fbpx

Kašike i poljupci: Zašto virus hara pravoslavnim svijetom

Virusom nisu pogođeni samo Crnogorci. Slične epizode viđene su i u Srbiji. U ovoj se zemlji "u većini pravoslavnih crkava i dalje neprestano održavaju molitve iako je epidemija smanjila broj vjernika", objasnio je analitičar za vjerska pitanja Željko Injac. "Crkva je vrlo poštovana u srpskom društvu, više nego sama država i bilo koja druga nacionalna institucija", dodao je Injac.

 

 

Prvi je bio nadbiskup Amfilohije Radović, poglavar Pravoslavne crkve Crne Gore i skeptik pandemije, koji je umro u oktobru od Covid-19. Nekoliko sedmica kasnije, 20. novembra, preminuo je patrijarh Irinej, poglavar Srpske pravoslavne crkve. Zatim su pozitivno testirali Joanikija Mićovića, koji je imenovan za Amfilohijevog nasljednika te još jednog sveštenika koji je zaražen nakon što je prisustvovao Irinejevom sprovodu.

Virus se tako alarmantnom snagom infiltrirao u Srpsku pravoslavnu crkvu, utjecajnu institucija sa oko 12 miliona vjernika raštrkanih uglavnom po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. U Crnoj Gori je virus posebno opak. Trenutno je ta mala balkanska zemlja sa samo 300.000 stanovnika druga na svijetu s najviše zaraženih na milion ljudi (58.800).

“Situacija je izmakla kontroli. Moglo se to spriječiti, ali nažalost zakoni u mnogim slučajevima nisu poštovani”, objašnjava epidemiologinja Milena Popović Samardžić, liječnica u bolnici na Cetinju. Ona tvrdi kako Crna Gora doživljava drugi val “mnogo jači od prvog, kada su bila tri mjeseca vrlo krute zatvorenosti”.

“Nije nam pomoglo što su neki čelnici Crkve uvjeravali da vjernike štiti Bog. Nije nam pomoglo što su neki čelnici pravoslavne crkve uvjeravali da naučnici pretjeruju i da su vjernici zaštićeni jer vjeruju u Boga. Nije pomoglo ni to što nisu planirali s pravoslavnom crkvom kako najbolje upravljati sprovodima najvažnijih vjerskih vođa”, kaže liječnik koji je bio zadužen za PCR test vladike Amfilohija i za praćenje njegovih kontakata.

Iako su stručnjaci digli glas o situaciji, vođe pravoslavne zajednice kritiku nisu dobro probavili. To se ogleda u riječima sveštenika Nikole Pejovića, glasnogovornika Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koji ove optužbe opravdava tenzijama između njegove institucije i civilnih vlasti koje su do danas rješavale pandemiju.

„Naše (licem u lice) aktivnosti“, kaže Pejović, „svedene su na minimum od marta.” Problem je u tome što “živimo u vremenu medijske manipulacije”, kaže on. “Prethodna je vlada pokušala iskoristiti tu nesreću u borbi protiv pravoslavne crkve i optužila je u medijima, čak su išli tako daleko da su hapsili i zatvarali sveštenike“, kaže on. “U ovom trenutku u cijeloj zemlji nema niti jednog svećenika koji pati od covid-19.”

Čini se ipak da detalji koji se pojavljuju u medijima ne podržavaju verziju Pravoslavne crkve. Počevši od sprovoda Amfilohija 1. novembra na kojem su stotine ljudi stajali bez zaštite, stisnuti jedni uz druge usred Podgorice, ne poštujući ni najmanje pravilo fizičke distance.

Mnogi su se čak i pričestili istom kašikom kako to tradicija određuje i poljubili ruke pokojnika, čiji je lijes bio otvoren dva dana, uključujući i dan ceremonije. Na sporovodu su bili novi šef Vlade Crne Gore, konzervativac Zdravko Krivokapić i novi predsjednik Parlamenta te države Aleksa Bečić, zajedno sa srbijanskim predsjednikom Alekandarom Vučićem i Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Niko zapravo ne zna koliko je ljudi zaraženo tom prilikom na tom mjestu.

U tom kontekstu, vlasti su pojačale apele na poštivanje pravila za zaustavljanje zaraze, ali nije jasno šta će se dogoditi u sljedećim mjesecima jer država je tek formkirala novu vladu i politički je do sada bila paralizirana. Problem se, kako kaže Vesna Radojević, osnivač portala Volim Podgoricu, ne odnosi samo na Crkvu. “Posljednjih mjeseci bilo je i velikih političkih sastanaka, prije i nakon predizborne kampanje i opozicije i Vlade”, kaže ona.

Radojević se poziva na izbore koji su 30. avgusta prošle godine okončali tri desetljeća vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) i otvorili prelazno razdoblje u kojem su tri opozicijska bloka trebala mjesece da se dogovore kako će i sa kim vladati. Razdoblje u kojem je, prema liječnicima i zdravstvenim stručnjacima, došlo do većeg opuštanja u mjerama prevencije i kontrole u zemlji.

“Osim što smo ovih sedmica živjeli u svojevrsnoj limbu, mnogi su visoki zdravstveni radnici čekali da ih nova Vlada smijeni zbog novih imenovanja“, dodaje Radojević. “U posljednja tri mjeseca institucije nisu radile u potpunosti. Bili smo u svojevrsnom političkom vakuumu”, naglašava.

Krivokapić je proteklog vikenda napokon najavio formiranje nove vlade u Crnoj Gori, koja će imati samo 12 portfelja, “u simboličnom pogledu na 12 apostola, kako nas je školovao naš pokojni mitropolit Amfilohije”, pojasnio je. Jasna gesta prepoznavanja uticaja crkve i tog pokojnika koji je godinama u mnoštvo navrata, blago rečeno, izazivao kontroverze svojim nacionalističkim stavovima i koji je ne tako davno izjavio da su hodočašća najbolja “Božja vakcina”.

Virusom nisu pogođeni samo Crnogorci. Slične epizode viđene su i u Srbiji. U ovoj se zemlji “u većini pravoslavnih crkava i dalje neprestano održavaju molitve iako je epidemija smanjila broj vjernika”, objasnio je analitičar za vjerska pitanja Željko Injac. “Crkva je vrlo poštovana u srpskom društvu, više nego sama država i bilo koja druga nacionalna institucija”, dodao je Injac.

Nije se virus infiltrirao samo među pravoslavce u tom dijelu svijeta. U gotovo svim zemljama u kojima egzistiraju, pravoslavne crkve nisu pozdravile ograničenja koja nameću civilne vlasti.

U Grčkoj je metropolit Langadasa Ioannis, koji će nakon toga umrijeti od Covid-19, označio političare koji su tražili zatvaranje hramova i zabranu skupljanja vjernika kao “bogohulnike”. U Rumuniji je patrijarh Daniel rekao da je veto na hodočašće svetog Dimitrija Novoga u oktobru sličio autoritarnim mjerama Nicolaea Ceausescua tokom Hladnog rata. Mnogi su se čelnici također razboljeli. Atinski nadbiskup i poglavar Grčke pravoslavne crkve Jeronim II primljen je u novembru na intenzivnu njegu u bolnicu Evangelismos u glavnom gradu Grčke.

A Anastasios, nadbiskup Tirane i vođa Albanske pravoslavne crkve, također je prošao kroz istu bolnicu i uspio se izliječiti. Jerónim II drugi odlučio je ipak poslati posljednju poruku prije hospitalizacije.  “Sveta je obaveza”, kazao je „poštovati ​​zdravstvene mjere“. /R.S./

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!