Suprotno logici i Zakonu o zastavi BiH, te običajima u svijetu i pravilima struke, većina institucija u našoj državi vertikalno postavljenu zastavu Bosne i Hercegovine vješa naopačke

Piše: Edib KADIĆ

Zastava, u narodu poznata i kao bajrak, u modernom društvu simbolizira i neovisnost jedne zemlje. Nastala je još u starom vijeku, kada ratnici nisu imali posebne uniforme, pa je prilikom okršaja bilo teško razlikovati svoje od neprijateljskih vojnika. Onda bi se okupljali oko visoko podignutih bajraka koji su im pokazivali smjer kretanja. Danas svaka država ima svoju službenu zastavu, a iza svake od njih stoji bogata ili manje bogata historija.

Zastava Bosne i Hercegovine mijenjala se kroz historiju, a prije današnje, koja je državnom zastavom Bosne i Hercegovine proglašena 4. februara 1998. godine, vjerovatno najpoznatija bila je prva zastava neovisne Bosne i Hercegovine, usvojena vrlo brzo nakon proglašenja neovisnosti 1992. godine. Poznata “zastava s ljiljanima” preuzeta je sa štita prvog bosanskog kralja Tvrtka Kotromanića iz 14. stoljeća, a zamijenjena je današnjom zastavom jer dotadašnju, osim bošnjačkih predstavnika, zastupnici i lideri drugih dvaju konstitutivnih naroda nisu željeli prihvatiti kao svoju.

ZA SVE JE KRIV WESTENDORP

Današnja zastava usvojena je po prijedlogu i modifikacijama drugog po redu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Carlosa Westendorpa. Westendorpovu odluku potvrdila je Parlamentarna skupština BiH, koja je u februaru 1998. godine donijela Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine, u čijem su prilogu tada objavljene “mjere i tehničke specifikacije u vezi s likovno-grafičkim rješenjem i dimenzijama zastave”. Zakon je kasnije mijenjan i dopunjavan, ali je ostao isti opis zastave: “Zastava Bosne i Hercegovine je plave boje. Desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže se red bijelih petokrakih zvijezda. Zastava je pravougaonog oblika. Odnos između dužine i širine zastave je 1:2.”

Iz ovog opisa zastave Bosne i Hercegovine, iz kojeg je jasno da žuti trokut na njenoj sredini simbolizira izgled Bosne i Hercegovine na geografskoj karti, ne bi se dalo zaključiti da će se tokom idućih desetljeća pojaviti mnoštvo problema prilikom njenog vješanja. Nadalje, graničila bi s nemogućim pretpostavka da će i nakon dvadeset godina postojati neko ko neće znati kako je na ispravan način postaviti i okačiti i ko će uz to još i žustro braniti svoju pogrešku. No, i sami smo se uvjerili da stvari nisu tako jednostavne kao što se to na prvi pogled čine.

Prilikom usvajanja idejnog rješenja zastave Bosne i Hercegovine, naglašeno je da trokut, odnosno njegova tri kraka, simbolizira i tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, a da tamnoplava boja naše zastave, kao i bijele zvijezde simboliziraju Evropsku uniju, s kojom Bosna i Hercegovina ašikuje još od završetka agresije. Međutim, sve je ovo teorija koja, kada se primijeni u praksi, postaje izuzetno komplicirana. Naime, danas je ispred brojnih institucija u Sarajevu, krenuvši od općina Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, preko OHR-a, Parlamenta Federacije FBiH, te raznih drugih ustanova, hotela, poliklinika, zastava Bosne i Hercegovine okačena naopačke. Isto je tako, sudeći po internetskim fotografijama, i pred općinskim zgradama u Jajcu, Kalesiji, Livnu, Vogošći, Fojnici, Bosanskoj Krupi, Žepču, Čapljini, ispred zgrade Vlade Brčko Distrikta, Vlade Srednjobosanskog kantona, Vlade Zeničko-Dobojskog kantona i mnogih drugih ustanova širom države. Zapravo, najveći se problemi dešavaju kada se zastava vješa na jarbol, odnosno kada je riječ o tzv. vertikalnom kačenju zastave, pa je ispred svih gore nabrojanih institucija zastava zarotirana za 90 stepeni u smjeru kazaljke na satu i takva okačena. Ovo uopće ne bi bio problem da zastava Bosne i Hercegovine pripada većinskoj grupi zastava čije su lijeva i desna strana simetrične.

ŠTA KAŽE STRUKA

Međutim, zastava Bosne i Hercegovine, baš kao i zastava Sjedinjenih Američkih Država, na sebi ima oznaku čiji se položaj mijenja njenim postavljanjem u vertikalni položaj. Graham Bartram, poznati britanski veksilologist, stručnjak za proučavanje svih aspekata zastava i njihove upotrebe, u svom djelu Flags of the World ovakve oznake na zastavama naziva “Honor Points” (oznake časti) i naglašava da takve oznake moraju zadržati istu poziciju prilikom vertikalnog kačenja zastave. “To znači da plavi pravougaonik sa zvjezdicama na američkoj zastavi koji se nalazi u gornjem lijevom uglu zadržava poziciju u gornjem lijevom uglu i prilikom vertikalnog kačenja zastave. Ovo znači da se većina zastava, kada je vertikalno kačenje u pitanju, rotira za 90 stepeni (u smjeru kazaljke na satu), nakon čega se zastava prevrne na naličje. Oznaka koja se nalazila u gornjem lijevom uglu ne mijenja svoju poziciju”, navodi Bartram u svom djelu.

Da bi se izbjegle bilo kakve komplikacije, dovoljno je primijeniti pravilo koje važi za američku ili australsku zastavu. Još lakše, dovoljno je, i najjednostavnije, pročitati Zakon o zastavi BiH ili “barem” primijeniti logiku po kojoj vam geografski izgled zemlje ne može stajati naopačke.

Nakon što smo fotografirali naopačke okačene zastave na jarbolima, kontaktirali smo urede triju sarajevskih općina i dobili različite odgovore, a s uredom Općine Novi Grad nismo uspjeli uspostaviti kontakt. Iz Općine Novo Sarajevo pisali su nam da konstataciju kako je zastava Bosne i Hercegovine na zgradi Općine Novo Sarajevo okačena naopačke nismo dovoljno argumentirali, iako smo u pitanju naglasili kako je takvim kačenjem zastave “narušen” geografski položaj BiH. “Očito je da se radi o praksi i uobičajenom načinu na koji se zastava BiH postavlja na jarbol, jer ju je u tom slučaju potrebno okrenuti za 90 stepeni. Kako Zakonom nije propisan način postavljanja zastave na jarbolima, takav način uobičajen je na institucijama BiH, FBiH, kantona, kao i drugima kojima to Zakon nalaže, pa tako i općinama”, navedeno je u odgovoru službenika Općine Novo Sarajevo.

Iako Zakon ne govori izričito o načinu postavljanja zastave na jarbolima, on je propisao izgled zastave i ona bi, prema opisu iz Zakona, tako trebala izgledati i kad je obješena o jarbol. Unatoč činjenici da se većina naših sagovornika poziva na Zakon, te ga nazivaju nedovoljno preciznim, makar kada je u pitanju vertikalno kačenje zastave, iz Zakona se jasno vidi da se nigdje ne spominje horizontalno ili vertikalno vješanje zastave. Ali ono što se u Zakonu spominje jeste “trougao žute boje”, koji se nalazi “desno od centra”. Ovo bi eksplicitno značilo da, bez obzira na koji način kačite zastavu, horizontalno ili vertikalno, žuti trougao unutar zastave uvijek mora stajati u istom položaju, odnosno, tačno onako kakav je i geografski položaj naše zemlje. Jer, kada se zastava postavi onako kako je i postavljena ispred većine naših institucija, onda se žuti trougao više ne nalazi “desno od centra”, već dolje od centra. Ako pogledamo malo pažljivije, u Zakonu stoji da se “paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže red bijelih petokrakih zvijezda”. Kada okačite zastavu onako kako je okačena i ispred OHR-a, onda se “red bijelih petokrakih zvijezda” koje su postavljene od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba više ne proteže “paralelno lijevoj strani trougla”, već paralelno gornjoj strani trougla, pošto je hipotenuza trougla, koja je, prema Zakonu, predviđena da bude okrenuta prema lijevoj strani, sada okrenuta prema gore. Nakon ovoga bi se dalo zaključiti da OHR, kao i većina naših institucija, hotela, poliklinika, ugostiteljskih objekata i mnogobrojnih drugih ustanova ne poštuju Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine.

OKRETANJE ZASTAVE NAOPAČKE POZIV JE ZA POMOĆ

Iz Općine Centar dobili smo “pojašnjenje zakonskog rješenja o postavljanju zastave BiH prilikom njenog vertikalnog postavljanja: 1. Sadržaj pravougonika se ne može mijenjati i zakretati po želji, može se samo kompletan pravougaonik okrenuti vertikalno ukoliko to jarbol i način kačenja zahtijeva; 2. Ukoliko nema jasno definisano vertikalno kačenje (u slučaju bh. zastave nema), zastava se okreće u smjeru kazaljke na satu; 3. Obaranje zastave prema dole je međunarodni znak za poziv u pomoć; 4. Jedino logično rješenje ostaje da se vrh zastave (dio gdje je Bihać) okrene prema gore; 5. Dok se ne propiše jasno zakonsko rješenje po pitanju vertikalnog kačenja zastave, ostaje logičko rješenje koje našu zemlju ne svrstava u red onih kojim je potrebna pomoć”, stoji u odgovoru iz ureda Općine Centar. Nije jasno zašto bi jedino logično rješenje bilo okrenuti geografski položaj svoje zemlje naopako, iako je potpuno istinita tvrdnja da je okretanje zastave naopako međunarodni znak za poziv u pomoć.

Brojni su primjeri gdje su zastave prilikom vertikalnog kačenja okretane za 90 stepeni u smjeru kazaljke na satu, ali i u suprotnom smjeru. Tako su zastave Armenije, Bugarske, Kanade, Hrvatske, Estonije, Njemačke, Mađarske, Litvanije, Luksemburga, Poljske i mnogih drugih okrenute za 90 stepeni u smjeru suprotnom od smjera okretanja kazaljke na satu. Međutim, niti jedna od gore navedenih država nema geografski položaj svoje zemlje praktično preslikan na zastavi, stoga pravila vertikalnog kačenja koja važe za neke zastave nužno ne bi trebala važiti i za zastavu Bosne i Hercegovine, koja je u ovom pitanju među zemljama za koje takvo pravilo ne može važiti.

Mile Srdanović, inžinjer koji se bavi proučavanjem zastava i grbova, objašnjava kako se u odsustvu drugačije instrukcije primjenjuje opće veksikološko pravilo o okretanju zastave iz horizontalnog u vertikalni položaj – lijevi jarbol, obaranje nadesno. “To pravilo, međutim, u slučaju bosanskohercegovačke zastave ima za posljedicu nešto sasvim nedopustivo – geometrijski sadržaj naše zastave, odnosno njegova ključna simbolika, trougao koji predstavlja pojednostavljenu konturu BiH, nakon ‘ispravnog’ okretanja u vertikalnom položaju zastave daje sasvim suprotan, iritantan efekt u odnosu na izvornu simboliku. On, zapravo, daje efekt naopako postavljene države, odnosno zastave. Zastava okrenuta ‘samo’ za 90 stepeni, što najčešće jeste izvedba vertikalne zastave, jeste zastava postavljena ‘na bok’, što je u većini slučajeva sasvim prihvatljiva izvedba vertikalne zastave. Ali, imamo slučajeva gdje se odstupa od tog pravila, a to je onda kada se insistira da detalj zastave, obično grb, bude uvijek u uspravnom položaju. U tim se slučajevima pravi posebna vertikalna zastava”, pojašnjava Srdanović, koji kaže da je poštivanje državnih simbola nešto o čemu nema nikakve rasprave, te da je to propisano državnim aktom koji uvažava veksikološke preporuke, ali im nikako ne robuje. “Svako odstupanje od tako propisane upotrebe državnih simbola smatra se njihovim skrnavljenjem i, kad je riječ o javnim manifestacijama, prvorazrednim skandalom. U slučaju naše zastave imamo upravo taj slučaj i taj problem. Njen vertikalni položaj, prema trenutnoj instrukciji ili, možda je bolje reći, prema nepisanom pravilu u odsustvu drugačije instrukcije, dovodi do potpunog skrnavljenja državnog simbola, tj. do njegovog nedopuštenog položaja – naopačke”, potcrtava Srdanović.

ŠTA ZNA KINEZ ŠTA JE BOSANSKA ZASTAVA

Nakon što smo kontaktirali ured Općine Stari Grad, Almedina Porča, šef Sektora za odnose s javnošću, kazala nam je kako zastave po važećim pravilima izrađuje i dostavlja firma “Hidex” d.o.o. Sarajevo, te su nas uputili na njihovu adresu. U razgovoru s bivšom direktoricom firme “Hidex”, koja je dobro upamtila Carlosa Westendorpa i vrijeme kada su donošene odluke o sadašnjem izgledu zastave Bosne i Hercegovine, dobili smo informaciju da je, zapravo, tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Westendorp napravio zamku i nacrtao zastavu takvu kakva je sada, naredivši da se ona prilikom vertikalnog kačenja naopako postavlja.

“Sjećam se da sam još tada komentirala da je zastava naopako okrenuta, a onda je on rekao da i želi da to asocira na naopaku Bosnu i da drugačije ne može ni biti. Naši nakon toga dugo vremena nisu htjeli da usvoje tu zastavu, ali na kraju su to ipak učinili. Iako nigdje ne piše da je predviđeno kako zastava mora biti kačena, našu zastavu posmatramo kao mapu Bosne i Hercegovine koja onda na jarbolu stoji naopako. Uglavnom se moralo uraditi ono što su oni tražili i mi, zapravo, ni u čemu nismo učestvovali. Tužilaštvo je prije nekoliko godina istraživalo i na kraju došlo do saznanja da je naopačke okrenuta zastava ipak ispravno okrenuta, da bi je prije nekoliko mjeseci i oni okrenuli prema položaju države na karti”, tvrdi bivša direktorica firme “Hidex”.

Bilježeći i fotografirajući naopako postavljene zastave Bosne i Hercegovine u njenom glavnom gradu, naišli smo i na prodavača suvenira koji je u svojoj ponudi imao i zastavice naše zemlje. Iako su one na plastičnoj dršci postavljene horizontalno, ipak su okrenute naopako. Na zamjerku da su zastavice koje prodaje okrenute naopako, prodavač se nije počeo pravdati i davati kontraargumente poput službenika u sarajevskim općinama, već nam na naše iznenađenje direktno odgovori: “Mah, sve znam, ništa mi ne moraš govoriti. Čim sam ih dobio i izvadio iz kutije, odmah sam vidio da su naopačke postavljene. Vjeruj mi, paša, nema šta nisam pokušao da ih nakurikam kako treba, ali ne može i džaba je. A ne mogu ih baciti, to mi je hljeb, od toga živim”, reče prodavač. Kad ga upitasmo odakle su stigle zastavice i koja im je zemlja porijekla, samo je tužno slegnuo ramenima i polutiho odgovorio: “Šta’š, Kina.”

Tražeći dalje, naišli smo i na umirovljene borce Armije RBiH koji su postavili svoje šatore ispred Vlade FBiH. I oni su imali mnoštvo okačenih i u zemlju pobodenih zastava, a nijedna nije bila naopačke okrenuta. Međutim, nijedna od njih nije bila aktuelna zastava Bosne i Hercegovine, već ona “s ljiljanima“. Nismo htjeli dolijevati ulje na vatru i pitati ih zbog čega nemaju sadašnju zastavu Bosne i Hercegovine.

“Ako pogledate bilo koji dvorac, morate se zapitati šta je to što ga čini dvorcem. U posljednjih hiljadu godina pravila se nisu promijenila i svaki dvorac mora imati zastavu. Podignete tu zastavu tako visoko da je svi mogu vidjeti i onda kažete svojim ljudima: ‘Vi ste vojnici, ovo je vaša zastava i niko ne smije da je uzme.’ Tek onda imate nešto što se može nazvati dvorcem”, kaže general Eugene Irwin u filmu The Last Caste, lik kojeg tumači poznati oskarovac Robert Redford. Generalu Irwinu, koji u filmu gine podižući zastava na jarbol, kao vjerovatno ni mnogim američkim generalima u stvarnom svijetu, nije žao položiti i žrtvovati vlastiti život kako bi zastava Sjedinjenih Američkih Država stajala visoko, uspravno i nipošto naopako, jer je ta zastava dio njega, njegove kulture, njegovog identiteta. Brojni narodi svijeta slave i poštuju svoje zastave i stavljaju ih uvijek na prvo mjesto s obzirom na činjenicu da znaju kako je na pravilan način okačiti i postaviti. S druge strane, postoje i oni koji se još bore s ovim pitanjem i u nevjerici čekaju da im neko na pravi način okači i zabode – njihovu – zastavu.