Klaster je okupljen od domaćih firmi kako bi se adekvatno i stručno, i kvalitetom i kvantitetom, pariralo evropskim firmama

Piše: Alma ARNAUTOVIĆ

Domaće firme uspješno bi mogle odgovoriti zahtjevima velikih investicija koje se očekuju u energetskom sektoru u našoj državi. Za jednu takvu pripremaju se firme iz klastera “Energy Investment”, koji čini nekoliko firmi elektro i metalske industrije s približno 1.200 zaposlenih u Tuzlanskom kantonu.

U okviru klastera djeluju firme “Tehnopetrol” d. o. o., “Deling” d. o. o., “Umel dalekovodmontaža” d. o. o., “Rudar” d. o. o. i Institut za zavarivanje Tuzla.

“Klaster je ozbiljno udruženje sastavljeno od firmi koje su gradile i bivšu Jugoslaviju, a nastale su iz tzv. ‘Umela’. Imamo firme koje maksimalno ozbiljno i profesionalno mogu odgovoriti bilo kojem projektu kako na nivou Bosne i Hercegovine, tako i na inostranom tržištu. Svaka od njih prisutna je i u Evropskoj uniji, gdje imaju registrirane poslovne jedinice, a određen broj njihovih radnika obavlja poslove u inostranstvu. Udruženje ima izuzetno ozbiljne namjere u Tuzlanskom kantonu i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Mislim da Elektroprivreda (EP) BiH i rudnici koji su u koncernu EPBiH mogu napraviti trajna rješenja za održavanje i izvođenje radova. Riječ je o grupi privrednika koji su napravili dobar program, a mi ćemo, prema dogovoru, učiniti određene korake u smislu pristupa EPBiH, odnosno rudnicima, da napravimo korake ka potencijalno vrlo ozbiljnoj priči koja bi mogla staviti tačku na odlazak mladih u inostranstvo. Kada bi se napravila zdrava relacija između ovih kompanija, ovo bi udruženje, pored postojećih 1.200 ljudi, moglo zaposliti još osoba, naravno, u saradnji sa službama za zapošljavanje”, izjavio je Asmir Hasić, ministar privrede u Vladi Tuzlanskog kantona.

Ministar Hasić dodao je i to da će Vlada podržati klaster u okviru svojih nadležnosti, a naglasio je da je cilj “Energy Investmenta” da uđu u održavanje EPBiH.

“Oni ne traže nikakve privilegije, nego da sve nabavke budu u skladu sa zakonskim procedurama i u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Smatraju da mogu ponuditi bolju cijenu i bolje uvjete održavanja i izvođenja radova za potrebe EPBiH i rudnika koji su u koncernu. U roku od petnaest dana, a na osnovu dopisa klastera o tome šta njih konkretno zanima i šta Vlada Tuzlanskog kantona može preduzeti, obavit ćemo razgovore s EPBiH i rudnicima koji su u koncernu da damo doprinos razvoju kantona. Inače, Ministarstvo mora biti servis firmama, a ne da se prave barijere u pogledu izdavanja dozvola, da se više ne čeka mjesecima, jer bilo je slučajeva kada su ozbiljni investitori odustajali od realizacije planova kada uvide koliko im je papira potrebno. Mi ćemo se u narednom periodu truditi da to pojednostavimo na kantonalnom nivou, a preuzimam na sebe da budem organizator sastanaka s općinskim nivoima vlasti, da službenici rade ono što je u skladu s opisima njihovog radnog mjesta i da se te procedure ubrzaju”, naveo je Hasić.

NEDOSTAJU VELIKI PROJEKTI

U pogledu certifikata, ljudstva, uvjeta, normi i ostalih standarda kvalitete koje zahtijeva Evropska unija, ova su preduzeća, navodi Elvir Ferizović, predsjednik Uprave klastera “Energy Investment”, spremna. No, ono što nedostaje jesu veliki projekti i investicije.

“To je osnovni problem ove države. Sve krizne situacije i depresija rješavaju se javnim radovima ili velikim investicijama. Mi u vezi s tim pitanjem radimo vrlo sporo, a gledajući s razvojnog aspekta, to je presporo za ono čemu težimo, a to je Evropa. Najavljene su investicije u termoelektranama i gradnje hidrocentrala, o tome se priča dvadeset godina, ali još ništa nije započeto. Naše su firme fleksibilne jer radimo i izvan Bosne i Hercegovine. Naši radnici i kompletan kadar spreman je dočekati investicije. Međutim, za investicije se planira radna snaga, sredstva za rad, finansijska sredstva i sve ostalo. U ovom okruženju, to je sada vrlo teško osigurati jer nismo sigurni da će ono što je planirano biti realizirano. Ako se mi, naprimjer, trebamo pripremiti za neku veliku investiciju, trebali bismo zaposliti veliki broj montera, imati odgovarajuću opremu, dizalice, morali bismo imati u proizvodnji posebne mašine i slično. Zamislite da to sve godinama pripremate, a investicija nikako da započne. Onda bi firme bile zatvorene ili u stečaju. Mi ne možemo napuštati osvojena tržišta da bismo se posvetili samo jednoj investiciji. Upravo je klaster odgovor za restrukturiranje privrede i rudnika koji su na izmaku snaga, jer oni su već objektivno u teškoj kadrovskoj situaciji, oprema je iz 19. stoljeća i slično”, naveo je Ferizović.

Za velike projekte neophodni su koncerni, a Ferizović ističe da je ovaj klaster okupljen kako bi adekvatno stručno, i kvalitetom i kvantitetom, parirao evropskim firmama.

“Ovo su sve proizvodne firme u klasteru, s dugogodišnjim iskustvom i dobrim referencama. Napravili smo snažan potencijal. Udružili smo metalsku i elektroindustriju. Treba reći da je u Bosni i Hercegovini rad već dugo potcijenjen, a nerad precijenjen i mi smo zbog toga došli u situaciju da su radnici, odnosno oni koji su prodavali svoju radnu snagu, shvatili da to ovdje ne mogu činiti ni za nekada minimalne plaće. Naravno da je radna snaga odlučila potražiti svoje poslodavce izvan Bosne i Hercegovine. Zbog nedostatka radne snage, poslodavci će morati povisiti plaće, a to će onda biti balans ponude i onoga što možemo angažirati. Ali da bi se povećale plaće i ukupna primanja radnika, tu se angažiraju ne samo poslodavci nego kompletna društvena zajednica, odnosno država, jer mi kao poslodavci maksimalno radimo na tome da osiguramo, prije svega, redovne plaće i da redovno plaćamo poreze. Da bismo imali prostora za razvoj i proširenu reprodukciju te prostora za povećanje plaća, nama se nameti moraju smanjiti”, smatra Ferizović.

VELIKA OČEKIVANJA OD IZGRADNJE BLOKA 7

Institut za zavarivanje Tuzla mješovita je međunarodna firma, projekt Vlade TK i Obrtničke komore regije Magdeburg iz Njemačke, a zajedničko privredno društvo registrirano je 2005. godine. Većinski vlasnik jeste Institut za zavarivanje iz Magdeburga s 51 procentom i Vlada TK s 49 procenata udjela u vlasništvu.

U Institutu vrše obuku i atestaciju zavarivača, izdaju međunarodno priznate ateste koji vrijede u cijelom svijetu, prate izvozno orijentirane firme iz cijele Bosne i Hercegovine, a dolaze im i fizička lica koja se osposobljavaju za rad na evropskom tržištu.

“Posvetili smo se i laboratoriji, u kojoj danas imamo grupu educiranih stručnjaka koji obavljaju terenska ispitivanja i kontrolu zavarenih spojeva u cijeloj Bosni i Hercegovini, vrše ispitivanje materijala po raznim kriterijima. Nakon godinu i po, prije mjesec dobili smo certifikat za akreditaciju laboratorije EN ISO 17025, a to je jedina takva u kantonu i rijetka u Bosni i Hercegovini. Naši rezultati validni su za cijeli svijet. To je naša velika prednost. Inače, obavljamo edukaciju internacionalnih inženjera i tehnologa po međunarodnim standardima. Do sada smo educirali deset generacija, a domaće kompanije bez tog certifikata ne mogu raditi u Evropskoj uniji. Najvećim dijelom pratimo izvozno orijentirane firme, a u Bosni i Hercegovini i u Tuzlanskom kantonu ima izvrsnih firmi iz metalske industrije koje ispunjavaju kriterije evropskog tržišta. Činjenica je da posla za metalski sektor ima, a statistike pokazuju da takve firme imaju povećan broj zaposlenih i povećan izvoz. Mislim da bi tu trebalo poboljšati ambijent. Sve vrijeme govorimo da bi država morala smanjiti doprinose, a da se razlika usmjeri ka zaposlenicima i povećanju njihovih neto-plaća. Svjesni smo odlaska mladih i porodica iz Bosne i Hercegovine. Jedan od razloga njihovog odlaska jesu niske plaće, a već sada mnoge firme imaju problem s nedostatkom kvalitetne radne snage”, navodi Seid Zulić, direktor Instituta za zavarivanje Tuzla.

Zulić ima velika očekivanja i od izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, te od saradnje s Elektroprivredom BiH.

“I mi, kao Institut, očekujemo najveći poslijeratni projekt u Bosni i Hercegovini, a to je izgradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Mislim da imamo dobre kompanije u Tuzlanskom kantonu koje mogu uraditi dio poslova, a to je ovaj konzorcij na čelu s ‘Tehnopetrolom’. Ima i drugih firmi, a Institut, kao njihov zajednički imenilac, može kvalitetno dati usluge ispitivanja i kontrole zavarenih spojeva, kao i usluge ispitivanja materijala jer ima akreditiranu laboratoriju. Kada dođu kineske kompanije, nadam se da će i domaće kompanije dobiti priliku da rade dio posla”, ističe Zulić.

NOVE GENERACIJE TEŠKO JE MOTIVIRATI

Nedim Mujkić direktor je firme “Tehnopetrol”, koja godinama ima uspon i razvoj u metalskoj industriji. U njoj je danas zaposleno 200 radnika. Firma je vezana uz energetski sektor, u smislu održavanja, izrade i reparacije industrijske i procesne opreme u termoelektranama, cementarama, željezarama, rudnicima itd. Posluju i na domaćem i na inostranim tržištima, posjeduju sve neophodne certifikate, standarde i ateste, a započeli su i proizvodnju i izvoz.

“S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina relativno malo tržište, da je nezahvalno uspostaviti sistem kontinuiranog proizvoda i proizvodnje u djelatnosti u kojoj radimo, bili smo prinuđeni započeti raditi s inostranstvom. Za nas je to bila prilika u kojoj smo mogli uspostaviti kvalitetu i standarde jer ih evropsko tržište strogo zahtijeva, a mi se nastojimo razvijati, graditi i širiti i po tome smo postali prepoznatljivi. Sve što smo stekli stekli smo svojim mukotrpnim zalaganjem, radom i trudom. Firma je zdrava, solventna, a svake godine investiramo u opremu, novi objekt i postrojenja”, naveo je Mujkić.

Prema njegovim riječima, ni ova firma nije bila pošteđena odliva stručnih kadrova. Takvih nije bilo mnogo, a Mujkić navodi da je bilo i slučajeva kada su se radnici koji su napustili firmu u nju vraćali. Da bi se domaće firme razvijale, ali i da bi se zaustavio negativan trend odlaska stručnih kadrova, neophodno je, navodi, raditi na poboljšanju cjelokupnog ambijenta.

“Imamo problem što je nove generacije vrlo teško motivirati, jer mnogi smatraju da su predodređeni na to da moraju otići iz Bosne i Hercegovine. Vrlo ih je teško potaknuti da uče i rade. Država bi i kroz obrazovni sistem trebala uspostaviti bolje principe, koje bi ljudi više cijenili, a u pogledu educiranja ima dosta prostora. Inače, svi zajedno trebamo uložiti malo više u bolji ambijent. Ljudima treba više sigurnosti i stabilnosti. Naravno, tu su parafiskalni nameti o kojima svakodnevno svi pričamo i tragamo za rješenjima kako da se oni relaksiraju. Također, neophodno je poboljšati standard radnicima. Uzročno-posljedično, imat ćemo manje potreba za odlaskom vani, stabilnije tržište ovdje gdje egzistiramo, ali tu se mora uključiti država sa svim institucijama. Nadam se da će ona povući određene poteze kako bi se ublažili nameti, a, s druge strane, aktivirali projekti koje svi željno očekuju. Mislim da bi tada ljudi shvatili da se ovdje može živjeti i raditi i ne bi razmišljali o potencijalnim odlascima vani”, mišljenja je Mujkić.

Svi naši sagovornici slažu se da su sve navedene, ali i firme iz drugih industrija, u stanju da, prema najstrožijim evropskim standardima, rade na velikim investicijama i na izgradnji bolje i uspješnije Bosne i Hercegovine. Istovremeno, nadaju se da takve prilike neće još dugo čekati.