Poštivati zaštićene vrijednosti u islamu, život, vjeru, slobodu, imetak, porodicu i čast, svakom muslimanu, pa i onome koji nosi vojničku uniformu, stroga je obaveza. Ljudski život Božiji je dar. Oduzeti ga nekome ili ga skrnaviti na bilo koji način, bez prijeke potrebe i nužde, u granicama propisanog i dozvoljenog, znači uzimati Božije prerogative u svoje ruke i urušavati savršeno Božije djelo. U tom smislu, svako djelovanje usmjereno protiv ovih vrijednosti je zabranjeno, a postojanje određenih sistema njihove zaštite nužno

Piše: Jakub SALKIĆ

Nakon Holandije i Francuske, Bosna i Hercegovina treća je destinacija na kojoj će se okupiti vojni imami iz Evrope i svijeta. Naime, ideja o organizaciji Međunarodne konferencije vojnih imama rodila se u Sarajevu 2012. godine, kada je Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine bilo domaćin 23. Međunarodne konferencije rukovodilaca vjerske službe. Već naredne, 2013. godine, u organizaciji glavnog imama u vojsci Kraljevine Holandije Alija Eddaoudija, realizirana je 1. Međunarodna konferencija vojnih imama. Potrebu za nastavkom saradnje i razmjenom vrijednih iskustava prepoznao je i glavni vojni imam u vojsci Republike Francuske Abdulkadir Arbi, koji je sa svojim kolegama, vojnim imamima, organizirao 2. Međunarodnu konferenciju vojnih imama 2017. godine.

Od 22. do 27. septembra 2019. godine bit će realizirana 3. Međunarodna konferencija vojnih imama u Bosni i Hercegovini, gdje će Vojno muftijstvo, kao domaćin ovog važnog skupa, ugostiti više od pedeset učesnika iz trinaest zemalja.

Glavna tema konferencije bit će “Iskustvo vojnih imama u vojnim mirovnim misijama – izazovi i mogućnosti u modernom vremenu”. Naglasak u radu konferencije bit će i na temama: vjera u oružanim snagama; pitanje poštivanja različitosti; islam na Zapadu, a bit će razmatrane i druge važne teme. Kroz širok spektar pripremljenih sadržaja Vojno muftijstvo, kao imamska služba u vojsci s najdužim trajanjem u Evropi, predstavit će islamsku tradiciju u Bosni i Hercegovini kao model iz kojeg se može učiti i prenositi važna iskustva za život i djelovanje muslimana na tlu Evrope.

Podsjetimo, imamska služba u vojsci, čiji su pripadnici bili Bošnjaci, postojala je još u vrijeme Osmanskog carstva, zatim u doba Austro-Ugarske i sve do komunističke Jugoslavije. Nakon pada komunizma, došlo je do primjene standarda ljudskih prava i vjerskih sloboda, kako u svim segmentima društvene strukture, tako i u Oružanim snagama.

U nezavisnoj Bosni i Hercegovini Vojno muftijstvo uspostavljeno je 1999. godine na federalnom nivou, a na državnom nivou potvrđeno je 2007. godine potpisivanjem Sporazuma o uspostavi, organiziranju i načinu funkcioniranja Vojnog muftijstva kao dijela jedinstvene vjerske službe u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.

Svojim svakodnevnim aktivnostima Vojno muftijstvo nastoji dati podršku vjerskom životu muslimana kako bi oni bili spremni punim kapacitetom učestvovati u preuzetim poslovima na svim nivoima na kojima su raspoređeni. U sastavu Vojnog muftijstva, osim vojnog muftije i njegovih saradnika u Uredu vojnog muftije, djeluju vojni imami na području cijele Bosne i Hercegovine, odnosno na svakoj vojnoj lokaciji, gdje predvode obrede, pomažu i savjetuju muslimane u izvršavanju propisanih dužnosti.

Ove, 2019. godine Vojno muftijstvo obilježava dvadeset godina svog postojanja kako u strukturi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, tako i u sistemu odbrane Bosne i Hercegovine, i na prigodne načine skrenut će pažnju na dva desetljeća kontinuiranog doprinosa radu i funkcioniranju odbrambenog sistema Bosne i Hercegovine, čiji će pečat biti organiziranje svečane akademije 25. septembra 2019. godine. Svečana akademija bit će održana upravo u okviru Međunarodne konferencije vojnih imama, te će time eminentni učesnici konferencije dodatno uveličati ovaj svečani trenutak Vojnog muftijstva.

Kako piše Muhamed Okić, stručni savjetnik vojnog muftije, u radu povodom 20. godišnjice Vojnog muftijstva objavljenog u Takvimu, faktori koji su bili od krucijalnog značaja za uspostavu Vojnog muftijstva i imenovanja Ismail-efendije Smajlovića, prvog vojnog muftije u državi Bosni i Hercegovini, mogu se sažeti u četiri osnovna: samo prisustvo muslimana u vojsci obavezivalo je Islamsku zajednicu da se o njihovim vjerskim pravima i potrebama institucionalno vodi briga kako bi time oni u ovoj strukturi sačuvali svoj vjerski identitet i bosanskohercegovačku vojsku u potpunosti osjećali svojom; institucionalnim organiziranjem vjerskog života u vojsci zatvorena su vrata bilo kakvom pojedinačnom ili grupnom samoinicijativnom organiziranju vjerskih aktivnosti mimo konsultacija s organima Islamske zajednice, odnosno Vojnim muftijstvom; procjena menadžmenta u Ministarstvu odbrane da Vojno muftijstvo može biti važan činilac u stabilnosti vojske u izvršavanju njenih misijskih zadataka, a Islamska zajednica pružila bi time doprinos integracijskim procesima bosanskohercegovačkog društva; i da se preko Vojnog muftijstva ostvaruje kontakt od globalnog značaja kada je u pitanju pozicija vjere i muslimana u NATO paktu.

“Primarni cilj uspostave i funkcioniranja Vojnog muftijstva sadržan je u stalnom poboljšanju uvjeta za vjerski život muslimana u Ministarstvu odbrane i djelovanju usmjerenom ka ispravnom razumijevanju islama i primjenu njegovih propisa. Sve aktivnosti koje planira i realizira Vojno muftijstvo trebaju kod vojnika vjernika razvijati duhovnu komponentu, na taj način da ga izvršavanje islamskih propisa uči disciplini i realizaciji redovnih zadataka u tačno određeno vrijeme”, piše Okić.

Na kraju krajeva, poštivati zaštićene vrijednosti u islamu, život, vjeru, slobodu, imetak, porodicu i čast, svakom muslimanu, pa i onome koji nosi vojničku uniformu, stroga je obaveza. Ljudski život Božiji je dar. Oduzeti ga nekome ili ga skrnaviti na bilo koji način, bez prijeke potrebe i nužde, u granicama propisanog i dozvoljenog, znači uzimati Božije prerogative u svoje ruke i urušavati savršeno Božije djelo. U tom smislu, svako djelovanje usmjereno protiv ovih vrijednosti je zabranjeno, a postojanje određenih sistema njihove zaštite nužno. Jedan od mehanizama koji štiti ove vrijednosti jeste i vojska kao organizacija sa specifičnim načinom djelovanja. Ona bi, s pozicije islama, i po cijenu života vojnika trebala štititi ova prava i mogućnosti svakog pojedinca, a da ih pri tome nikome ne ugrožava i uskraćuje. Njena uloga isključivo je odbrambenog karaktera, kako to jasno stoji u Božijoj Knjizi: “'I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi boj ne započinjite! – Allah ne voli one koji započinju boj!”’ (El-Bekare, 190.)