Zakon o univerzalnoj jurisdikciji onako kako ga primjenjuje Srbija ne samo da stvara loš međususjedni ambijent na političkom nivou nego se i iz pravnog aspekta smatra protivnom načelu zakonitosti, načelu koherentnosti pravnog sistema, te međunarodnom pravu. Univerzalna jurisdikcija znači da Srbija ima nadležnost da procesuira sve predmete ratnih zločina bez obzira na to što nisu izvršeni na njenoj teritoriji, niti za njih raspolaže dokaznim i drugim materijalima

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Prof. dr. Nezir Pivić rodio se 4. jula 1983. godine u Zenici. Bio je zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine u prošlom mandatu, a vanredni je profesor krivičnog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zenici. Akademsko obrazovanje započeo je na Fakultetu kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirao 2006. godine. Profesionalnu karijeru započeo je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici na Katedri za krivično pravo, gdje je magistrirao 2009, a doktorirao 2012. godine s 29 godina i time postao jedan od najmlađih doktora nauka u Bosni i Hercegovini.

Profesor Pivić napisao je tri knjige i desetine članaka iz krivično-pravne oblasti, te je učestvovao u realizaciji brojnih domaćih i međunarodnih projekata, s ciljem unapređenja praktičnog obrazovanja studenata i promocije Pravnog fakulteta u Zenici.

Predsjednik je Izvršnog odbora Stranke demokratske akcije Zenica od 2015. godine, član je Glavnog odbora i član Suda časti SDA. Krajem 2016. godine izabran je za povjerenika Općinskog odbora SDA Zenica, a od februara 2018. godine predsjednik je Općinskog odbora SDA Zenica.

STAV: Mnogi su nezadovoljni radom tužilaštva i sudova. Jeste li Vi, i Ministarstvo u kojem radite, nezadovoljni i šta bi se moralo mijenjati?

PIVIĆ: Pratim rad pravosuđa u svim segmentima i na svim nivoima, i to uglavnom putem izvještaja koje dostavljaju, ali i kroz učešće i saradnju u određenim segmentima radi uspostavljanja standarda rada tužilaca u istragama. Imao sam izuzetno blisku saradnju s Tužilaštvom BiH kada je riječ o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma u smislu provedbe Akcionog plana za FATF i mogu reći da je ta uspješna saradnja rezultirala skidanjem Bosne i Hercegovine sa “sive liste” FATF-a. S druge strane, standardi postoje da bi rad tužilaca bio usmjeren ka njihovom postizanju, jer znače bolju i efikasniju istragu, potvrđivanje optužnice i, u konačnici, uspjeh u borbi protiv svih oblika kriminala. Kada je riječ o radu pravosuđa, trenutno akcent treba staviti na unapređenje koordinacije i saradnje, ali i izgradnju povjerenja između policije, tužilaštava i nadležnih sudova, a što u konačnici treba rezultirati vraćanjem povjerenja građana u pravosudni sistem. Nažalost, negativan imidž rukovodstva Visokog sudskog i tužilačkog vijeća kao glavnog regulacionog tijela u pravosuđu prenio se u određenoj mjeri i na sama tužilaštva i sudove.

Zbog svega toga, neophodna je prije svega izmjena Zakona o VSTV-u. Kada posmatramo zajedničko djelovanje svih učesnika u pravosuđu iz krivičnopravnog aspekta, možemo reći da je neophodna reforma i drugih zakona koja će brojne nedostatke u radu pravosuđa i službi za provođenje zakona neutralizirati. Jasno je da će rad na reformi biti izuzetno zahtjevan i veliki sam pobornik da reformu trebaju provesti priznati eksperti u toj oblasti u saradnji s ljudima koji će primjenjivati zakonodavstvo. Najbolji primjer saradnje na takav način bilo je pripremanje izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku 2017. i 2018. godine, gdje se zajedničkim djelovanjem svih strana, i eksperata i pravosuđa i izvršne i zakonodavne vlasti, uspjelo na vrijeme usvojiti izmjene Zakona s ciljem provedbe Odluke Ustavnog suda. Takva saradnja poželjna je i potrebna i u drugim oblastima.

STAV: U posljednje vrijeme ponovo se dešavaju situacije da naši građani bivaju uhapšeni u inostranstvu po potjernicama iz Srbije, ovog puta hapšenja su u Srbiji. Ima li Srbija pravo raditi takve stvari i kako Bosna i Hercegovina može pomoći svojim građanima?

PIVIĆ: U posljednje vrijeme često sam govorio o štetnosti univerzalne jurisdikcije Srbije po regionalnu saradnju i izgradnju dobrih bilateralnih odnosa generalno. Zakon o univerzalnoj jurisdikciji onako kako ga primjenjuje Srbija ne samo da stvara loš međususjedni ambijent na političkom nivou nego se i iz pravnog aspekta smatra protivnom načelu zakonitosti, načelu koherentnosti pravnog sistema te međunarodnom pravu. Univerzalna jurisdikcija znači da Srbija ima nadležnost da procesuira sve predmete ratnih zločina bez obzira na to što nisu izvršeni na njenoj teritoriji, niti za njih raspolaže dokaznim i drugim materijalima itd. Takvo ponašanje naročito je licemjerno i neprihvatljivo, jer dok s jedne strane procesuira predmete na sumnjivim osnovama, s druge štiti ratne zločince poput Novaka Đukića. O ovom problemu razgovarali smo i s predstavnicima međunarodne zajednice u kontekstu provedbe Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, te usvajanja revidiranog teksta.

Trenutni pokušaji da se hapšenjem bosanskohercegovačkih državljana po osnovu univerzalne jurisdikcije relativiziraju odnosi i snage u proteklom ratu, nažalost, korak su u pogrešnom smjeru. Tako da za dobru saradnju u ovoj oblasti neće biti dovoljna deklarativna namjera Srbije, nego stvarni koraci koji će voditi tome da se uspostavi dobra i fer saradnja na jednakim osnovama i reciprocitetu. Ovdje ću kratko spomenuti i da Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina nije usvojena zato što ne sadrži podatke o predmetima A-kategorije, koji su davno dostavljeni bosanskohercegovačkom pravosuđu na postupanje od Haškog tribunala, a trenutno nije poznato u kojoj su fazi procesuiranja ti predmeti. Treba imati na umu da se tu radi o predmetima za koje postoji dovoljno dokaza za njihovo procesuiranje, te je neprihvatljivo da takvi predmeti nisu pravosnažno presuđeni.

STAV: I Vi i ministar ostajete na svojim pozicijama i u narednom mandatu, može li se na osnovu toga zaključiti da ste imali dobre rezultate, jeste li Vi lično zadovoljni?

PIVIĆ: Funkcija, odnosno mandat zamjenika ministra pravde ili bilo kojeg zamjenika ministra u Vijeću ministara zakonski je ograničena. Imajući to u vidu, ipak s pravom mogu reći da sam zajedno sa svojim timom nastojao maksimalno doprinijeti unapređenju uspostavljanja standarda u oblasti pravosuđa koji su propisani od Venecijanske komisije, te preporuka i mišljenja eksperata zemalja članica. Također smo radili na realizaciji Akcionog plana za FATF, što je rezultiralo skidanjem sa sive liste, učestvovali smo u brojnim projektima i aktivnostima gdje smo nastojali da svojim znanjem i mogućnostima doprinesemo postizanju zajedničkog cilja, a i informirali smo javnost o dešavanjima u pravosuđu iz jednog profesionalnog i neutralnog aspekta. Kabinet zamjenika uradio je brojne analize u oblasti prava, sarađivali smo s fakultetima, ambasadama, nevladinim organizacijama itd. Imali smo izuzetno zanimljiv mandat s dosta izazova koje smo u većoj ili manjoj mjeri uspješno savladali. Naravno, bilo je i određenih slučajeva gdje je ministar postupao suprotno mojim viđenjima i stavovima, o čemu sam i javno reagirao u više navrata.

STAV: Šta su Vam prioriteti za naredni mandat?

PIVIĆ: S obzirom na to da nam je ovo već drugi mandat, znamo šta nam je činiti. Prioriteti mog kabineta bit će evropske integracije i ono što je neophodno da se uradi na putu ka Evropskoj uniji. Ti prioriteti navedeni su u Analitičkom izvještaju uz Mišljenje na zahtjev za članstvom, te dodatno pojašnjeni i istaknuti u Izvještaju eksperta Reinharda Priebea. Ukratko, potrebna je reforma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kao i uspostavljanje sudske instance koja će imati nadležnost i osigurati jednoobraznu primjenu prava, što je za naš pravni sistem izuzetno bitno. Pored toga, fokusirat ću se na borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma u smislu daljeg unapređenja rada svih uključenih aktera na provedbi standarda i zakonodavstva u ovoj oblasti. Bit će potrebno uraditi i nekoliko aktivnosti koje će osigurati bolju preglednost važećeg zakonodavstva, ali i uspostavljanje određenih baza podataka na državnom nivou.

STAV: Je li državni zatvor profunkcionirao u punom kapacitetu, zašto se otvaranje ovoliko oteglo i šta za državu Bosnu i Hercegovinu znači taj zatvor?

PIVIĆ: U toku su pripreme za stavljanje u funkciju Državnog zatvora u Vojkovićima. Ministarstvo pravde zajedno s v. d. upravnikom Državnog zatvora poduzelo je korake u vezi sa zapošljavanjem osoblja koje će potom proći dodatnu edukaciju kako bi bili osposobljeni za rad u ovom savremenom objektu. Državni zatvor izgrađen je u skladu s evropskim zatvorskim pravilima i standardima i predstavlja objekt maksimalne sigurnosti u kojem će biti smješteni osuđenici za najteža krivična djela poput organiziranog kriminala, ratnih zločina, terorizma, zloupotreba položaja, zatim trgovine drogom, pranja novca itd., što je izuzetno važno jer Bosna i Hercegovina trenutno nema odgovarajući objekt za smještaj takvih lica. Ministarstvo pravde i Državni zatvor nastavit će sarađivati s međunarodnim institucijama poput Vijeća Evrope, koje prate provedbu međunarodnih standarda i ljudskih prava kada je riječ o osuđenicima koji izdržavaju kaznu zatvora, na edukacijama i projektima predviđenim u ovoj oblasti. Važno je da standardi budu usmjereni ka postizanju svrhe kažnjavanja prema krivičnom zakonodavstvu i da doprinesu rehabilitaciji i resocijalizaciji zatvorenika i da se tako u konačnici osigura specijalna i generalna prevencija i što manji broj povratnika u vršenju krivičnih djela.

STAV: Bosna i Hercegovina bila je na listi pa je skinuta sa “sive liste” Moneyvala, dakle, u pitanju je borba protiv finansiranja terorizma i pranja novca, dokle je BiH stigla u kontekstu te borbe?

PIVIĆ: Bosna i Hercegovina mora nastaviti raditi na poboljšanju svog sistema za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma kroz provedbu međunarodnih standarda u toj oblasti ako ne želimo da se ponovo nađemo na sivoj listi Moneyvala ili FATF-a 2022. godine. S obzirom na to da će tada biti pripremljen sljedeći izvještaj Moneyvala za Bosnu i Hercegovinu, potrebna su poboljšanja u svim segmentima sprečavanja i borbe protiv pranja novca, a posebno u vezi s nadzorom rada odgovornih institucija za provedbu mjera sprečavanja pranja novca, zatim kvantitativnog i kvalitativnog krivičnog procesuiranja predmeta pranja novca i finansiranja terorizma, nadzora nad radom nevladinog sektora i provedbe mjera u vezi s finansiranjem terorizma i profilacije.

Moneyval delegacija treba osigurati da sve one institucije koje su uključene u sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao prioritet imaju provedbu spomenutih standarda, te da se napori svih aktera na tehničkom i političkom nivou usmjere na osiguranje provedbe mjera. S tim u vezi ću u narednom periodu organizirati sastanak delegacije Bosne i Hercegovine pri Moneyvalu kako bih stekao uvid u ono što je potrebno uraditi u narednom periodu. Zajedno ćemo izraditi plan aktivnosti za narednih šest mjeseci, te ćemo prionuti na njihovu realizaciju u svojim segmentima rada. Ovdje je bitno spomenuti da smo, s obzirom na to da rad na implementaciji FATF standarda zahtjeva usku saradnju eksperata i vlasti, imali podršku predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića, koji je kontinuirano radio na realizaciji prioriteta iz ove oblasti i u tom se smislu nadam razumijevanju i podršci novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.