U potpunoj ostrašćenosti nastoji se izvesti “ključni” zaključak da Neum nikako nije bosanskohercegovački teritorij. Ma kakav izlaz na more, kakva luka, kakvi bakrači?! Odriče se bilo kakva pomisao da je taj gradić u vezi s Bosnom i Hercegovinom i njenim narodima. Na koncu, prispodobljava se ekskluzivno pravo da niko drugi sem Hrvata tamo ne smije isticati svoja vjerska prava, da je nemoguće u sredini gdje su oni većinski drugima i pomisliti na gradnju vjerskog objekta i organizaciju vjerskog života.

U prodaji je novi, 130. broj magazina Stav.

U ovom bajramskom izdanju Stav piše o tome kako je najava osnivanja džemata u Neumu uznemirila Hrvate.

U potpunoj ostrašćenosti nastoji se izvesti “ključni” zaključak da Neum nikako nije bosanskohercegovački teritorij. Ma kakav izlaz na more, kakva luka, kakvi bakrači?! Odriče se bilo kakva pomisao da je taj gradić u vezi s Bosnom i Hercegovinom i njenim narodima. Na koncu, prispodobljava se ekskluzivno pravo da niko drugi sem Hrvata tamo ne smije isticati svoja vjerska prava, da je nemoguće u sredini gdje su oni većinski drugima i pomisliti na gradnju vjerskog objekta i organizaciju vjerskog života.

Reporteri Stava razgovarali su s bivšom uposlenicom nekadašnjih institucija “Bosna Sema” koja tvrdi: “Naše ljude su poslali na ulicu i pretvorili ih u socijalne slučajeve”

Stav analizira pisanje akademika Esada Durakovića o ovogodišnjem hadžu.

„Treba promisliti o fetvi koju donosi Esad Duraković, a koja negira tradiciju islamskog prava staru 1.400 godina, pa se zapitati je li po analogiji s ovom fetvom ispravan hadž ako dijete osigura troškove puta svojim roditeljima, ili prijatelj prijatelju, ili islamska zajednica svojim imamima. Ako je “kraljevski hadž” problematičan jer ne ispunjava “bitni uvjet vlastitog požrtvovanja”, onda su i navedeni načini odlaska na hadž, u najmanju ruku, problematični“, stoji između ostalog u članku.

Za Stav govori Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

“Nikola Špirić je na nekorektan način htio da politiku uvuče u operativni rad Agencije. On je uzeo konkretne predmete, tražio da se s nekih skine oznaka tajnosti kako bi se učinile dostupnim informacije koje su po prirodi posla tajne. Šta je pozadina? To je bio način da se politički počne upravljati OSA-om. Ako uzmete u obzir da su od strane političara napisana imena ljudi na čijem zaposlenju u OSA-i insistira politika, onda shvatite da oni žele imati svoje ljude tamo. Boje se, pretpostavljaju da OSA i njih raskrinkava u kontekstu nekih političkih afera, a oni ne mogu da dođu do tih informacija”, kaže Mektić.

U ovom broju Stav donosi intervju sa Kadirom Topbaşom, gradonačelnikom Istanbula.

“Turski i bosanski narodi su braća, naša srca kucaju kao jedno. Nama je Istanbul dom, ali i Sarajevo nam je drugi dom… Narodi su kroz historiju skupa živjeli, sarađivali i zbližili se. Bosna i Hercegovina nam je na prijestolju, kako uma, tako i srca – bratska zemlja koja se mora posjetiti i upoznati. Ono što nas spaja jesu ljubav, bratstvo i odanost jednih drugima.”

Stav piše i o Azeru Bašiću, tinejdžeru iz Sarajeva koji je autor prve bh. igrice

Ima 17 godina, za nekoliko će dana u treći razred matematičko-informatičkog smjera Četvrte gimnazije u Sarajevu. Azer je vrijedan momak, odličan u školi. Kada ima slobodnog vremena, ode i u Gacko, gdje njegova porodica ima farmu krava, da pomogne, radi razne projekte kako bi osigurao novac za izradu vlastite igrice. Nerijetko, kako kaže, ostaje budan cijelu noć kako bi riješio neki problem na svojoj igrici, ali to mu ne pada teško, radi ono što voli i odlučan je da uspije u tome.

U ovom broju čitajte i o prvom igranom filmu o srebreničkom genocidu.

U fazi predprodukcije prvi je igrani film o genocidu u Srebrenici, naslova Godine Genocida, a njegova premijera najavljena je za 10. juni 2018. godine. Glavna je producentica filma Measa Ibraković ispred produkcijske kuće “Maak Film Production”, a glavne uloge dodijeljene su Garyju Jonesu iz Irske, Selmi Alispahić, Adi Dulasu, Darji Badnjević, Mirsadu Ibiševiću, Rijadu Gvozdenu, Ademu Smailhodžiću, Elmi Juković…

Stav piše o 260 godina od smaknuća braće Morić te o noći divanske poezije.

Jedan od najznačajnijih pjesnika te književnosti, među svim velikim klasicima, jeste Alaudin Sabit Užičanin, naš čovjek. Među najznačajnijim jesu Derviš-paša Bajezidagić i Ahmed Hatem Bjelopoljak. Kao iznimno mali narod, dali smo veliki doprinos razvoju jedne značajne civilizacije. Trebamo se zapitati koliko smo spremni dati danas, ne samo Bosni i Hercegovini.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 31. avgusta širom Bosne i Hercegovine.