Nezir Pivić rođen je 4. jula 1983. godine u Zenici. Srednju školu završio je u Zenici. Diplomirao je 2006. godine na Fakultetu kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Tokom studija pokazao je izvrsno znanje u savladavanju naučno-nastavnog procesa i time stekao status povlaštenog studenta kojim se omogućava prijevremeno završavanje studija. Od 2007. godine zaposlen je kao asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici na Katedri za krivično pravo, gdje je magistrirao (2009) i doktorirao (2012). S 26 godina je magistrirao, a s 29 godina doktorirao i time postao jedan od najmlađih doktora pravnih nauka u BiH. U skladu s njegovim naučnim napretkom, napredovao je i u profesionalnom smislu od zvanja asistenta u višeg asistenta, docenta i potom vanrednog profesora, za kojeg je izabran u novembru 2017. godine

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Nezir Pivić kandidat je Stranke demokratske akcije za gradonačelnika Zenice na lokalnim izborima u novembru 2020. godine. Bit će to posve neobični izbori i posve neobična predizborna kampanja zbog pandemije virusa korona. Ipak, jedno je sigurno, bit će to teška politička borba između Pivića i aktuelnog gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića. Pivić vjeruje da će iz nje izaći kao pobjednik. U aprilu 2015. godine imenovan je za zamjenika ministra pravde Bosne i Hercegovine. Pivić je 2017. godine izabran za povjerenika Općinskog odbora SDA Zenica, a na posljednjim unutarstranačkim izborima jednoglasno je izabran za predsjednika SDA Zenica.

STAV: Zenička SDA se u zadnjih nekoliko godina pročistila iznutra, da li je sada SDA u Zenici jača i spremnija na izazove koji je očekuju?

PIVIĆ: Apsolutno! Svoje redove smo očistili od kadrova koji su vlastiti interes stavljali ispred interesa društva i stranke. SDA je bez njih mnogo snažnija nego prije četiri godine. Žalosno je što ti kadrovi danas okupljaju snage kojima je jedina dodirna tačka neprijateljstvo prema stranci iz koje su ponikli. Svoje političko djelovanje zasnivaju na stvaranju svađalačke atmosfere jer nemaju ni ideje ni programe. Oni se bore samo za svoj interes. Družina okupljena oko Fuada Kasumovića razišla se svako na svoju stranu nakon izbora 2018. godine, a Kasumović se nije uspio održati ni u stranci koju je on osnovao: Nezavisnom bloku. Zbog toga sam u više navrata govorio da se radi o vremenskoj nepogodi koja će brzo proći, ali koja je napravila ogromnu štetu. Mi se njima više nećemo baviti jer za njih nemamo vremena. SDA se pročistila i konsolidirala i na izbore izlazi nikad jedinstvenija, jača i spremnija.

STAV: Odlučili ste prihvatiti kandidaturu za gradonačelnika Zenice. Šta Vas je motiviralo na taj korak?

PIVIĆ: Javnost u Zenici s pravom je zabrinuta za stanje u našem gradu u koje nas je dovela aktuelna vlast na čelu s gradonačelnikom. Zbog toga se s velikom znatiželjom iščekivalo koga će SDA predložiti za kandidata za gradonačelnika. Nije više u pitanju odlazak aktuelne vlasti, on je, ako Bog da, izvjestan, već dolaska nove koja će Zenicu ponovno učiniti jakom. Ova znatiželja dokaz je da građani i javnost očekuju upravo od SDA Zenice da Zenicu vrati na put uspjeha i razvoja.

Moja kandidatura odgovor je na povjerenje članstva i rukovodstva SDA koji su prepoznali moje kvalitete i uspjehe u akademskoj i političkoj karijeri. Moja kandidatura i lista za Gradsko vijeće, na čelu s privrednikom i federalnim zastupnikom Suadom Kaknjom, za koju mnogi kažu da je najbolja od uspostave nezavisnosti, odgovor je SDA na iživljavanje šačice primitivaca nad Zenicom, neznanje, bahati primitivizam, kriminal i nemoral koji četiri godine vladaju našim gradom. Ponudili smo stručne, poštene i odgovorne ljude koji će znati vratiti Zenicu na put razvoja i prosperiteta.

STAV: Nedavno ste rekli da se u kampanji ne želite baviti aktuelnom zeničkom gradskom vlašću, no morat ćete se baviti posljedicama te vlasti. Kako danas izgleda Zenica nakon 4 godine mandata?

PIVIĆ: Zenica je danas otuđena politička enklava, a posljedice bahatog i suludog ponašanja aktuelnog gradonačelnika najviše trpe građani. Sjedišta gradske uprave i Vlade Zeničko‑dobojskog kantona udaljena su svega nekoliko stotina metara, ali dva nivoa vlasti gotovo da ne sarađuju. Kasumović ignorira odluke Vijeća, blokira kantonalne projekte, a sitna ulaganja na selu radi isključivo s ciljem prikupljanja političkih poena jer je povjerenje u gradu davno izgubio. Sve što je urađeno u gradu napravila je prethodna SDA vlast na čelu s rahmetli Husejinom Smajlovićem, tako da se rad aktuelnog gradonačelnika sveo na sadnju cvijeća i puko šminkanje ulica. Javnost se zgražava nad pokušajima Kasumovića da sebi pripiše zasluge za investiciju “ArcelorMittala” u novu toplanu od 100 miliona maraka, iako je učešće Grada manje od pet miliona. Maske su pale i građani će teško ponovo nasjesti na slatke riječi i podvale.

Moramo izaći iz opće agonije u kojoj se nalazimo četiri godine. Zenica je godinama bila sportski centar BiH, a s Bilinog i Kamberovića polja ispraćali smo naše najbolje sportske ambasadore. Iako imamo najbolju infrastrukturu u državi, a bez dileme je za to zaslužna vlast SDA, danas se gotovo nijedan zenički sportski klub, izuzev naših atletičara, ne takmiči u elitnom rangu takmičenja.

STAV: Želite vratiti Zenici tri njena simbola: “Čelik”, ZEPS i “Zenicatrans”. Šta oni znače Zeničanima?

PIVIĆ: Radi se o tri najvažnija simbola Zenice, od kojih je, bez ikakve dileme, najvažniji “Čelik”. Klub je nakon 75 godina postojanja srozan na najniže grane. Ne kažem da ranije nije bilo problema, ali je činjenica da je pod palicom Kasumovića klub doveden pred gašenje. SDA je predlagala rješenja, a prije nekoliko dana je na našu inicijativu Vijeće odobrilo interventnu pomoć od pola miliona maraka. Spašavanje “Čelika” je naš prioritet i vratit ćemo ga u Premijer ligu, gdje i pripada. Nikad se nije desilo da “Čelik” igra u kantonalnoj ligi, a Kasumović snosi najveću odgovornost.

ZEPS je godinama bio najveći sajam u državi koji je okupljao izlagače iz 20-30 zemalja. Kasumović je iz samo sebi znanih razloga prošle godine uskratio podršku ZEPS-u, tako da sajam nije održan prvi put nakon 25 godina. To je događaj koji moramo oživjeti i vratiti Zenici.

“Zenicatrans” je gradski javni prijevoznik koji mora opstati, i to će biti prioritet SDA, jer ne možemo dopustiti da djelatnost gradskog prijevoza trajno preuzmu privatnici koji će kalkulirati oko profita za svaku liniju. Svaki građanin mora imati kvalitetan i pouzdan javni prijevoz, bez obzira da li živi u gradu ili u najudaljenijem selu. “Zenicatrans” mora imati podršku gradske uprave koja će, ako treba, pomagati iz budžeta, subvencionirati prijevoz penzionera, učenika i ranjivih kategorija. Kasumović je imao četiri godine da riješi probleme u “Zenicatransu”, ali je pokazao da ni on niti uprave koje je imenovao nisu dorasli tom zadatku.

STAV: Šta je potrebno, odnosno šta Vi možete ponuditi Zenici kako biste je vratili na stare staze uspjeha?

PIVIĆ: SDA je biračima ponudila stručne, poštene i odgovorne ljude koji će znati vratiti Zenicu na put razvoja i prosperiteta. Moramo obnoviti saradnju s višim nivoima vlasti i iskoristiti raspoložive fondove i budžete ZDK-a i FBiH za razvojne projekte. Zenici ćemo prvo vratiti dostojanstvo, a onda učiniti sve da spasimo uništene simbole, nastavimo razvijati infrastrukturu u gradu i selu, graditi ceste, vodovode, popraviti škole, pokrenuti privredu i otvoriti grad za investicije. Moramo izaći iz opće agonije u kojoj se nalazimo četiri godine.

STAV: Zenica je industrijski grad važan za kompletnu privredu BiH koji je nekako izgubio tu poziciju privrednog lidera, kako ga vratiti na to mjesto koje je imao?

PIVIĆ: Zenica je i dalje veoma važan grad za kompletnu privredu BiH jer imamo kompaniju “ArcelorMittal”, koja je, nakon propasti “Aluminija”, trenutno vodeći izvoznik iz BiH. Zenica ima odličan geografski položaj, kvalificiranu radnu snagu i industrijsku tradiciju, ali smatram da ove prednosti nisu dovoljno iskorištene. Jedan od mogućih razloga zašto investitori zaobilaze Zenicu jeste politička nestabilnost, koju imamo zadnjih nekoliko godina, a znamo da je politička stabilnost jedan od ključnih faktora dobrog poslovnog ambijenta. Gradonačelnik i Vijeće moraju djelovati skladno i složno jer grad mora biti pouzdan partner investitoru, a to danas nije slučaj. Krajnje je vrijeme da se pojednostave procedure za pokretanje biznisa, pojeftine građevinske dozvole i ukinu nepotrebni nameti koji trenutno odbijaju ulagače. Također, moramo jačati poduzetnički duh i pomoći ljudima s idejom, posebno mladima, da pokrenu biznis i osiguraju egzistenciju za sebe i druge, a za to moraju imati pomoć države.

STAV: Kao zamjenik ministra pravde, kako biste ocijenili rad pravosuđa u BiH? Mnogo je afera koje ukazuju da nešto ne funkcionira kako bi trebalo, primjera radi, afere Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH.

PIVIĆ: Kada je riječ o funkcioniranju pravosuđa u Bosni i Hercegovini, evidentno je da postoje problemi uzrokovani prije svega nepotpunim normativnim okvirom koji se odnosi na uspostavu i funkcioniranje nezavisnih regulatornih tijela koja rukovode sistemom pravosuđa, a koja treba da budu garant njegove funkcionalnosti i nepristranosti. Ministarstvo pravde u okviru svoje nadležnosti predlaže odgovarajuća normativna rješenja u funkcioniranju ovih institucija i nastoji biti kako administrativna, tako i svaka druga podrška. U narednom periodu i dalje treba insistirati da pravosuđe ni u jednom momentu ne oskudijeva u materijalnim, administrativnim i kvalitetnim kadrovskim resursima. Kao zamjenik ministra pravde sam nastojao da iz Ministarstva pravde u okviru moje nadležnosti kontinuirano dolaze prijedlozi za unapređenje funkcioniranja pravosudnog sistema.

STAV: Kako BiH može pomoći našim građanima koje Srbija hapsi i zatvara zbog navodnih optužbi za ratne zločine? Imaju li ti ljudi podršku institucija države?

PIVIĆ: U pogledu hapšenja bosanskohercegovačkih državljana od strane Srbije po osnovu univerzalne jurisdikcije bilo je jako puno govora i pokušat ću da sublimiram i istaknem najvažnije, a to je da i dalje treba vršiti snažan pritisak u pogledu promjene stava Srbije o hapšenju osoba samo na temelju indicija za počinjena krivična djela na teritoriji Bosne i Hercegovine. U dosadašnjim slučajevima, nažalost, presudan je bio politički stav Srbije, a ne pravni osnov i želja za postizanjem principa pravde. Uhapšenim građanima Bosne i Hercegovine Ministarstvo pravde nastojalo je da u okviru svoje nadležnosti i u okviru saradnje s drugim ministarstvima pruži odgovarajuću, prije svega, pravnu pomoć. Traženo je izručenje uhapšenih, kao i ustupanje postupaka, što je od strane Srbije odbijeno. Imajući u vidu da Bosna i Hercegovina jedina može raspolagati zakonito prikupljenim dokazima za eventualna krivična djela koja su počinjena na njenoj teritoriji, i to od strane njenih državljana, nerazumno je i pravno neopravdano da krivični proces protiv tih osoba vodi druga država, odnosno Srbija. Dosadašnja praksa Srbije pokazuje da ona na taj način želi izjednačiti ulogu svih strana u ratu u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995, a što je u suprotnosti s do sada utvrđenim činjenicama u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu.