Nermin Mandra, aktuelni načelnik Općine Kakanj i bivši ministar u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, nosilac je liste Stranke demokratske akcije za Parlament Bosne i Hercegovine u izbornoj jedinici četiri (ZDK/SBK). Nakon šest godina načelničkog mandata i dvije pobjede na općinskim izborima, Mandra je favorit za pobjedu na oktobarskim izborima i osvajanje poslaničkog mandata. U razgovoru za Stav Mandra govori o onome što je napravio u Kaknju u posljednjih šest godina, razlozima zbog kojih je prihvatio kandidaturu, onome što želi napraviti u Parlamentu, ali i o tome kako će se SDA suprotstaviti pokušajima razgradnje države

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Milionski vrijedna investicija, obnova glavne gradske prometnice u Kaknju, nakon tri mjeseca rada, privedena je  kraju, ova je središnja gradska ulica otvorena. Još jedan od uspjeha koje u svojoj biografiji može navesti Nermin Mandra, koji već šest godina obavlja dužnost načelnika Kaknja. Sa svojim timom, s obzirom na to da se uskoro bliže izbori, odlučio je da se prometnica otvori bez ikakvog slavlja. Jednostavno,  sklonjene su mašine, znakovi zabrane i vozila su njome prošla bez ikakvih posebnih najava. “Kakanjci to neće uraditi, oni znaju šta smo do sada sve napravili, ali će se uvijek naći neko ko će reći da je to predizborna manifestacija. Zato smo je samo pustili u promet”, pojašnjava nam Mandra.

“Ovih šest godina načelničkog mandata je bilo plodonosno. Krenuli smo sloganom ‘Pokrenimo Kakanj’ i ne da smo ga pokrenuli nego smo ga preokrenuli. Sve javne objekte smo obnovili, neke od njih smo nanovo izgradili, napravili smo nove saobraćajnice, muzej, galeriju, muzičku školu, novu zgradu Općine, nove saobraćajnice. Napravili smo sedam zgrada kolektivnog stanovanja za Rome, dječija igrališta, hemodijalizni centar, ujedinili boračke organizacije… Napravili smo reda u Kaknju, harmonizirali odnose, i to je preduvjet za sve poslove u općini. Stanje sigurnosti nam je odlično, imamo sjajne međunacionalne odnose jer se ta pozitivna energija prenijela među naše ljude. Otvorili smo nove poslovne zone, statistika pokazuje da nam raste broj zaposlenih”, kaže Mandra na početku razgovora za Stav.

STAV: Govorite o smanjenju broja nezaposlenih. Dajte nam konkretne brojke, o kojem broju ljudi se tu radi?

MANDRA: Broj zaposlenih povećao se za 30 posto, broj nezaposlenih niži je za 20 posto. Imali smo sedam hiljada i zaposlenih i nezaposlenih. Sada imamo devet hiljada zaposlenih i šest hiljada nezaposlenih. Nismo zadovoljni statistikom, ali smo zadovoljni trendovima. Sve dok imamo ijednog čovjeka koji želi raditi nezaposlenog, nismo zadovoljni.

STAV: Jesu li zaista zaposleni ili je broj niži jer su ljudi otišli raditi negdje drugo?

MANDRA: Kod nas to nije tako. Imamo konkretan broj zaposlenih ljudi. Naravno, i iz Kaknja, nažalost, odlaze ljudi, ali mi zaista imamo povećan broj ljudi koji su našli posao.

STAV: Zašto ste prihvatili nositi listu SDA za Parlament BiH?

MANDRA: Sve ono što sam do sada radio kao općinski načelnik zaista je veoma težak posao. Mislim da funkciju općinskog načelnika treba ograničiti na dva mandata. Dolazi do zamora kod ljudi koji zaista žele raditi i koji daju sebe za ovaj posao. Jednostavno, promjene su neophodne. Mene je ovaj posao iscrpio i nije me to stid priznati jer sam uložio svu svoju snagu da ovaj grad podignemo na noge. Uspjeli smo u tome i to građani Kaknja znaju. Međutim, postoje neki projekti o kojima se priča decenijama, a koje nikako da realiziramo. To su projekti koji se tiču ne samo Kaknja nego cijelog ovog kantona i nama susjednih općina.

Mislim da u ovom naponu snaga mogu doprinijeti da te velike projekte konačno okončamo. Često za realizaciju velikih državnih projekata nedostaje hrabrosti i znanja. Realizacija velikih energetskih projekata ide nedopustivo sporo. Mi smo u Kaknju posebno zainteresirani za novi blok termoelektrane. Blok osam osigurava posao za nekoliko rudnika, radi se o nekoliko hiljada radnih mjesta. Radni vijek elektrane prestaje za desetak godina i zato ovo vrijeme ne smijemo potrošiti nego napraviti nove blokove. To, naravno, nije posao za Parlament BiH, ali mislimo da možemo utjecati na ljude koji donose odluke o tome. Stoje nam državni projekti vezani za male sredine, i to želimo promijeniti.

STAV: Koji su to projekti?

MANDRA: Jasno je da je, recimo, koridor 5C najznačajniji infrastrukturni projekt, ali država je isto tako i pitanje identiteta. Mi želimo da državni prioritet bude ovo srce Bosne, brza cesta kojom ćemo povezati kraljevski grad Bobovac i Kraljevu Sutjesku s ostatkom zemlje i Evrope. Zato smo i definirali projekt u nekoliko susjednih općina koji smo nazvali “Kraljevska brda”, jer je to jezgro, to je rodni list Bosne i Hercegovine. To mora biti državni prioritet. Predugo slušamo sve te priče i vrijeme je da novom energijom realiziramo sve te velike projekte. Viši nivoi vlasti se moraju približiti građanima. Mi smo ovdje imali nekoliko inozemnih investicija koje su zapele zbog najvišeg nivoa vlasti jer nemaju dovoljno osjećaja za ovu, da je tako nazovem, politiku na najnižem, općinskom nivou, a sve je vezano jedno s drugim.

Nije li carinska politika vezana za status domaćih proizvoda, nisu li vanjsko-trgovinski odnosi vezani za razvoj naše privrede? Danas imamo situaciju da se viši nivoi vlasti monopolistički ponašaju spram prirodnih resursa koje je Bog dao nekim našim općinama. Mi možemo drugačije, viši nivoi moraju pomoći razvoj lokalne zajednice. Bez razvoja sela, bez uređenja naših općina, nema priče o EU. O kojoj to EU pričamo dok nismo riješili infrastrukturu, dok nemamo kanalizaciju po selima? Suština približavanja EU je ovdje, na lokalnom nivou, i to moramo promijeniti kada vodimo procese približavanja. Evropa treba doći ovdje, a ne da mi idemo ka njoj.

STAV: Ukoliko uđete u Parlament BiH, morat ćete dati ostavku na načelničku dužnost, građani će morati izaći na vanredne izbore. Ko će Vas zamijeniti na mjestu načelnika Kaknja?

MANDRA: SDA ima mnogo mladih, sposobnih kadrova koji su kadri nastaviti ovaj posao. Oni su i danas moj oslonac u radu i oni i danas obavljaju značajne dužnosti jer smo samo takvim, timskim radom sve ovo i napravili u Kaknju. U tom su timu potencijalni kandidati za načelnika koje bih ja preferirao. Imamo tridesetak sjajnih mladih ljudi koji mogu nastaviti ovim tempom bez imalo straha da će u Kaknju doći do problema ili do zastoja u razvoju grada.

STAV: Šta će biti temelj politike novog poslaničkog kluba SDA u Parlamentu BiH?

MANDRA: Naša politika je definirana i ona se zna. Jačanje integriteta Bosne i Hercegovine, jačanje njenih institucija na svim dijelovima njene teritorije. Očekujemo da će se pojaviti i snage koje nisu spremne za daljnje integrativne procese unutar BiH. Očekujem da se suočimo sa snagama koje će se boriti da očuvaju do sada postignuto, barem po najavama koje dolaze iz manjeg entiteta. Nisam time nimalo uplašen, radi se samo o retoričkim manevrima kojima se skupljaju poeni. Toga se nismo uplašili ni kada su takve snage bile puno jače.

Naravno da imamo u vidu intonaciju kojom se govori o Bosni i Hercegovini, da imamo u vidu poteze kojima se javno najavljuje razgradnja Bosne i Hercegovine, ukidanje njenih nadležnosti. Mislim da će zbog toga brzo sudovi imati pune ruke posla jer će neki ljudi položiti zakletvu za poštivanje Ustava ove zemlje i tako se i moraju ponašati. Moramo okrenuti stranicu, svako onaj ko svojim riječima radi protiv ove države, ko javno radi na njenom rušenju mora biti procesuiran u tužilaštvu i sudu.

STAV: Šta je odgovor SDA na politiku razgradnje ove zemlje?

MANDRA: Jedinstvo u Parlamentu BiH bloka patriotski opredijeljenih ljudi i stranaka će biti dovoljno da takve politike ne uspiju u svojim nakanama. Takav patriotski blok postoji. Ponekad se, zarad ličnih interesa, taj blok iscijepa, što je dokaz da Bošnjacima još uvijek nedostaje državotvorne svijesti. Vjerujem da će se to popraviti u periodu koji je pred nama i da će to biti snažan patriotski blok ne samo Bošnjaka nego i svih ostalih koji vole ovu zemlju, pa makar im ona bila i rezervna, makar neku drugu zemlju više voljeli.

Dovoljno je da ulože samo malo više razboritosti i ljubavi u zemlju koja je njihova i koja im pripada da se stvari brzo promijene nabolje. Mi smo opredijeljeni ka Evropskoj uniji i NATO paktu i mislim da to neće čekati 2025. godinu, kako je to sada projektirano. Mi sami sebi moramo postaviti nove rokove i moramo ih ispoštovati, a onda će i EU presjeći ovu trakavicu kojoj svjedočimo posljednjih godinu dana i priključiti nas u svoje asocijacije. Tada će biti riješene mnoge dileme o kojima danas razgovaramo i koje su nam i danas problem. I to ne samo u BiH nego i u Evropi.

STAV: Spominjali ste razjedinjenost Bošnjaka. Zašto se to dešava, zašto svako malo imamo osnivanje novih partija koje svoje glasačko tijelo vide samo među Bošnjacima? Demokratizacija ili ego njihovih čelnika?

MANDRA: Nije to istinska demokratija, to je nedostatak demokratske svijesti. Mi smo zemlja bez demokratskog naslijeđa i ovdje se pod demokratijom podrazumijeva da svako može raditi šta god hoće. Demokratija ima vrlo jasna pravila, ona je vladavina zakona, a mi imamo ljude koji se smatraju demokratama, a sve bi prenijeli na pojedinca. To tako ne može, to nigdje ne postoji. Jake stranke su jaka demokratija, ali i unutar stranaka mora postojati sistem, hijerarhija s pravilima igre. Idemo iz krajnosti u krajnost. Imali smo prvo zatvorene liste pa su ih onda otvorili. Tada se dešavalo da ispliva neko ko je bio dvadeseti ili trideseti na listi pa odmah pomisli kako je specijalno važan, bitan, bitniji od svih drugih. I na prvoj raskrsnici ode svojim putem.

Birači su šaroliko tijelo, od akademika do seoskih varalica i ko uspije s njima naći konsenzus vrlo lahko može doći čak i do Parlamenta BiH. Pojave se tako ljudi koji toliko ojačaju među svojim biračima, a nemaju vještinu u građenju države, nisu intelektualnim kapacitetom uopće na tom nivou. Sve što znaju je manipuliranje masama i počnu graditi svoja carstva. Tako nešto slično radio je Fikret Abdić u Krajini. Danas imamo takvih, vrlo sličnih Abdiću. Otvorene liste prave problem u malim sredinama jer ne daju šansu njihovim ljudima. Neko iz, recimo, Vareša može biti ne znam kako dobar i uspješan, ali on nema dovoljan broj glasova da uspije. Tako pomalo nastaje konfuzija i moramo naći mjeru između pojedinca i stranke.

STAV: U narodu je uvriježena slika parlamentarca kao osobe koja je puno plaćena za malo rada. Hoćete li mijenjati takav imidž?

MANDRA: Nisam neko ko ima živaca po cijeli dan sjediti u Parlamentu. Ne pripadam toj grupi ljudi po svom temperamentu. Ili je možda i meni nametnuta slika ljudi koji po cijeli dan sjede raspravljajući o nečemu? Uvijek sam radio vrlo konkretne poslove i to je posve drugi osjećaj. Bit ću iskren, sretniji bih bio da sam dio izvršne nego zakonodavne vlasti. U Parlamentu ću svoj posao raditi uvijek kroz prizmu lokalne zajednice i naših “običnih” ljudi. Parlament, ipak, mora biti institucija, neko ko harmonizira procese koji se dešavaju na nižim nivoima. Imamo državni zakon o predškolskom obrazovanju koji je napravio haos, o dobrobiti životinja koji se ne može implementirati. Ljudi koji su ih donosili ne znaju ili nisu htjeli znati kako te zakone provesti u praksi. To želimo promijeniti.