Riječ je o dešavanjima u ljeto 1992. godine koji podsjećaju na ono što se dešavalo ovih dana nakon izbora u Crnoj Gori, kada su u nacionalističkom slavlju crnogorski Srbi napali Bošnjake i kamenovali njihove radnje i domove.
Srbi i Crnogorci svoje međusobne probleme najčešće rješavaju tako što napadnu Bošnjake. Tako je bilo u prošlosti, tako je i danas. Za one koji imaju malo slabije pamćenje podsjećamo na događaje koje je Džemail Halilagić zabilježio u knjizi Sandžak bez Bošnjaka – velikosrpski zločinački plan.
Riječ je o dešavanjima u ljeto 1992. godine koji podsjećaju na ono što se dešavalo ovih dana nakon izbora u Crnoj Gori, kada su u nacionalističkom slavlju crnogorski Srbi napali Bošnjake i kamenovali njihove radnje i domove.
U Halilagićevoj knjizi, između ostalog, piše: Pljevlja, 17. august, “bačena je bomba na radnju Senada Strnića”. Pljevlja, 27. august, “Pljevaljskom kotlinom odjekivale su eksplozije, a u zrak su letjeli objekti čiji su vlasnici: Dževad Bjelobrk, Halid Čolo, Džemajil Dizdarević, Muhamed Delegacija, Nevzet Hrastovina, Hasan Bidžan i Azemi Mislim”. Pljevlja, 21. septembar, “Srbi i Crnogorci su organizovali miting na kojem su otvoreno tražili ‘čišćenje’ Bošnjaka iz Pljevalja, a na njihovo mjesto dovođenje Srba i Crnogoraca iz drugih krajeva SR Jugoslavije. Istog dana, kada je održan miting, bomba je bačena na lokal Enesa Hekala, a zatim i na prostor između kuće Nurije Durakovića i bilijar sale Hamze Kriještorca”. Bacanje bombi na kuće i poslovne prostore Bošnjaka Pljevalja nastavljeno je i u narednim mjesecima. Sve se to dešavalo 1992. godine.
Pljevlja, 31. august, “pripadnici opozicionih partija demolirali su u Pljevljima više objekata u vlasništvu tamošnjeg bošnjačkog stanovništva dok su ‘slavili’ pobjedu na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Napadnuta su i dva muškarca. Neredi traju otkako je prosrpska opozicija proglasila pobjedu. Kamenovano je nekoliko lokala čiji su vlasnici Bošnjaci, a napadnuti su i bivši član Bošnjačke partije i njegov otac. Uništene su i kancelarije Socijaldemokrata u tom gradu, te jedno policijsko vozilo, a sve su uradili pripadnici opozicije, kako se navodi, u majicama sa napisima ‘Ne damo svetinje – srpska čast’. Inače, na ulicama crnogorskih gradova slavi se uz srpske zastave, kokarde i četničke pjesme”, prenose crnogorski mediji. Ovo se dešava 2020. godine.
Kao što možete primijetiti, mnogo je sličnosti između događaja 1992. i 2020. godine u Pljevljima. Samo je jedna sitna razlika, na Bošnjake još nisu počeli bacati bombe, ali nije isključeno da se i to desi. /J. S./
