fbpx

Mladi Hitler

U osnovnoj školi ima dobre ocjene, ali one u srednjoj školi postaju sve lošije jer više nije vođa. Zatim živi u gradu Linzu, gdje upoznaje radikalni njemački nacionalizam. Kasnije, od 1908. živi u Beču, gdje ga nedostatak talenta sprečava da upiše Akademiju likovnih umjetnosti i tamo uranja u antisemitsko okruženje.

 

Kako su nastali nacizam i holokaust? Šta se desilo pa je osrednji mladi Austrijanac postao diktator i arhitekta genocida? Teme su to izložbe kojom se analizira Hitlerovo djetinjstvo kako bi se barem malo svjetla bacilo na doba u kojem je živio i osobnost koja je stvorila tu destruktivnu kombinaciju.

“Mladi Hitler. Godine formiranja diktatora” naslov je izložbe u Muzeju Donje Austrije, fokusirane na djetinjstvo i mladost budućeg diktatora, od njegovog rođenja 1889. do Prvog svjetskog rata 1914. godine. Priča završava 1945. godine, nakon miliona mrtvih u Drugom svjetskom ratu, uništenja Evrope, oslobađanja logora smrti…

Da bi se objasnilo kako je do toga došlo, izložba podsjeća da je prijelaz stoljeća bio obilježen užurbanom transformacijom, u kojoj pacifističke ideje koegzistiraju s militarizmom; rastući radnički pokret s imperijalizmom; rasizam s antisemitizmom…

Sve to mnogo prije Prvog svjetskog rata, ekonomskog sloma ili nastanka fašizma. U tom je okruženju Adolf Hitler rođen 20. aprila 1889. godine, u dobro situiranoj porodici koja je lijepo živjela zahvaljujući očevom položaju carinskog inspektora. Otac mu je bio težak, autoritaran i tvrdoglav čovjek koji ne prihvata da mu se ko usprotivi. Mali Adolf mu se divi u svemu. “Nasilje je bilo prisutno u gotovo svakom domu”, objašnjava Hanfe Leidinger, jedna od kustosica koja ipak sumnja da je takvo zlostavljanje dovoljno da se objasni Hitlerov lik.

Svjedočanstva i dokumenti opisuju mladog Hitlera kao nekoga ko voli zapovjedati, koji zapovijeda svojim drugovima u borbama s drugom djecom, koji ne dozvoljava da mu iko proturječi, koji govori u monolozima. Izložba uopće nije namijenjena hvaljenju ili opravdanju Hitlera, kaže Christian Rapp, drugi kustos i jedan od autora knjige Hitler. Godine školovanja. Djeca i mladi 1889-1914., koja je upravo objavljena.

Važne su fotografije i svjedočanstva Augusta Kubizeka, kojeg izložba definira kao “jedinog prijatelja” i koji se često pojavljuje kao “pomoćnik” koji zna da mu nikada ne bi trebao proturječiti. S njim dijeli zaluđenost Richardom Wagnerom, kompozitorom koji im je uvijek bio najdraži, zaluđenost sve do tačke u kojoj pokušavaju napisati operu kojom bi ga oponašali.

Izloženo je i svjedočanstvo Stefanie Rabatsch, mlade žene koja vjeruje da je budući führer tajno zaljubljen u nju i koja je dobila anonimno pismo od nekoga ko je rekao da odlazi u Beč na studij umjetnosti i jednog dana će se oženiti. Izložba ne spekulira Hitlerovim psihičkim stanjem, ona polazi od dokumenata i svjedočenja kako bi provjerila sve osobine ličnosti – radikalizam, ozbiljnost, megalomanija, vjerovanje da on zna sve bolje od drugih…

Leidinger priznaje da bi historijski kontekst, destabilizacija Prvog svjetskog rata i ekonomska kriza gotovo sigurno stvorili ozbiljnu demokratsku krizu, sa ili bez Hitlera. Ono što je specifično za njega jeste koncept führera, vrhovnog vođe, mesije koji odlučuje o sudbini svog naroda. Kada su u pitanju nacionalizam i antisemitizam, na izložbi su postavljeni uzorci kojima se opisuje detalje iz života, kroz predmete poput očevog križa, razglednice poslane prijatelju i crteža i slika. Trojica njegove braće umiru od bolesti, a jedan od njih ostaje invalid.

U osnovnoj školi ima dobre ocjene, ali one u srednjoj školi postaju sve lošije jer više nije vođa. Zatim živi u gradu Linzu, gdje upoznaje radikalni njemački nacionalizam. Kasnije, od 1908. živi u Beču, gdje ga nedostatak talenta sprečava da upiše Akademiju likovnih umjetnosti i tamo uranja u antisemitsko okruženje.

Uvjeti života toliko su mu loši da postaje beskućnik, a 1910. zarađuje nešto novca prodajući akvarele, uglavnom jevrejskim trgovcima. Tri godine kasnije, s 24 godine, dobiva očevo nasljedstvo i odlazi u München.

Vjeruje se da njegov odlazak u Njemačku možda ima veze s vlastima koje ga traže jer se nije podvrgao vojnoj službi Austro-Ugarske, koju on odbacuje kao previše multietničku. U Njemačkoj ga hvata borbena groznica i s oduševljenjem dočekuje početak Prvog svjetskog rata, u kojem će se boriti.

I tu se, na izložbi, spajaju Hitlerova biografija i historijski kontekst u crtu koja dovodi do njegovog izbora za kancelara 1933. godine i izbijanja Drugog svjetskog rata samo šest godina kasnije.

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!