fbpx

Načelnik je menadžer, a ja imam menadžersko iskustvo iz BiH i Njemačke

Možda sam i jedini čovjek u Zavidovićima koji dovoljno dobro razumije problem “Krivaje” i njene potencijale i koji može naći rješenje za nju i njene radnike. Neophodno je dovesti “Krivaju” u pravne okvire koji neće ugroziti buduće vlasnike i nosioce njenog razvoja. Nakon rješavanja pravnih prepreka, zaista bih se radovao rješavanju tog privrednog izazova koji je isključivo u domenu moje struke i za koji imam mnoštvo prijedloga rješenja

 

 

Razgovarao: Anes DŽUNUZOVIĆ

Nagib Mujkić, kandidat SDA za načelnika Općine Zavidovići i suvlasnik firme “Tisakomerc”, govori za Stav.

STAV: Uspješan ste privrednik, a ulazite u politiku, kandidat ste za načelnika Općine Zavidovići ispred SDA. Šta Vas motivira, opredjeljuje da se kandidirate za načelnika Općine i time aktivno uđete u politiku?

MUJKIĆ: Moj ulazak u politiku nije ulazak u politiku na način kako se politika često poima, tj. da ljudi u politici vide svoje zanimanje, rješavaju prije svega svoje potrebe i nalaze druge oblike koristi. Svojim ulaskom u politiku iskreno želim da utječem na promjenu takve percepcije u društvu jer moji motivi zaista nisu takvi. Napuštam mjesto menadžera jedne veoma uređene i uspješne firme jer želim svojim znanjem i iskustvom, stečenim na lokalnom, regionalnom i internacionalnom nivou, služiti mom narodu i biti još više od koristi lokalnoj zajednici i društvu u cjelini.

STAV: Da li privrednik poput Vas ima prednost u vođenju lokalne zajednice, konkretno općine, u odnosu na druge?

MUJKIĆ: Prednost je očigledna. Mjesto načelnika je prije svega menadžersko mjesto i ni u kom slučaju isključivo političko. Biti načelnik jednako je biti menadžer. Rukovođenje u privatnom sektoru, prije svega privrednom, bit će od izuzetne koristi u rukovođenju općinom. Menadžer vrlo brzo prepoznaje probleme i traži rješenja koristeći sve moguće resurse da bi bio efikasan i efektivan. Svakom obliku površnosti u radu odlučno se suprotstavlja, a moguću improvizaciju doživljava isključivo kao privremeni put do konačnog stabilnog i optimalnog rješenja.

STAV: Kakva je trenutno situacija u Zavidovićima, mislim na privredu, ekonomiju, zaposlenost, infrastrukturu, stanje poljoprivrede…?

MUJKIĆ: Nažalost, općina Zavidovići tokom posljednjih godina bilježi značajnu stagnaciju u svim segmentima svog poslovanja. Ne napreduje i ne razvija se. Privreda bilježi najveći pad i njen daljnji razvoj uistinu je ozbiljan izazov uvažavajući opadajuće trendove u svim segmentima koji su potencijalni generatori rasta. Općina Zavidovići ostaje bez stanovništva, sve veći broj ljudi, a posebno izraženo omladine odlazi “trbuhom za kruhom” izvan granica naše domovine. Više od 6.000 nezaposlenih izuzetno je važan izazov s kojim se općina suočava. Infrastruktura se rješava neplanski i ne postoji jasan i odgovoran sistem “domaćinskog i odgovornog” planiranja, analize, kontrole i trošenja novčanih sredstava za ovu namjenu. Potencijali poljoprivredne proizvodnje zaslužuju posebnu pažnju i mjesto u okviru lokalnog ekonomskog razvoja općine budući da je evidentno njihovo postojanje s jedne strane, ali i neiskorištavanje s druge strane. Neminovno je da se fokus budućih podsticaja poljoprivredi, koji su do sada uglavnom bili više u statusu “socijalne kategorije”, skrene u pravcu stjecanja statusa “tržišne kategorije”. No, bez obzira na to, čvrsto vjerujem da općina Zavidovići ima dovoljno potencijala koji mogu oporaviti posrnulu privredu i sve ostale narušene vrijednosti, a da bi se to moglo realizirati, nedostaje prije svega dobra politička volja i sposobni ljudi koji taj teret mogu na odgovoran i profesionalan način iznijeti.

STAV: “Krivaja je bila nosilac Zavidovića, šta je s “Krivajom danas i kakva joj je budućnost?

MUJKIĆ: “Krivaja” je godinama bila nosilac razvoja općine Zavidovići. No, nažalost, posljednjih 10 godina, uslijed brojnih i neuspješno realiziranih privatizacija, “Krivaja” je ugašena i već više od pet godina zatvorena firma. Ne radi. IP “Krivaja” i njena privatizacija nije bila u nadležnosti lokalne zajednice, odnosno Općine Zavidovići, ali svi problemi nastali neuspješnim privatizacijama ostali su na teret lokalnoj zajednici, tako da danas imamo jednu veoma neizvjesnu situaciju s “Krivajom”. Još uvijek nije poznat stvarni vlasnik niti je poznata njena budućnost. Postoje dugogodišnja sporenja i mnogobrojne sudske tužbe na relaciji aktuelni kupci – uposleni radnici i, kada će se to okončati, nikome u Zavidovićima nije poznato.

STAV: Koji su Vaši prioriteti ako postanete načelnik, šta planirate uraditi u mandatu načelnika u oblasti ekonomije, privrede, infrastrukture, poljoprivrede…?

MUJKIĆ: Moj strateški cilj jeste da u narednom periodu realiziram programske aktivnosti koje će kroz poduzetničke inicijative staviti u funkciju razvojne potencijale općine Zavidovići. Nastojat ću omogućiti sve neophodne pretpostavke i osigurati najbolju podsticajnu politiku u historiji podsticajnih politika koje je ova Općina ikad imala. Samo neke od aktivnosti na kojima ću istrajavati u domenu privrede jesu:

– Kreirati centar za podršku poduzetništvu koji će biti poveznica i servis budućim poduzetnicima, postojećim privrednicima, udruženjima privrednika i poljoprivrednika, javnim preduzećima i drugim institucijama, a sve s ciljem osiguranja novčanih sredstava iz fondova EU, razvijanja nove generacije poduzetnika u općini Zavidovići, te posljedično tome, kreiranje novih radnih mjesta;

– Uspostaviti tim za otklanjanje administrativnih barijera koji će kontinuirano i sveobuhvatno raditi na iznalaženju rješenja ovog važnog izazova;

– Izraditi sveobuhvatnu strategiju razvoja malih i srednjih preduzeća na području općine Zavidovići i izraditi sektorske politike privrede općine Zavidovići s ciljem promocije postojećih resursa i usmjeravanja kapitalnih investicijskih aktivnosti;

– Formirati registre slobodnih površina općine Zavidovići pogodne za investicije i osigurati transparentan oblik dostupnosti ovih informacija, izgraditi novu poslovnu zonu u općini Zavidovići, a postojeće urediti na način modernih evropskih poslovnih zona;

– Programski poticati značaj “dijaspore” i ljudi bh. porijekla koji žele investirati u Zavidoviće;

– Aktivno i kontinuirano ćemo se baviti iznalaženjem investitora u okviru Bosne i Hercegovine, a posebno izvan granica BiH;

– Kontinuirano raditi u pravcu olakšanja i smanjenja općinskih nameta privredi, prateći pozitivne zakonske propise, iskustva drugih razvijenih gradova u BiH i konačno ocijeniti to dugoročnim interesom općine Zavidovići;

– Postojeći broj registriranih privrednih subjekata (1.109) stimulativnim mjerama privredi povećati za 30 posto;

Izdvojio bih posebno aktivnosti koje se odnose isključivo na poljoprivredu, dakle, osim aktivnosti obuhvaćenih u segmentu privrede u širem kontekstu.

Budući da su postojeći podsticaji poljoprivredi više socijalnog karaktera nego stvarni doprinos razvoju poljoprivrede, skrenut ćemo smjer kretanja poljoprivrede sa “socijalne kategorije” na “tržišnu kategoriju” kroz specijalizirane podsticajne programe isključivo za poljoprivredu.

Podsticat ćemo komercijalizaciju poljoprivrednih gazdinstava i pružati podršku njihovoj opstojnosti i razvoju. Podsticati brendiranje poljoprivrednih proizvoda koji se rade u kućnoj radinosti kroz stručnu, edukacijsku i materijalnu pomoć. Mapirati bonitetne kategorije zemljišta i na osnovu toga napraviti plan fokusiranja biljne i animalne proizvodnje. Naravno, aktuelizirat ćemo i podsticati razvoj agroturizma na području općine…

Budući da je lokalni ekonomski razvoj nezamisliv bez infrastrukturnih projekata, neophodno je sistemski pristupiti rješavanju i ovog izazova. Cilj nam je da za vrijeme četverogodišnjeg mandata izgradnjom infrastrukture omogućimo što povoljnije pretpostavke za razvoj privrednih aktivnosti, a posljedično tome i poboljšanja kvaliteta života građana na cijelom prostoru općine Zavidovići. Neophodno je izgraditi moderne saobraćajnice kroz samu gradsku jezgru s funkcionalnim pješačkim stazama i biciklističkom stazom. Infrastrukturno riješiti problem adekvatnog ulaska i izlaska na teritorij općine. Trajno riješiti problem javnog prevoza građana, s fokusom na osiguravanje autobuskih linija iz ruralnih područja. Između ostalog, rekonstruirati i održavati postojeće saobraćajnice uz obnavljanje cestovne infrastrukture u svim naseljenim mjestima.

STAV: Imate li Vi neko rješenje za “Krivaju?

MUJKIĆ: Ako je država i pravosudni sistem države vrate u uređene pravne okvire, Općina Zavidovići ima interes i ima mogućnosti ponuditi rješenja za IP “Krivaju” kojima bi se zadovoljili interesi prije svega radnika, a potom cjelokupne lokalne zajednice. Možda sam i jedini čovjek u Zavidovićima koji dovoljno dobro razumije problem “Krivaje” i njene potencijale i koji može naći rješenje za nju i njene radnike. Neophodno je dovesti “Krivaju” u pravne okvire koji neće ugroziti buduće vlasnike i nosioce njenog razvoja. Nakon rješavanja pravnih prepreka, zaista bih se radovao rješavanju tog privrednog izazova koji je isključivo u domenu moje struke i za koji imam mnoštvo prijedloga rješenja.

STAV: Živjeli ste i radili na zapadu, koliko Vam to iskustvo može pomoći u vođenju općine ako postanete načelnik i koliko Vam pomaže u biznisu?

MUJKIĆ: Živio sam i radio dugo godina u tom uređenom sistemu i vrlo dobro znam njegove vrijednosti. Živio sam i radio u sistemu koji podrazumijeva odgovoran i privržen odnos prema ljudima i radu, ali i široj zajednici, sistemu koji traži tačnost i odgovornost, koji ne dozvoljava površan pristup i koji karakterizira pravednost u vrednovanju rezultata i aktivnostima koje su neminovne nakon vrednovanja. Naša država Bosna i Hercegovina teži ka članstvu u EU i, da bi ispunila uvjete za članstvo, mora i sama imati i dijeliti iste vrijednosti kada je u pitanju sistem rada. Meni kao budućem načelniku će biti zadovoljstvo, čast i privilegija raditi na uspostavi sistema takvih vrijednosti jer sam iskustveno svjestan benefita takvog sistema, kako za pojedinca, tako i za cjelokupnu zajednicu. Stoga ću iskoristiti moje znanje i iskustvo u stvaranju takvog ambijenta u našoj lokalnoj zajednici. I naravno, bit ću među prvim koji će djelovati snagom ličnog primjera u promoviranju tih vrijednosti.

STAV: Većinski ste vlasnik firme “Tisakomerc. Šta ovu kompaniju čini uspješnom?

MUJKIĆ: Firma “Tisakomerc” d. o. o. Žepče osnovana je prije 20 godina i važi za veoma uspješnu firmu, firmu koja kontinuirano bilježi zadovoljavajuće i pozitivne poslovne rezultate. Imamo heterogen proizvodni i trgovački program.

U domenu trgovačkog programa rezervnim dijelovima servisiramo prije svega fabrike namještaja, a potom proizvodne fabrike iz programa metalne industrije i građevinarstva. Dakle, okovima, vijčanom robom i svim drugim materijalima neophodnim za finalni proizvod. Najčešće su to materijali od metala i plastike. Raspolažemo s preko 5.000 različitih artikala neophodnih za proizvodnju svih vrsta namještaja, kako masivnog, tako i tapaciranog, odnosno materijala za metalnu industriju i građevinarstvo.

Imamo i vlastitu proizvodnju – metalnu industriju u kojoj radimo veći dio programa metalne galanterije, ručki, nogu, ograda, dijelova za namještaj itd. Dobro smo tehnički opremljeni s modernim CNC mašinama za rezanje limova, modernim sistemom plastificiranja metala itd.

Brizganje plastike nam je također djelatnost i proizvodimo preko 40 različitih proizvoda od plastike, dominantno za fabrike namještaja i metalne industrije, PVC stolarije itd.

Proizvodimo i alate za fabrike, tzv. dijamantske alate uglavnom za drvnu industriju, metalnu industriju (PVC ) itd.

Bavimo se također veoma uspješno trgovinom, izvozom namještaja proizvedenog u BiH, gotovog finalnog proizvoda na tržište EU.

STAV: Nedavno ste kupili novu firmu u Zavidovićima.

MUJKIĆ: Da, kupili smo firmu “Tvornica dijamantskih alata”, koja se nalazi u Zavidovićima i koja je nekad važila za jednog od najboljih proizvođača alata. Imamo ozbiljne planove s ovom firmom. Trenutno smo u pregovorima s potencijalnim investitorima iz inostranstva koji bi željeli također da investiraju u ovaj projekt. Cijenimo da ćemo u skorije vrijeme imati jasniju sliku o budućnosti ove fabrike.

STAV: Aktivni ste i u IZ, trudite se dati svoj doprinos, a primijetio sam Vaše ime i na spisku donatora za stipendije koje dodjeljuje Fond “Gazi Husrev-beg. Nisu Vas biznis i politika odvojili od vjere i filantropizma?

MUJKIĆ: Godinama sam uključen u rad Fonda “Gazi Husrev-beg”, kako organizaciono, tako i donatorski, i vjerujte mi, osjećam se jako sretnim što sam dio priče i projekta koji brine o stipendiranju mladih studenata i srednjoškolaca. Ovaj projekt traje godinama, veoma je uspješan i ima kontinuitet. Od rođenja sam vezan za Islamsku zajednicu i godinama sam bio aktivno uključen u njen rad. Tokom mog boravka u Njemačkoj bio sam dugogodišnji predsjednik džemata, član Sabora Islamske zajednice u Njemačkoj u dva mandata (8 godina), član i nosilac značajnih funkcija u Zajednici.

Po povratku u Bosnu i Hercegovinu zadržao sam neke aktivnosti u Njemačkoj, ali se aktivno uključio i u rad Islamske zajednice u BiH. Trenutno sam član Sabora Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. To mi je zaista čast i osjećam se ponosnim što sam nosilac obaveza i odgovornosti koje ova pozicija nosi sa sobom.

STAV: Na kraju jedno vrlo političko pitanje. Kako Vi objašnjavate fenomen pojave u svakom izbornom ciklusu neke nove političke partije među Bošnjacima, i to uvijek formirane od osoba koje su izašle iz Vaše stranke, SDA!?

MUJKIĆ: Ne mislim da je problem objasniti ovu pojavu. To proizlazi iz motiva ljudi koji ulaze u politiku. Oni vrlo često ulaze, kako smo na početku ovog intervjua napomenuli, da realiziraju lične interese, da dobiju određeno mjesto, položaj, poziciju, da riješe nešto korisno za sebe. Ne donose niti traže ideje koje bi trebali u djela implementirati. Dakle, opće je dobro u tom slučaju na drugom mjestu, ako ga uopće ima, a lično je dobro na prvom mjestu. To je ključ objašnjenja za takve pojave. No, stranka SDA, bez obzira na sve te pojave, opstaje, ima historiju, kredibilitet i kontinuitet i nastavit će se razvijati i rasti, jer ne zaboravite: Voćka koja se ne reže i ne raste. SDA biva godinama “rezana”, ali i godinama raste. I tako će, ako Bog da, i ubuduće biti.

 

 

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI