„Iz perspektive nekoga ko živi u Turskoj 18 godina i ko je vidio ono prije, pomalo je besmisleno objašnjavati zašto su Erdoğan i AK partija pobijedili. Utrostručena ekonomija, 21 hiljada kilometara autoputeva, 27 novih aerodroma, treći most preko Bosfora, treći budući najveći aerodrom na svijetu – jasno su vidljivi rezultati. Besplatno školovanje, reforma zdravstva uz adekvatnu infrastrukturu (univerzitete i bolnice) jesu stvari koje su običnim ljudima promijenile život“, stoji u tekstu Stava.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 173. broja Stava su izbori u Turskoj koji su održani prošlog vikenda.

Dopisnik Stava iz Turske analizira kako je Stranka pravde i razvoja (AKP), očekivano, pobijedila na vanrednim izborima.

„Iz perspektive nekoga ko živi u Turskoj 18 godina i ko je vidio ono prije, pomalo je besmisleno objašnjavati zašto su Erdoğan i AK partija pobijedili. Utrostručena ekonomija, 21 hiljada kilometara autoputeva, 27 novih aerodroma, treći most preko Bosfora, treći budući najveći aerodrom na svijetu – jasno su vidljivi rezultati. Besplatno školovanje, reforma zdravstva uz adekvatnu infrastrukturu (univerzitete i bolnice) jesu stvari koje su običnim ljudima promijenile život“, stoji u tekstu Stava.

Kako je bh. sudstvo upalo u ralje Fahrudina Radončića čitajte u novom broju Stava.

Krajnje je vrijeme da nadležni organi provjere činjenice o Radončićevoj korupcijskoj zloupotrebi pravosuđa, pa da se o tome upoznaju nadležni pravosudni autoriteti u BiH, kao što su predsjednici sudova, glavni tužioci, ombudsmani za ljudska prava. Oni koji bi to trebali činiti za to primaju plaće, ali propuštaju svoju obavezu jer se veliki broj boji odmazde koja bi protiv njih i njihovih porodica uslijedila putem Dnevnog avaza. Ovakva vrsta perfidnog medijskog psihološkog pritiska i terora strahom gotovo da nije zabilježena na prostoru ovog dijela Evrope.

Ekipa “Stava” bila je u posjeti Stocu gdje će najesen do sada rekordan broj djece Bošnjaka krenuti u školu.

“Mi smo krenuli s četiri đaka koja su išla u školu u nekoj privatnoj kući. Brzo nakon toga smo narasli na osamdeset đaka u tri privatne kuće, jer nam još uvijek nisu dali da uđemo u školu. Onda smo uz pomoć velikog pritiska međunarodne zajednice napokon i mi ušli u jedno školsko krilo. Sada broj bošnjačke djece u osnovnoj školi varira između 350 i 370”, govore Stočani za Stav.

Povodom godišnjice Sarajevskog atentata reporteri Stava bili su u Obljaju, rodnom selu Gavrila Principa kod Bosanskog Grahova.

Miljkan Princip ima osamdeset i šest godina i posljednji je Princip u Obljaju, selu kraj Bosanskog Grahova u kojem je rođen Gavrilo Princip. Ostali su Principi rasuti po svijetu, od Sarajeva i Banje Luke do Švedske i Australije. Kada Miljkan ode s ovog svijeta, Principa više neće biti u Grahovu.

Stav u novom broju piše o uspješnim bh. građanima u Skandinaviji.

Enes Avdagić odgovoran je za sklapanje ugovora i saradnju s nekim od najvećih danskih i finskih kompanija. Aktivan je u poslovnoj mreži “BiH Akademici u DK”, a posebna privilegija i čast su mu pripali ove godine, kada je bio jedan od organizatora i voditelj poslovnog aranžmana o temi Mogućnosti poslovne saradnje između BiH i DK. Enes se na tom polju maksimalno trudi i smatra da ima tu misiju i viziju da doprinese i danskom i bh. društvu, a to se može uraditi samo konkretnim trudom, radom i djelima.

Povodom 140 godina od održavanja Berlinskog kongresa Stav donosi članak o događaju koji je promijenio sve u životu Bošnjaka.

Kulturni šok koji su Bošnjaci doživjeli nakon okupacije, kao jedne od posljedica Berlinskog kongresa, bio je žestok udarac od kojeg se dugo nisu oporavili. Masovna iseljavanja iz Bosne i Sandžaka činjenični su dokaz da je Berlinski kongres napravio pometnju u njihovim svakodnevnim životima.

Navršava se sedamdeset godina od razlaza Jugoslavije i SSSR-a a Stav donosi priču o implikacijama sukoba s Informbiroom.

Za izučavanje ovog vremena i procesa neophodno je, prije svega, da postoji “svijest o realnom, istorijskom vremenu u kom se sve to događalo i odvijalo”. Pritom se mora imati u vidu da je geopolitički položaj Jugoslavije i Balkana u politici velikih sila uzrok da “istorija Balkana jesu ratne drame između velikih imperija i sukoba među balkanskim narodima”, kao i činjenica da je jugoslavensko-sovjetski “sukob” jedan od najznačajnijih događaja u političkoj historiji Jugoslavije, čije su se posljedice direktno odrazile na sudbinu jugoslavenske države i život njenih stanovnika još dugo nakon njegovog okončanja.

Reporteri Stava bili su na “Danima Hasana Kaimije”, gdje je roman “Kad sam bio hodža” Damira Ovčine nagrađen još jednom važnom nagradom.

“Manifestacija ‘Dani Hasana Kaimije’ veoma je značajna nama koji ovdje živimo, jer ona pokazuje da mi u Zvorniku nismo prisutni samo fizički. Manifestacija se razvija iz godine u godinu i daje nam određeno samopouzdanje. Čak možemo kazati da su Bošnjaci u Zvorniku kroz ovu manifestaciju prepoznati kao ozbiljan subjekt. Mi smo u kalendaru Grada Zvornika, manifestacija se finansira iz gradskog budžeta. Veoma nam je važno što lokalna zajednica u kojoj smo manjina prepoznaje ovu manifestaciju kao značajnu u svom kalendaru. Mnogo nam znači i to što gradonačelnik bude prisutan na otvaranju manifestacije, ili pošalje svog zamjenika”, kazao je za Stav Mustafa Muharemović, predsjednik Medžlisa IZ Zvornik

Semizovac kod Sarajeva je bilo prvo mjesto u Evropi koje je dobilo sijalicu i Stav donosi priču o tome.

Zanimljiv je podatak da će centar Sarajeva početi koristiti sijalicu tek pet godina poslije Semizovca. Sve do pojave sijalice Sarajevo je bilo osvijetljeno petrolejskim rasvjetama, koje su uglavnom palili lokalni vatrogasci, a smatra se da se u to vrijeme u centru grada nalazilo 188 uličnih petrolejskih lampi. Godina 1895. važna je, izuzmemo li sijalicu, i po tome što je prvog dana maja glavni grad naše države dobio i električni tramvaj.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 28. juna širom Bosne i Hercegovine.