Za novi Stav ekskluzivno govori Huso Ćesir, vlasnik “Bosnaplasta”, predsjednik OO SDA Novi Grad, osoba koja je ovih dana u središtu pažnje medija.

U prodaji je novo, 213. izdanje magazina Stav.

Za novi Stav ekskluzivno govori Huso Ćesir, vlasnik “Bosnaplasta”, predsjednik OO SDA Novi Grad, osoba koja je ovih dana u središtu pažnje medija.

Huso Ćesir, uspješni poduzetnik i vlasnik “Bosnaplasta”, predsjednik Općinskog odbora SDA Novi Grad, ovih je dana u centru sarajevske javnosti nakon incidenta s novinarom koji je bez dozvole i najave snimao njegovu firmu. Huso Ćesir rijetko izlazi u javnost, te će javnosti biti interesantan presjek njegove biografije, od prijeratnog rada u “Unioninvestu”, preko ratnog angažmana na Dobrinji od 1992. do 1995. godine, pa do teškog i mučnog uspinjanja u poslovnom svijetu nakon rata.

Ćesir bez dlake na jeziku govori i o okolnostima zašto je tri godine meta tajnog snimanja, kome i zašto smeta njegov angažman u SDA, govori o odnosu sa Semirom Efendićem, a osvrće se i na okolnosti izlaska Dine Konakovića iz SDA. Ćesir za Stav izražava žaljenje zbog incidenta i detaljno objašnjava kontekst u kojem se desio

U novom Stavu čitajte i priču o tome kako je Hrvatska otuđila arhiv ratnih bh. dokumenata i već godinama ga ne želi vratiti.

Riječ je o desetinama hiljada kutija u kojima je pohranjena arhivska građa, u kojima su milioni dokumenata o Armiji Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskom vijeću obrane, brojnim civilnim, vojnim, policijskim, političkim i drugim ustanovama i institucijama u Bosni i Hercegovini.

Izgradnja Bloka 7 jedna je od središnjih tema novo0g broja Stava. O tome za anš magazin govori

Senad Salkić, izvršni direktor Elektroprivrede BiH za kapitalne investicije

„Blok 7 neophodan je zato što je to zamjenski blok. Bez njega ne bismo imali stabilnu, kontinuiranu i nezavisnu proizvodnju električne energije. Njegovim ulaskom u pogon ugasit ćemo tri bloka u TE Tuzla ukupne instalirane snage 500 MW, i to je možda njegova najznačajnija odrednica – da je on tranzicijski blok. Tranzicijski u smislu razvoja obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini. Koristit ćemo fosilna goriva u narednih četrdeset godina kako bismo za to vrijeme osiguravali dovoljno električne energije dok ne pređemo na obnovljive izvore“, kaže Salkić.

Teško je i nabrojati sve čime se bavio u pojedinim trenucima svog života, od konobara i turističkog vodiča, preko imamskog, hatibskog i mualimskog poziva, pa sve do prevodilačkog posla. Trenutno radi četiri tako različita posla: kao imam u bošnjačkom džematu Kula, kao dušobrižnik u četiri švicarska zatvora, kao taksista i kao fuga-majstor. Međutim, svima onima koji pomisle da je riječ o nekom ko na sve načine pokušava nagomilati novac dovoljna je jedna kahva s njim da ostanu potpuno razoružani. Razlog Ahmedovoj svestranosti jeste njegova znatiželja i filozofija života koja se, nekako, ipak uklopila u švicarsko društvo. Ahmed Šarić iz Luzerna govori za Stav.

Novi Stav donosi detaljnu analizu rezultata lokalnih izbora u Turskoj, odnosno, zašto stvari nisu onakve kakvim ih predstavljaju zapadni mediji.

Nema mnogo smisla potcjenjivati uspjeh Nacionalnog saveza u Ankari i Istanbulu, kako zbog “simbolične geografije”, tako zbog realnog značaja tih metropola. Međutim, isto tako ih ne treba precjenjivati. Naprimjer, ako za gradonačelnika Ankare bude proglašen CHP kandidat Mansur Yavaş, ne bi se smjelo izgubiti iz vida da je, od 25 općina glavnog grada, vlast u 19 pripala AKP-u, a samo tri CHP-u.

Ahmet Hundur, poznati je i uvaženi akademski slikar koji od 1997. godine stječe zvanje samostalnog likovnog umjetnika. Potječe iz ugledne tešanjske porodice. U Tešnju kažu da su Hunduri čaršijski svijet, dobro društvo s kojim se kahva uvijek rado pije. Bili su gonjeni u komunističkom vaktu zbog slobodoumnih ideja, pa su dvojica Hundura kao pripadnici “Mladih muslimana” završili u zatvoru. A Ahmetu je Tešanj i makro i mikrokosmos. Čitav dunjaluk u malome, u čijoj čaršiji, uvijek oduševljen njom, pronalazi sve što mu je potrebno. Ahmeta i njegovu čaršiju posjetili su reporteri Stava.

Objavljen je dugo najavljivani prijevod knjige “Muslime in der Waffen-SS: Erinnerungen an die bosnische Division Handžar (1943–1945)” Zvonimira Bernwalda.

Novi Stav detaljno piše o „svjedočanstvu iz pozicije poraženog“. Knjiga Zvonimira Bernwalda u kojoj piše o 13. SS diviziji, o njenoj povijesti i ratnom putu, o vjerskim, političkim i kulturnim okolnostima njezinih boraca djelo je osobe koja je proživjela i bila neposredan posmatrač, sudionik i svjedok sudbonosnoj povijesti te divizije u prošlom stoljeću. Ovo djelo objavljeno je u Austriji 2012. godine pod naslovom Muslime in der Waffen-SS: Erinnerungen an die bosnische Division Handžar (1943–1945), a u prijevodu je urađeno kao dopunjeno izdanje.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, četvrtog aprila, širom Bosne i Hercegovine.