“Srpsku djecu niko ne pita o jeziku nastave. Po automatizmu, u istom pravnom sistemu roditelji bošnjačke nacionalnosti upisivat će svoju djecu na nastavu na bosanskom jeziku, a roditelji srpske nacionalnosti svoju na nastavu na srpskom jeziku”
 Esada Džudže, koji je u to vrijeme bio narodni poslanik ispred Koalicije “Lista za Sandžak”, sljedeći korak bile su pripreme da se bosanski jezik uvrsti u školski sistem Srbije.</p>
<p>Od novinskih naslova <em>Bosanski neće proći</em> u beogradskoj štampi, preko direktnih prijetnji zvaničnog Beograda, ali i predstavnika srpske akademske zajednice, zbog inicijative i aktivnosti za uvođenje bosanskog jezika u školama, do printanja udžbenika i, praktično, dovođenja do pred katedru na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, nastava na bosanskom jeziku dosegla je već poodavno razinu nezaustavljivog procesa.</p>
<p>Danas je obrazovanje na bosanskom jeziku u osnovnim i srednjim školama zaokružen proces jer su uređena sva školska dokumenta – od neophodne evidencije, školskih udžbenika, programa završnih ispita za kraj osnovnog obrazovanja… Ovih dana u BNV-u završavaju koncept državnih ispita za kraj srednjeg obrazovanja na bosanskom jeziku i iz <em>Bosanskog jezika i književnosti</em> kao nastavnog predmeta. Za cjelokupan koncept obrazovanja nedostaje još dvanaest udžbenika koji su i dalje sporni za prosvjetne zavode u Srbiji. Prema riječima Džudže, riječ je o “osjetljivim nastavnim sadržajima”, a to su <em>Priroda i društvo</em> za prvi ciklus obrazovanja, <em>Historija</em> za 7. i 8. razred osnovne škole, kao i historija za sve razrede gimnazija i svih srednjih stručnih škola.</p>
<p>“Pokušavamo da u jednom profesionalno-partnerskom odnosu između Bošnjačkog nacionalnog vijeća i državnog izdavača Zavoda za udžbenike prevladamo taj problem. Mnoge smo probleme zajednički riješili u smislu različitih interpretacije historijskih događaja, percepcije događaja, ličnosti, termina koji se upotrebljavaju. Pozivamo se na najveće standarde Vijeća Evrope ističući da jedan manjinski narod, u okviru suverene nacionalne države, u udžbeničkoj literaturi ima pravo na sopstvenu interpretaciju, na sopstvene naučne dokaze, kada govorimo o historiografiji, o načinu percepcije mnogih događaja, naročito od balkanskih ratova do devedesetih godina”, pojašnjava Džudžo i najavljuje da će za učenike deset srednjih škola Vijeće osigurati hiljadu primjeraka čitanke <em>Bosanski jezik i književnost</em>, dok jedna izdavačka kuća u Beogradu godišnje u Srbiji jedva proda hiljadu primjeraka bilo kojeg udžbenika. Kako kaže Džudžo, u pripremi je i elaborat za studij bosnistike na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, sa studijskim programom Bosanski jezik i književnost. Kako najavljuju iz BNV-a, to otvara prostor za još tri studijska programa: historije, muzičke i likovne kulture.</p>
<p>Džudžo ističe da su Sanela Međedović i Adela Karaahmetović-Melajac među najzaslužnijim Bošnjakinjama i saradnicima Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje su, kroz lični primjer, dale nemjerljiv doprinos u implementaciji nastave na bosanskom jeziku. One su, među ostalima, autorice dvanaest udžbenika odobrenih po najstrožijim kriterijima prosvjetnih srbijanskih vlasti.</p>
<p>“Došli smo u fazu da ima više od 17,5 hiljada učenika u nastavi na bosanskom jeziku u osnovnoj i srednjoj školi. Ako uzmete sandžačku porodicu od 4-5 članova, onda imate 75 hiljada ljudi koji su na posredan ili neposredan način učestvovali u donošenju odluke o svom djetetu, njegovoj budućnosti i jeziku nastave na kojem će da uči. Srpsku djecu niko ne pita o jeziku nastave. Po automatizmu, u istom pravnom sistemu roditelji bošnjačke nacionalnosti upisivat će svoju djecu na nastavu na bosanskom jeziku, a roditelji srpske nacionalnosti svoju na nastavu na srpskom jeziku. U Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici imamo nastavu na bosanskom jeziku, a od ove školske godine bit će uvedena u svim školama u Prijepolju. Za Priboj i Novu Varoš, gdje nemamo popunjena odjeljenja, smatramo da je dovoljan model ‘C’, predmet <em>Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture</em>, za očuvanje njihovog etničkog i kulturnog identiteta”, zaključio je Džudžo.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Nije sve tako crno, dolaze nevjerovatne generacijeSljedeći članak
Može li se istovremeno biti radikalan i biti Dino Mustafić
