fbpx

Kantonalna vlast ukinula “Bh. dnevnik”

Bh. dnevnik je bila emisija na ovoj programskoj platformi, ali sa sadržajima koji su obuhvatali izvještaje i izvan Sarajeva. To je bilo mjesto u programu TVSA, informativna emisija koja je barem tih pola sata nadilazila uske okvire koje su ovom mediju nametali samodovoljni kantonalni vlastodršci dok su iz kantonalnih klupa poručivali “što će kantonalnoj televiziji državni dnevnik”.

Netom po formiranju nove vlasti u Kantonu Sarajevo plasirane su teze kako treba unaprijediti rad i program Televizije Kantona Sarajevo. Premijer Edin Forto, predsjedavajući Skupštine Elmedin Konaković i nadležna ministrica pravde i uprave Lejla Brčić u javnim su nastupima zagovarali promjene koje, kako su govorili, trebaju poboljšati program ovog javnog medija.

Nedugo nakon postavljanja novih rukovodećih struktura na TVSA, zaista su se desile promjene. Ubrzo nakon imenovanja vršiteljice dužnosti direktorice TV SA Kristine Ljevak, gledaoce ove televizije dočekalo je neugodno iznenađenje. U programu više nema informativne emisije Bh. dnevnik, koja se emitirala u 21 sat.

Umjesto dnevnika, u istom se terminu emitiraju vijesti uživo pa je logičan zaključak da se ne radi o nedostatku tehničkih ili ljudskih kapaciteta. Na ekranu gledaoci imaju manje bitan i manje privlačan sadržaj umjesto kvalitetnijeg, originalnijeg i potrebnijeg. Nespojive su najave o poboljšanju programa TVSA s ovim potezima koji znače eliminiranje zanimljivih sadržaja. Program se širi povećanjem minutaže, uvođenjem boljih i inovativnih emisija, a ne zabranom kvalitetnih postojećih.

S obzirom na stanje u Javnom servisu BiH, u kojem značajnu, nerijetko i dominantnu ulogu imaju uređivačke politike koje se kreiraju u separatističkim i trećeentitetskim političkim štabovima, TVSA se mogla smatrati jednim od rijetkih medija koji je bio lišen njihovog upliva. Ovo je bio medij koji je nedvosmisleno i jasno artikulirao i afirmirao prodržavne ideje svih koji nemaju dvojbe o prošlosti BiH obilježenoj komšijskim nasrtajima, agresijom i genocidom, ali i viziji BiH kao jedinstvene, nedjeljive zemlje svih njenih građanki i građana.

Bh. dnevnik je bila emisija na ovoj programskoj platformi, ali sa sadržajima koji su obuhvatali izvještaje i izvan Sarajeva. To je bilo mjesto u programu TVSA, informativna emisija koja je barem tih pola sata nadilazila uske okvire koje su ovom mediju nametali samodovoljni kantonalni vlastodršci dok su iz kantonalnih klupa poručivali “što će kantonalnoj televiziji državni dnevnik”.

Umrežavanje s drugim kantonalnim i lokalnim televizijama pri kreiranju i emitiranju emisije rezultiralo je time da su gledaoci u neperifernom terminu imali priliku upoznati se s dešavanjima iz mnogih dijelova BiH. Ukrupnjavanje prodržavnih medijskih snaga bio je i efektan način odupiranju agresivnom nametanju defetizma i teza kako je BiH zemlja od koje treba dići ruke. To je bila realizirana formula za pobjedu nad navalom sadržaja koji BiH predstavljaju kao nemoguću zemlju, a što su okosnice i dominantni sadržaji i poruke medija iz BiH i okruženja u koje njihovi različiti bjelosvjetski vlasnici troše desetine miliona dolara da bi dominirali našom javnošću.

Umjesto da se posegne za ovom formulom, da se ona upotrijebi za pripremu još ovakvih i sličnih sadržaja, novoimenovana v. d. direktorica TVSA odlučila je zabraniti jednu takvu emisiju. Kristinu Ljevak ne opravdava ni to što je ratne i poratne godine provela u Republici Srpskoj. Trebala je biti svjesna značaja i uloge TVSA i potrebe da se proizvode dodatne emisije koje slijede programsku politiku po kojoj je ovaj medij prepoznatljiv i izvan Sarajeva. Umjesto toga, i suprotno od najava, takvi se sadržaji zabranjuju.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!