http://ec.europa.eu/agriculture/quality/schemes/index_en.htm. Za radoznale i ljubitelje dobre hrane ovo je golema kutija s gastronomskim blagom!

Za proizvode iz zemalja koje nisu članice EU, dakle za kandidata za registraciju iz Bosne i Hercegovine, nazovimo ga bosanskim loncem, procedura je sljedeća. Na razini skupine udruženih proizvođača proizvod treba precizno definirati da bi se potom na nacionalnoj razini registrirao kao zaštićen. U slučaju našeg imaginarnog proizvoda to znači veoma precizan opis sadržaja, procedure pripremanja, ambalaže itd. Potom na red dolazi posao s Europskom unijom. Procedura je od ove točke ista kao i za proizvode iz EU. Europska komisija ima maksimalno pola godine za razmatranje sadržaja dosjea proizvoda za kojeg se traži zaštita. Ako proizvod nije kompatibilan sa zakonima EU, odbija se aplikacija.

Naš bosanski lonac mora zadovoljavati sve standarde EU – posebno u domeni zaštite javnog zdravlja. Pređe li ovu prepreku, slijedi prva objava u Službenom listu EU, pri čemu suprotstavljene zainteresirane strane dobivaju dva mjeseca za prigovore i dva mjeseca za njihovo elaboriranje. To je vrijeme dobrosusjedskih ratova proizvođača, političara i, nerijetko, politikanata. Najnoviji je potencijalni sukob stvoren prijavom varaždinskog zelja iz Hrvatske za status proizvoda zaštićene izvornosti, na što je slovenska strana najavila prigovor. Strankama u sporu ostavljaju se tri mjeseca za konzultacije i pokušaj iznalaženja zajedničkog terena. U slučaju našeg bosanskog lonca, za očekivati je da će neka od stranaka možda uložiti prigovor jer je bosanski lonac njihov lokalni specijalitet istog sadržaja, ali drugačijeg imena. Rok natezanja može se produžiti za još maksimalno tri mjeseca. Igraju samo stručni argumenti i dokazane činjenice! Ako nema dogovora između strana u sporu, odluku donosi Europska komisija. Ona običava otezati jer je rokovi ne obavezuju te se odluke za neke proizvode čekaju godinama. Zadnja je etapa u procesu registracija proizvoda. Prijeđe li sve etape i uspješno ih odradi, preživi li prigovore i svojatanja, naš bosanski lonac dobit će svoju naljepnicu izvornog proizvoda zaštićenog na razini EU.

Strogi uvjeti za naš lonac

U procesima ove vrste nikad ne manjka politiziranja i tvrdoglavljenja, i to je značajka velikog broja tradicionalnih proizvoda nastalih u regijama koje su nekad bile dijelom istih država. Povijesne su stoga bile svađe Nijemaca i Čeha čije je koje pivo. Zaštićujući djevičansko maslinovo ulje slovenske Istre, slovenski su proizvođači u ponuđenoj dokumentaciji malo preskakali državne granice, na što je reagirala hrvatska strana. No, politika se brzo povukla nakon što je EK, kao arbitar, insistirala na promjenama u dokumentaciji koje odgovaraju činjenicama na terenu.

U procesu prigovora na odluke važno je znati adrese kojima se šalju, za članice EU to su nacionalne agencije, za nečlanice izravno Europska komisija, ali preko nacionalnih vlasti. Svaki zaštićeni proizvod predmet je učestalih kontrola: bilo kakva muljanja, nezakonito poslovanje, iskakanje iz standarda kažnjavaju se oštro.

Statistika EU upućuje da zaštićeni proizvodi uživaju dobru prođu na tržištu i da im novi status, po pravilu, donosi nove mušterije. U tome je atraktivnost registriranja porijekla i izvornosti.

Dokumentacija predstavlja složenu disciplinu definiranja proizvoda. Naš imaginarni bosanski lonac mora imati ime koje se tradicionalno odnosi baš na taj proizvod. Ne prihvaćaju se izmišljena imena. Za to se traže dokazi, uključujući i lingvistička obrazloženja. U uputama za aplikante EK komisija sugerira izbjegavanje pojmova tipa “tradicionalni” ili “seljački” ili “prirodni”. Ime proizvoda mora biti pisano domaćim jezikom i pismom. Aplikant može registrirati i domaće i međunarodno ime. Dakle, imamo istarski pršut/istrski pršut.

A sada, sam proizvod. Naš lonac-kandidat mora biti opisan – s tehničkim, znanstvenim podacima koji ga označavaju. U dosje ulaze mikrobiološki, kemijski, organoleptički podaci. Bitno je navesti sirovine koje ulaze u proizvod, potom pravila o njegovoj prezentaciji. Na kraju, od aplikanata se očekuje opet veoma precizna definicija geografskog prostora i veza proizvoda s teritorijem.

Ako se netko u Bosni i Hercegovini odluči registrirati baklavu kao posebitost ponude, imat će posla s nekoliko baklava i država koje na baklavu stavljaju pravo. Prvi i za sada jedini turski proizvod registriran u bazi zaštićenih produkata jeste antep baklavasi/gaziantep baklavasi. Dokumentacija navodi postotak svakog sastojka, koliko kakvog maslaca, koliko pistacija, koliko kreme. Boja joj je opisana kao zlatnožuta, a u nižim dijelovima zelenkasta radi pistacija (Antep fistigi). Tekstura je poluhrskava (baš tako piše!). Sirup se zadržava u donjem dijelu baklave. Nešto poznato?

Hrvatska je, kao nova članica EU, tek odnedavno počela dobivati pozitivne odluke na ranije započete registracije nekih proizvoda. Baranjski kulen dobio je zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, a proces zaštite otvoren je u ljeto 2010. godine, kada je Udruga proizvođača baranjskog kulena podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju produkta.

U proceduru registracije ubačeni su također proizvodi zaštićeni prijelaznom nacionalnom zaštitom pod imenom paška janjetina, šoltansko maslinovo ulje te krčko maslinovo ulje.

Proizvodi svakog tla posebni su i jedinstveni. Zaštita potrošačima jamči kvalitetu štiteći ih od zloupotreba. Proizvođači su po pravilu povećavali dohodak produkcijom zaštićenih proizvoda. Ukratko, registrirati naš imaginarni bosanski lonac, radilo se o siru, kajmaku, dimljenoj divljači, suhoj šljivi ili nečemu trećem, lokalnom, prepoznatljivom, vrsnom i izvrsnom : zašto ne? Ili, zašto nije već?