fbpx

KORJENIĆ: Vrijeme je da trijumfom reafirmiramo mostarski duh

U ovom trenutku ne smije biti prostora bilo kakvoj pasivnosti prema političkoj situaciji. Samo učešćem na izborima, iskazivanjem političkog stava i apsolutnim razumijevanjem društveno-političkih procesa koji se okreću prema i u Bosni i Hercegovini može se oduprijeti zloćudnim i dezintegrativnim političkim projektima i velikodržavnim idejama, ali i idejama koje skreću sa suštinskih i bitnih tema, jer otvoreno društvo možemo imati samo kad pokažemo spremnost da se za njega borimo i, kako tvrdi Karl Popper: “Ako je jedno društvo otvoreno, ono mora biti spremno da ima neprijatelje”

Piše: Dr. sc. Kasim KORJENIĆ, umirovljeni profesor sociologije Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru

Da nije ljubavi prema zavičaju
(domovini, rodnoj grudi),
nestali bi mali narodi.

Šejh Jujo

 Mostar je uvijek kroz historiju bio mjesto Zavičajnosti za sve ljude dobre volje, pa i danas ta ideja njeguje i oblikuje čovjekovo dostojanstvo, uprkos društvenoj krizi, gušenju optimizma, moralnim padovima. ali i uzdignućima.

Iz snage Zavičajnosti Mostarci sagledavaju ljudske mogućnosti i obaveze, realni su i na osnovu toga valoriziraju date odnose, čime odolijevaju ostrašćenim idejama, društvenim napadima i bezrazložnom pesimizmu, koji objektivno nema opravdanja jer su Mostarci svojim ponosom i mudrošću uvijek prevazilazili brojne historijske izazove.

Samo se tako može objasniti neumornost probosanskih snaga kojima je stalo do dostojanstva ljudi, ali i njihovim težnjama da Mostar bude grad svih njegovih stanovnika.

Bosna i Hercegovina već godinama prolazi kroz velike i turbulentne političke i društvene procese i promjene. Agresija na Bosnu i Hercegovinu, pored genocida i brojnih drugih nedaća, uz potporu političkih dezintegrativnih faktora, oduzela joj je šansu za kvalitetnim i kontinuiranim unapređenjem funkcionalnog civilnog društva koje predstavlja jedini milje u kojem se istinski djelotvorno može ozbiljiti savremena demokratija i zaštita ljudskih prava.

Veliki broj sociologa i političkih teoretičara tvrdi da je najsloženiji i najdugotrajniji proces u formiranju demokratske države upravo proces uspostavljanja građanskog ili civilnog društva uz izgradnju njegovih temelja, odnosno demokratije, vladavine prava, zaštite ljudskih prava, višestranačja, jednakosti građana, slobodnih medija itd.

Zaista, riječ je o stalnom procesu, uvijek u iskušenju, u kojem je glavni subjekt građanin kao politička osoba, vlasnik suvereniteta i autonomni pojedinac koji dobrovoljno odlučuje o svom angažmanu, artikuliranju svojih interesa i udruživanju.

Međutim, postavlja se pitanje šta je to civilno ili građansko društvo. Šta čini opseg i doseg tog pojma, koje su njegove vrijednosti, kako ga shvatati i da li uopće postoji u realnosti? Mnogo je definicija i sigurno je da je civilno društvo kroz historiju, odnosno misao o njegovim bitnim karakteristikama prolazila kroz više faza. U lepezi relevantnih političkih teorija od Aristotela pa sve do Hegela, i ostalih koji su dali nemjerljiv doprinos razumijevanju civilnog društva, uočava se transformacija koncepta civilnog društva i države kao političkog aparata i njihovog specifičnog višeslojnog odnosa koji se kretao od potpune istovjetnosti do krajnje distinkcije.

Pojam civilnog društva izveden je iz sintagme societas civilis, latinskog prijevoda grčkog pojma koinonia politike, i označava sistem u kojem postoje zakonom uređeni odnosi i prava građana, s ciljem da osiguraju preduvjet za slobodu i jednakost, a građani vlastima svojom slobodnom voljom i u demokratskom ambijentu i konkurenciji programa, stranaka i ličnosti daju legitimitet izborima.

Ključni faktor funkcioniranja civilnog društva, pored zakonske regulative i institucija, jeste građanin kao politička osoba sa svojim sistemom vrijednosti, stavovima i mišljenjem.

Mostarci su posljednji put imali izbore 2008. godine, te nakon toliko vremena, u decembru ove godine imaju priliku koristiti svoje demokratsko pravo i birati svoje predstavnike u vlasti.

Stoga, građani Mostara u trenutnim društveno-političkim odnosima moraju itekako biti svjesni historijskog trenutka i pokazati visok stepen razvijenosti političke kulture i sposobnost iščitavanja poruka kao i razumijevanja političkih koncepata koji im se nude.

Moraju pokazati da u sebi gaje esencijalnu supstancu zoon politikona, koji je svjestan da je on nosilac suvereniteta, autonomni pojedinac kojem pripada politički subjektivitet i da on iskazuje svoju volju na izborima, birajući i svojim glasom određujući ko će štititi njegove interese i rješavati postavljene probleme, ko će vladati – u ime njega.

U ovom trenutku ne smije biti prostora bilo kakvoj pasivnosti prema političkoj situaciji. Samo učešćem na izborima, iskazivanjem političkog stava i apsolutnim razumijevanjem društveno-političkih procesa koji se okreću prema i u Bosni i Hercegovini može se oduprijeti zloćudnim i dezintegrativnim političkim projektima i velikodržavnim idejama, ali i idejama koje skreću sa suštinskih i bitnih tema.

Otvoreno društvo možemo imati samo kad pokažemo spremnost da se za njega borimo i, kako tvrdi Karl Popper: “Ako je jedno društvo otvoreno, ono mora biti spremno da ima neprijatelje.”

Stoga je važno u političkoj areni iskazati svoj stav i podržati politički koncept koji stoji nasuprot političkim idejama i projektima velikodržavne matrice iz proteklog rata i historije, isključivosti ali i ideološkim lutanjima. Politički koncept koji promovira duhovnost Bosne i Hercegovine (bogatstvo različitosti, suživot, otvorenost prema drugom i drugačijem, toleranciju, poštivanje ljudskih prava, građansko društvo, demokratiju, vladavinu prava, kulturu, zajedništvo i domoljublje) sprečava podjele i protivi se negacijama civilizacijskih naprednih ideja. U Mostaru na ovogodišnjim izborima oličen je kroz politički savez probosanskih snaga multietničkog sastava Koalicija za Mostar 2020. (SDA, SBB, DF, SBiH i BPS).

Sve forme duhovnosti i života koje su se rađale kroz historiju u Mostaru sažimaju se u popularnom izrazu mostarski duh, koji je generacijska sinteza intelekta i kulturološkog nerva čovjeka ovog podneblja. Njegova je filozofija bila, jeste i bit će – nedjeljiva Bosna i Hercegovina i jedinstveni Mostar.

Naime, samo zahvaljujući fenomenu mostarskog duha, sve forme duhovnosti i života mogle su da žive i razvijaju se u otvorenom kozmopolitskom društvenom životu i komunikaciji koja nije poznavala isključivost. Mostarski duh je kondenzacija svega pozitivnog iz prošlosti, ali i bogatstvo koje je imanentno modernim evropskim stremljenjima i tendencijama.

Decembarski izbori prilika su da Koalicija za Mostar 2020. (SDA, SBB, DF, SBiH i BPS) s multietničkom listom kandidata na čelu s dr. Zlatkom Guzinom, na tragu tekovina Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, koja je predvođena Safetom Oručevićem na prvim lokalnim izborima nakon rata, sada trijumfom reafirmira mostarski duh i porazi nametanje nepotrebnih i zloćudnih podjela koje žele razoriti tkivo probosanskih snaga. Samo jedinstvenim stavovima i nastupom probosanskih snaga moguć je jedinstveni Mostar kao faktor zajednice koji će omogućiti ostvarenje svih zadataka koje život stavlja pred građane.

SPECIJALNO IZDANJE STAVA: SVE ZA MOSTAR

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!