Strache je svoj posljednji sastanak u ulozi austrijskog dopremijera imao 13. maja u Beču, kada je u posjetu primio Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njih dvojicu već dugo vežu zajednički desničarski interesi i kontakti.
 Heinz-Christian Strache podnio je ostavku na sve svoje dužnosti nakon što je objavljena snimka na kojoj je ruskoj poduzetnici 2017. godine ponudio pogodovanje pri dodjeli javnih tendera ukoliko ona finansijski pomogne FPÖ-u da dođe na vlast. Nakon toga je pala Vlada Austrije jer su svi ministri iz te desničarske stranke podnijeli ostavke.</p>
<p>Strache je svoj posljednji sastanak u ulozi austrijskog dopremijera imao 13. maja u Beču, kada je u posjetu primio Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njih dvojicu već dugo vežu zajednički desničarski interesi i kontakti.</p>
<p>U ovdašnjoj je javnosti Strache postao poznatiji nakon intervjua koji je dao za RTRS. Nakon što je postao potpredsjednik Vlade, Heinz-Christian Strache izjavio je, između ostalog, kako “Republici Srpskoj treba dati mogućnost neovisnosti”, te da bi “želio znati zašto međunarodna zajednica insistira na multietničkoj Bosni i Hercegovini, današnja Bosna i Hercegovina ne funkcionira”. I tada i danas Strache se zalagao za osamostaljenje tog bh. entiteta iako zna da je takav čin potpuno neustavan.</p>
<p>Također, u jednom je intervjuu kazao kako je RS “jedina struktura koja funkcionira u Bosni i Hercegovini” te da “ne vidi nikakvu pozitivnu budućnost za Bosnu i Hercegovinu”. Stoga nije čudno što je, papagajski ponavljajući stavove Milorada Dodika, zaslužio orden iz njegovih ruku. Nije došao na proslavu tzv. Dana RS, pa je nagradu umjesto njega primio banjalučki zet, visoki dužnosnik desničarske FPÖ Johann Gudenus. Nakon toga su reagirali iz liberalnih austrijskih krugova, tvrdeći kako je primanje ordena iz ruku negatora genocida uništavanje ugleda Austrije.</p>
<p>Sve dok nije smijenjen s dužnosti potpredsjednika Vlade Austrije, čelnik ultradesničarske FPÖ Heinz-Christian Strache vrlo je smjelo tvrdio i na tome bazirao svoju kampanju za izbore za Evropski parlament da je njegova zemlja suočena s “rastućom islamizacijom”, te da se Austrija suočava s “promjenama u populaciji”, koje je pripisao porastu broja stranih državljana. Naravno, u prvom su planu bili strani državljani islamske vjeroispovijesti.</p>
<p>Onako kako su raskrinkane i njegove druge laži i malverzacije, tako je u vodu pala i ova konstrukcija osramoćenog Strachea. Naime, vođen njegovim predizbornim tvrdnjama, <em>Europe Fact Checking</em> provjerio je ove informacije i zaključio da ništa od onoga što je Strache izjavljivao nije tačno. Prema najnovijim dostupnim podacima, Njemačka je zemlja u koju je većina ljudi stigla 2017. godine (917.100), a slijede je Velika Britanija (644.200), Španija (532.100), Francuska (370.000) i Italija (343.400). S druge strane, ako se promatra udio građana zemalja koje nisu članice EU u odnosu na ukupno stanovništvo zemlje, Austrija opet nije među prvih pet. Na popisu su Malta (46 imigranata na 1.000 stanovnika), Luksemburg (41 na 1.000), Kipar (24), Irska (16), Švedska (14) i Estonija (13).</p>
<p>Prema podacima “Eurostata”, u Evropskoj uniji prošle godine registrirano je 22,3 miliona imigranata, što predstavlja 4,4% ukupnog stanovništva. U Austriji 7,8% od ukupnog broja stanovnika jesu osobe rođene van njezinih granica i po tome je ona odmah iza dviju bivših sovjetskih republika Latvije (13,8%) i Estonije (13,5%). Četvrta zemlja na ovom mjestu jeste Njemačka s 6,6% ljudi koji dolaze izvan EU. Ako se uzme u obzir nacionalnost stanovnika Austrije, najveći broj useljenika dolazi iz Njemačke (13,5% stanovništva), a slijede ih Srbija (8,7%), Turska (8,5%), Rumunija (7,4%) i Bosna i Hercegovina (6,9% od ukupnog broja).</p>
<p>FPÖ je ušao u koaliciju s Austrijskom narodnom strankom (desni centar), koju je predvodio Sebastian Kurz 2017, i tako napravio Vladu koja se raspala ovih dana. Koalicija je dogovorena dvije godine nakon tzv. “izbjegličke krize”, u kojoj je u Austriji povećan broj tražitelja azila. Međutim, prema podacima za 2018. godinu, ta zemlja ne samo da ne bilježi rastući broj migranata nego nije ni među onima koje su primile najviše zahtjeva za azil. U Austriji, zapravo, broj zahtjeva za azil pada od 2015. godine. Te je godine zabilježeno ukupno 31.655 zahtjeva za azil, godinu dana kasnije broj je zahtjeva smanjen gotovo za polovicu s 17.365; u 2017. godini 11.625 i 2018. 6.325, što je smanjenje od 80,02%.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Mračna strana “Eurosonga”Sljedeći članak
Ja tebi “serdaru”, ti meni “vojvodo”
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA