fbpx

Novi egzodus Rohingya

Ministar vanjskih poslova Bangladeša tvrdi da je Bhasan Char "hotel s pet zvjezdica u odnosu na Cox's Bazar", kvart čija populaciju danas čini jedna trećina Rohingya. S druge strane oni kojima se ne sviđa  Plutajuće ostvro upozoravaju na mogućnost da je to zatvor na otvorenom, ako se ograniče izlazi. Kako god, u njemu je već 300 Rohingya koji sada čekaju svoje sunarodnjake.

 

 

 

To nije rajsko ostrvo, kao što što obećava vlada u Dhaki, ali nije ni “nenastanjivi pakao” kako tvrde neke nevladine organizacije koje ne žeke da ih se seli, To je dio Bangladeša, izložen poplavama i tajfunima. Ali takvih dijelova ima mnogi u Bangladešu.

To je mjesto na koje je već upućeno dvadeset autobusa kako bi rasteretili neke od najzasićenijih i najtrašnijih izbjegličkih kampova na jugu južnog Bangladeša. Još nekoliko njih bilo je spremno u petak  a luka Chittagong bila je odredište. I danas će brod bangladeške mornarice iskrcati prvih hiljadu stanovnika onoga što već nazivaju ostrvo Rohingya.

Tako drama ovih protjeranih nesretnika ulazi u novu dimenziju. Takozvani Plutajući otok – Bhasan Char na bengalskom – na kojme se može smjestiti sto hiljada gostiju, mjesto je na koje su upućeni ljudi iz kampova Ukhia, Teknaf i Kutupalang.

Nastat će čudan grad na otoku koji jedva da se uzdiže iznad nivoa mora.

Uređenje ostrva Bhasan Char koštalo je tristo milijuna eura. Tamo su životni uvjeti – solarni paneli, kupaonice, kuhinje – puno bolji od onih u kampovima, ali i dalje postoje sumnje da mogu izdržati prirodne katastrofe. Iako bi prema podacima vojske koja je pomagala izgradnji, zgrade mogle izdržati bilo koji od ciklona u posljednjih 130 godina.

Vlasti također objašnjavaju da su stanovi građeni na štulama, jedan metar od tla, te da se u sredini svake košnice nalazi četverokatna betonska i čelična zgrada, sposobna zaštititi po hiljadu ljudi u slučaju oluje .

Isto tako, britanski inženjeri i kineska građevinska firma podigli su trometarski nasip oko enklave, čija bi se visina uskoro trebala udvostručiti. Otok od pedeset četvornih kilometara ima uređenu obalu a posađeno je na hiljade stabala.

Ministar vanjskih poslova Bangladeša tvrdi da je Bhasan Char “hotel s pet zvjezdica u odnosu na Cox’s Bazar”, kvart čija populaciju danas čini jedna trećina Rohingya. S druge strane oni kojima se ne sviđa  Plutajuće ostvro upozoravaju na mogućnost da je to zatvor na otvorenom, ako se ograniče izlazi. Kako god, u njemu je već 300 Rohingya koji sada čekaju svoje sunarodnjake.

U Dhaki je narasla zabrinutost zbog kontrole koju su nad kampovima imali džihadisti i kriminalci. Oni su postali ključna točka u trgovini amfetaminima, čiji je glavni proizvođač u Burmi, a u Bangladešu se nalazi jedno od najperspektivnijih tržišta. Na vrhuncu borbe protiv droge u Coxovom Bazaru bilo je tristo mrtvih.

Mnogi pripadnici naroda Rohingya regrutirani su kao mazge i rade za Armiju spasa, gerilsku Arracánsku vojsku koji se u tom poslu nadmeću s burmanskom vojskom kako bi zadržali ogromnu dobit.

Planiranje operacije Bhasan Char pčelo je nekoliko mjeseci nakon vala od pola miliona izbjeglica avgustu 2017. Tada su Rohingye protjerani iz 176 od njihovih 471 sela u sjevernom Arracánu.

Tamošnja ih je vojska opustošila, bila je to, kako zapadni mediji tvrde, užasna kolektivna kazna zbog trideset istodobnih napada džihadista na isto toliko kasarni u kojima je ubijeno deset vojnika. Vojska spasa Rohingya – na čelu sa Saudijcem pakistanskog porijekla – također je, tvrdi se također, zaklala 105 hindusa. Arracán, koji je tih dana upravo otvorio cjevovod koji zaobilazi Kinu je postao središte drame.

Treba reći da je burmanska država mozaik od 135 etničkih skupina iz jugoistočne Azije – budista, kršćana ili animista – koji se slažu da su Rohingye, koji su gotovo uvijek muslimani, Bengalci.

Burma, poput Indije, ne priznaje kao građane one koji su već rođeni u Pakistanu ili Bangladešu ili njihove potomke. Ipak, Burma je potpisala sporazume o repatrijaciji s Bangladešom, 2018. i 2019. godine, koji nisu uspjeli jer se tamo pristalo vratiti samo pet stotina hinduističkih Rohingya.

 

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!