Nakon stoljeća čekanja, muslimani Siska više se neće okupljati u kući na periferiji grada koja je decenijama bila središte njihovog vjerskog i kulturnog života. Postavljen je kamen temeljac za novi Islamski kulturni centar, u kojem će, osim džamije, biti i omladinski klub, dvorana, učionice, knjižnica s čitaonicom, stanovi za imame, sobe za goste, uredske prostorije... Gradnja počinje na proljeće, koštat će oko deset miliona maraka, a u Sisku se nadaju kako će Islamski centar privući investitore iz islamskih zemalja da ulažu u gospodarstvo grada u kojem muslimani čine oko pet procenata stanovništva

sisak

Prvi muslimani privremeno ili stalno u Sisku žive još od kraja 19. stoljeća i ulaska Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske monarhije. Pojačana industrijalizacija nakon Drugog svjetskog rata, čiji je simbol bila Željezara “Sisak”, dovela je do velikog porasta broja stanovnika i useljavanja industrijske radne snage iz cijele države, a posebno iz BiH. Oni su se sa svojim obiteljima na ovom području i trajno nastanili. Porastom broja muslimanskog stanovništva sredinom 20. stoljeća, pojavila se i potreba organiziranja islamskog vjerskog života i odgovarajućih vjerskih ustanova. U arhivskim izvorima zabilježeno je da je Šaćir Makić proučio prvi ezan u Sisku u kući Islama Bešića, gdje se klanjala i prva teravija. U periodu od 1967. do 1974. godine sisački muslimani okupljali su se po kućama kako bi obavljali vjerske dužnosti. Iste te 1974. godine kupljena je kuća u Petrinjskoj ulici, gdje je i danas sjedište Medžlisa Islamske zajednice s mesdžidom, mektebom i pratećim prostorijama.

U neodgovarajućim uvjetima skoro četiri i po desetljeća odvijao se vjerski život sisačkih muslimana. Više nije tako. Dvanaestog novembra položen je kamen temeljac za Islamski kulturni centar u Sisku, višenamjenski objekt koji će u potpunosti zadovoljiti potrebe muslimana u ovom dijelu Hrvatske. U gradu, u kojem živi oko 2.500 muslimana, odnosno 5,1 posto populacije, kao i njih oko 4.000 u Sisačko-moslavačkoj županiji, desetljećima se žudjelo za takvim objektom.

Duboki korijeni muslimanske zajednice u Sisku

Islamski kulturni centar od 2.626 kvadratnih metara zamišljen je kao polivalentni objekt široke namjene. Osim molitvenog dijela, raspolagat će i brojnim drugim prostorima za kulturne, društvene i edukativne djelatnosti. Pored džamije s velikom kupolom i minaretom visine četrdeset metara, tu će biti višenamjenska dvorana, omladinski klub (divanhana), knjižnica s čitaonicom, učionice za vjeronauku, restoran, stanovi za imame, sobe za goste i uredske prostorije. “Iz ljubavi prema svom gradu i sa željom da našim sugrađanima ponudimo mjesto gdje će se i u budućnosti sklapati i razvijati trajna prijateljstva, sisački muslimani ne grade samo džamiju već Islamski kulturni centar, koji će po svojoj ulozi, namjeni i sadržaju predstavljati centar širom otvorenih vrata za plemenite, dobronamjerne i čestite ljude pozitivnih misli, emocija i otvorena srca. Islamski kulturni centar ne predstavlja promjenu identiteta grada Siska, nego oplemenjivanje duhovnog, društvenog identiteta i mozaika grada kao odraz generacijskog življenja njezinih građana, koji su gradili ovaj grad dajući najvrednije što su imali od znanja, umijeća, rada, truda, dijelova svojih tijela i života”, rekao je sisački imam Alem ef. Crnkić. Prva je znanja o islamu dobio u sisačkom mektebu od Fuada ef. Karage, a zatim je završio Zagrebačku medresu. Dužnost glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Sisak preuzeo je sredinom 2003. godine, došavši ondje iz studentskih klupa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Efendija Crnkić kaže kako se na kamen temeljac čekalo dugih dvadeset godina, da je još 2006. godine kupljeno zemljište za Centar. Vjeruje da će se iz Islamskog centra širiti poruke mira, prijateljstva i dijaloga. Ali da će i svojom ljepotom oplemeniti vizuru Siska.

Sisak je godinama pružao punu podršku projektu izgradnje Islamskog centra – kako za vrijeme HDZ-ovog gradonačelnika Dinka Pintarića, tako i za vrijeme sadašnje SDP-ove gradonačelnice Kristine Ikić‑Baniček. I svečanost polaganja održana je pod pokroviteljstvom Grada Siska. “Muslimanska zajednica u Sisku ima duboke i čvrste korijene. Sisak je jedini dom generacijama muslimana, koji sa svim drugim Siščanima svakodnevno nastoje učiniti naš Sisak gradom dobre energije i zadovoljnih ljudi, sve boljim mjestom za život svih njegovih stanovnika. Sisak će i dalje biti grad složnog suživota i katolika i muslimana i pravoslavaca i onih koji ne vjeruju ili su neke druge vjere – i to se promijeniti neće i ne smije”, rekla je sisačka gradonačelnica, obećavši pomoć i podršku Gradske uprave Siska i ubuduće.

Prvi koraci u gradnji džamije napravljeni su prije deset godina, kada je od Željezare “Sisak” kupljeno 47 hiljada kvadrata zemljišta. Zemljište je bilo u suvlasničkom odnosu s državom Hrvatskom, tako da je Islamskoj zajednici u Sisku pripala polovica površine – nešto više od 23.500 kvadratnih metara. Na natječaju za izradu idejnog rješenja pobijedio je rad arhitekata Faruka Muzurovića i Davorina Rausa iz projektantske kuće “Forum” iz Zagreba. Prije dvije godine, nakon susreta tadašnjeg premijera Zorana Milanovića i muftije Aziza Hasanovića, obavljena je razdioba suvlasničkog odnosa s državom Hrvatskom i parcelacija lokacije za izgradnju Islamskog centra, čime je zemljište površine skoro 2,5 hektara postalo “1 kroz 1” u vlasništvu Islamske zajednice.

Prethodnog ramazana, sredinom 2016. godine, od nadležnih institucija dobiven je i posljednji potrebni dokument – pravomoćna građevinska dozvola. Džamija je konstruirana kao skulptura smještena na trg s vodoskokom, dok se svi ostali sadržaji nalaze u drugom planu, u etažama, te ne urušavaju integritet volumena džamije. Najveći izazov prilikom gradnje centra bit će kompleksna konstrukcija glavnog molitvenog prostora, kružnog oblika promjera 23 metra. Do visine od sedam metara predviđena je kao armirano-betonski prsten, a iznad kao geodetska kupola izvedena iz istostraničnih trokutastih elemenata sastavljenih od čeličnih štapova. Predviđa se lagani pokrov iz lameliranog stakla koje se ugrađuje u trokutaste elemente. Armirano-betonska konstrukcija minareta stožastog je oblika ukupne visine čak 40 metara.

“Od idejnog rješenja usvojenog sredinom 2009. godine do izvedbenog projekta došlo je do manjih promjena”, kaže arhitekt Faruk Muzurović iz zagrebačkog projektantskog tima “Forum”. Najveće preinake bile su vezane uz uštedu energije kako bi se postigla dugoročna održivost objekta, a i smanjili troškovi održavanja. Islamski kulturni centar koristit će tzv. dizalice topline za grijanje i hlađenje, odnosno visokoučinkovite toplinske pumpe koje koriste konstantnu temperaturu podzemnih voda. Osim toga, na ravnom krovu planirano je postavljanje fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije, svojevrsne fotonaponske elektrane snage 30 kW.

“Kao inspiracija za projektiranja sisačke džamije poslužila je Šahova džamija u Isfahanu”, otkrio nam je Muzurović, dodavši da će kupola izvana biti obložena kombinirano satinirano-emajliranim staklom, u nijansama tirkizne boje – boje džamije u Isfahanu. “Ponosan sam na projekt džamije i što će uskoro započeti njena gradnja. Želim naročito istaknuti veliki rad mog kolege arhitekte Davorina Rausa, koji je u realizaciji i koordinaciji izrade dokumentacije imao glavnu ulogu. U svemu tome uložio je veliki napor i pokazao izniman profesionalizam. Tu su i ostala dvojica tima, arhitekta Ante Jeričević i inženjer Zlatko Berdik. Islamski kulturni centar u Sisku za cijeli naš četveročlani projektantski tim predstavlja profesionalni izazov i važnu referencu u karijeri.”

Biskup Košić na otvaranju džamije u Hrvatskoj o hapšenjima u Bosni

Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, svečanosti polaganja kamena temeljca prisustvovalo je oko 2.000 ljudi, najviše iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Slovenije i Austrije. Iz BiH prednjačili su Bošnjaci iz Unsko-sanskog kantona i sjevernih dijelova RS-a. Pored muslimana iz džemata u Hrvatskoj, svečanosti su prisustvovali i vjernici iz Beča, Linza, Graza i Ljubljane.

Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona, podsjetio je da u Sisku živi veliki broj muslimana iz BiH, posebno iz zapadnog dijela kantona. “Sretan sam što će ovaj objekt objediniti vjersku, kulturnu, društvenu i edukativnu ulogu. Vjernici, posebno mlađe generacije, tu će učiti o vjeri, kulturi i tradiciji. A posebno sam sretan kada čujemo da glavni imam Alem ef. Crnkić poziva sve sugrađane da se okupe oko Centra, koji će biti otvoren za sve plemenite i čestite ljude, pozitivnih misli i otvorena srca. Takvi su ljudi najveće bogatstvo svake zajednice”, rekao je Rošić.

Aziz ef. Hasanović, predsjednik Mešihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj, u emotivnom je govoru istaknuo kvalitetu vjerskog suživota u Sisku i Hrvatskoj. “Ne možete nigdje na zemaljskoj kugli naći ovakav zajednički život kao što smo to našli danas u Sisku. Svi svjedočimo visokim demokratskim vrijednostima Republike Hrvatske, koja u punini svakom čovjeku, bez obzira na vjeru, omogućava da živi kao vjernik, u ovom slučaju kao musliman. Od samog početka Grad i Županija su s nama, a među prvim većim prilozima bio je prilog Sisačke biskupije, na čijem je čelu naš prijatelj Vlado Košić. Odavde svima šaljemo jasnu poruku, kako Istoku tako i Zapadu – dođite da vidite kako se živi u Hrvatskoj.”

Biskup Košić, čija je Sisačka biskupija i finansijski pomogla izgradnju Islamskog centra, ustvrdio je kako dvije vjere povezuje djevica Marija (hazreti Merjema), koju poštuju i kršćani i muslimani. “Zanimljivo je da se ova džamija u Sisku gradi u blizini katoličke Crkve Blažene Djevice Marije – Kraljice mira”, rekao je biskup Košić. “Današnji događaj, početak gradnje sisačke džamije i Islamskog centra, zbiva se u određenim okolnostima. Za vas, draga braćo hrvatski muslimani, sretna i radosna okolnost jeste da se ovi radovi započinju upravo u jubileju 100. godišnjice od pravnog priznanja islama u Republici Hrvatskoj. Ja vam na tome čestitam. Za nas, pak, katolike, okolnosti, međutim, nisu tako radosne. Prva je tužna okolnost što se u većini muslimanskih zemalja na Bliskom istoku ubijaju i trenutno iz njih protjeruju i posljednji kršćani. A druga je, također, tužna činjenica za nas što se u susjednoj i nama uvijek dragoj Bosni i Hercegovini podižu optužnice protiv Hrvata katolika, hapsi ih se i progoni, tako da se i oni malobrojni koji su još preostali tjeraju iz svog vjekovnog zavičaja. Volio bih da prisutnost muslimana u Sisku i našoj Sisačkoj biskupiji bude na porast mira, međusobnog uvažavanja i poštovanja te da doprinese i ukupnoj klimi dijaloga i tolerancije u društvu – kako u Hrvatskoj, gdje su katolici u većini, tako i u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje su muslimani u većini. Nekada su na ovim područjima, i osobito u Sisku, koji je poznat po sisačkoj pobjedi nad Osmanlijama, muslimani i katolici ratovali. Danas, hvala Bogu, muslimani tu žive s katolicima i drugim vjeroispovijestima u miru, kao u svojoj domovini – bez mača u ruci”, rekao je sisački biskup Košić.

Radovi počinju u proljeće

Veliku političku i finansijsku podršku projektu izgradnje Islamskog kulturnog centra u proteklom desetljeću dala je i Sisačko-moslavačka županija, odnosno bivša SDP-ova županica Marina Lovrić‑Merzel, a Županija je bila i supokrovitelj svečanosti polaganja kamena temeljca. Ivo Žinić (HDZ), aktualni župan Sisačko-moslavačke županije, naglasio je kako 100. obljetnica pravnog priznanja islama, ali i postavljanje kamena temeljca potvrđuju Hrvatsku, županiju i grad Sisak kao mjesto dijaloga, multikulturalnosti, otvorenosti, tolerancije i suživota. “Mnogi su muslimani isticali i ističu svoju pripadnost hrvatskom kulturnom krugu i hrvatskoj domovini, a naročito su to pokazali u Domovinskom ratu, kada su s Hrvatima branili i ovaj grad, i puno ih u toj borbi poginulo ili nestalo. U današnje vrijeme važno je da naše različitosti ne predstavljaju barijere već temelj za sretniji i sadržajniji život grada i županije te jasno pokazati da smo društvo tolerancije i jednakih prava za sve građane”, rekao je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, obećavši punu podršku županijskih vlasti u realizaciji projekta.

Šime Jerčić, ravnatelj Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, koji je uvodno naglasio kako je Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica Republika Hrvatska osigurala pravni okvir za ostvarivanje vjerskih ciljeva vjerskih zajednica. Na temelju Zakona i Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa između Vlade RH i Islamske zajednice u Hrvatskoj iz 2002. godine, zajamčeno je Islamskoj zajednici pravo graditi džamije i džamijske zgrade prema hrvatskom zakonodavstvu. Jerčić je naglasio da je Vlada Republike Hrvatske svojom Odlukom o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina u katastarskoj općini Sisak Novi i dodjeli potpore Islamskoj zajednici u Hrvatskoj dodijelila materijalnu potporu za izgradnju Islamskog centra u Sisku. Zemljište površine blizu 2,5 hektara za Islamski kulturni centar nalazi se na izvanredno povoljnoj lokaciji u sisačkom naselju Caprag, koje je najgušće naseljen gradski prostor s bošnjačko‑muslimanskim stanovništvom u cijeloj Hrvatskoj. Početak gradnje planiran je za proljeće sljedeće godine, a završetak radova očekuje se za dvije godine. Prema dostupnim informacijama, cijena izgradnje Islamskog kulturnog centra, koji se planira graditi u dvije faze, iznosi oko 5,5 miliona eura. Investitor je Islamska zajednica u Hrvatskoj, a očekuje se izdašna financijska potpora nekih islamskih zemalja. Kada se izgradi, Islamski centar u Sisku bit će treći centar takve vrste u Hrvatskoj, uz zagrebački i riječki, ali i četvrta džamija (s minaretom) – kada pobrojanim dodamo i onu najstariju u Hrvatskoj, u selu Gunja, na lijevoj obali Save uz bosanskohercegovačku granicu. Inače, u Hrvatskoj postoji i desetak mesdžida.