“Mi Bosnu danas branimo kroz politiku, na izborima. Iako je oružana agresija završila, agresorske ideje još su uvijek žive i mi smo toga svjesni. S druge strane, probosanski blok, da ga tako nazovemo, zakazao je i ne može ponuditi adekvatni odgovor ukoliko nema podršku biračkog tijela. Istovremeno, mi širom Zapadne Evrope i Amerike imamo odlične logističke baze u vidu naših zavičajnih klubova, džemata, kulturnih udruženja i društava za očuvanje tradicije... Uvidjeli smo da je to doista veliki potencijal koji se mora iskoristiti. Ne želeći ni u koga upirati prstom i pozivati ga na odgovornost, mi smo se zapitali zbog čega mi ne bismo iskoristili taj potencijal, ako ga već nisu svjesni oni koji bi možda trebali biti. Tako je počela naša priča”

 

“Vođeni ljubavlju prema Bosni i Hercegovini, te unutrašnjim porivom da damo naš doprinos domovini, mi smo 2015. godine osnovali organizaciju ‘Glas za Bosnu’. Odlučili smo da kroz ovu nezavisnu, nestranačku nevladinu organizaciju djelujemo u dobru i istini te da podsjećamo i pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine da našu domovinu volimo, gradimo i za nju se branimo svako na svoj način, kako najbolje zna i umije. Mi svojim aktivnostima nastojimo spriječiti bilo čije destruktivne i separatističke namjere usmjerene protiv države Bosne i Hercegovine. Pošto veliki broj građana Bosne i Hercegovine živi izvan domovine, veoma je bitno da naša djelovanja sinhronizirano organiziramo širom svijeta kroz određene projekte. Doprinos domovini želimo dati sljedećim aktivnostima: podsticanje građana da masovnije izađu na lokalne i opće izbore, edukacijom o načinu registracije i njegovanjem nacionalne kulture sjećanja”, ističe u razgovoru za Stav predsjednik organizacije Zeid Mešić.

NAŠA JE STRANKA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA

Ova inicijativa, smatra Mešić, pionirski je projekt koji ima ogroman potencijal. “Svjetski savez dijaspore BiH radio je na sličnim projektima i prije nas. S te strane, ova inicijativa nije ništa novo. Naprosto, pozivamo ljude da glasaju. ‘Glas za Bosnu’ je drugačiji jer nema apsolutno nikakvih političkih ambicija. Niko od nas u organizaciji ne želi se politički angažirati, biti članovima neke partije ili na nekim listama za izbore. Svjetski Savez dijaspore imao je svog kandidata za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Zatim, imali smo inicijativu ‘1. mart’, koja je bila sjajno osmišljena, a onda je Suljagić otišao u DF. Mi smo politički neutralni. Mi smo, dakle, prva organizacija kojoj je temeljni cilj animiranje naših ljudi i podizanje svijesti o bitnosti izbora a da nemamo nikakvih političkih ambicija. Naša stranka je domovina Bosna i Hercegovina. U tome je naša velika prednost”, poručuje Mešić.

Na pitanje o razlozima osnivanja jedne takve organizacije Mešić ističe da je to patriotizam. “Vrijeme agresije je završeno. Nema više onog patriotizma iz vremena krize, kad smo svi bili borci za svoju državu u punom našem kapacitetu. Taj simbolički kapital se istopio. Primijetili smo da ljudi sve manje izlaze i na izbore, što uvjerljivo svjedoči o slabljenju te patriotske i državotvorne svijesti. A mi Bosnu danas branimo kroz politiku, na izborima. Iako je oružana agresija završila, agresorske ideje su još uvijek žive i mi smo toga svjesni. S druge strane, probosanski blok, da ga tako nazovemo, zakazao je i ne može ponuditi adekvatni odgovor ukoliko nema podršku biračkog tijela. Istovremeno, mi širom Zapadne Evrope i Amerike imamo odlične logističke baze u vidu naših zavičajnih klubova, džemata, kulturnih udruženja i društava za očuvanje tradicije… Uvidjeli smo da je to doista veliki potencijal koji se mora iskoristiti. Ne želeći ni u koga upirati prstom i pozivati ga na odgovornost, mi smo se zapitali zbog čega mi ne bismo iskoristili taj potencijal, ako ga već nisu svjesni oni koji bi možda trebali biti. Tako je počela naša priča. Žrtvovali smo svoje vrijeme i finansije kako bismo obilazili ljude, pomagali im u registraciji, a sve s ciljem jačanja naše političke pozicije u BiH”, kazuje Zeid.

Takva pozicija dala im je moralni kredibilitet. “Često se dešavalo da neko dođe pričati istu priču, a dočekaju ga komentari tipa: ‘Vi samo dođete kad vam nešto treba, kad hoćete glasove…’ Nama to niko ne može reći. Nama niti šta treba niti hoćemo glasove. To su ljudi prepoznali. Mi smo osnovani 2015. godine i najaktivniji smo bili pred izbore 2016. godine. Te, 2016. godine broj naših građana koji su glasali u Evropi povećan je za 28 posto, a u samoj Švicarskoj je povećan za 100 posto. Duplo više ljudi je izišlo na te izbore nego na prethodne. I to je egzaktan rezultat našeg djelovanja”, ističe Zeid.

GLASANJE NIJE DOVOLJNO KAKO BI SE OČUVALE VEZE

Bosanskohercegovačka dijaspora u Švicarskoj, u kojoj živi 30.000 građana s pravom glasa u BiH, odlično je reagirala na inicijativu. “Glas za Bosnu” obišao je sva mjesta u Švicarskoj u kojima živi veći broj ljudi porijeklom iz BiH koji su organizirani kroz kulturna udruženja, zavičajne klubove i džemate, držeći motivacione govore informativnog i edukativnog karaktera, što je dovelo do duplo veće izlaznosti na izbore 2016. godine. “Na tim druženjima smo shvatili da je naš narod prilično neupućen u procese i procedure neophodne za glasanje. S druge strane, to želim istaknuti, naš je narod izuzetno snalažljiv i inteligentan. Mi smo 2014. proglašeni u Švicarskoj za najintegrativniji narod s migracijskom pozadinom. To se desilo i u Švedskoj…”, poručuje Mešić, ističući da je naš narod prepoznao značaj ove organizacije, pa su dobijali pozive iz Kanade, Amerike, Katara i drugih zemlja kako bi pomogli ljudima da se registriraju i glasaju na izborima.

Ipak, Mešić smatra da samo glasanje nije dovoljno kako bi se očuvale veze između Bosne i dijaspore. “To je poput braka. Nije dovoljno ženi za Bajram pokloniti cvijeće, a onda cijelu godinu ne piti s njom kahvu, ne šetati, ne razgovarati o bitnim stvarima, ne rješavati probleme. Tako je i s našim odnosom prema Bosni. Glasanje je tek jedan od sto segmenata na kojem moramo raditi”, ističe on.

Kao jedan od najvećih razloga slabog odziva naše dijaspore izborima Zeid Mešić prepoznaje kompleksnu proceduru, ali i sam sistem registracije. “Ljudi nerijetko nemaju važeće bosanske dokumente niti imaju vremena da ih izvade jer im treba tri dana da to sve završe, a oni su na godišnjem odmoru. I kad sve te procedure završiš, onda ti valja čekati tri-četiri sahata da to sve predaš na šalter. Ima naših ljudi koji onda za inat čekaju, makar čekali deset dana, ali je više onih koji s pravom smatraju da je život prekratak da bi se time bavili. Stoga i ovdje apeliram na naše institucije da se ove procedure olakšaju, da se te stvari rješavaju elektronski. Dalje, zašto ne bismo pravili konzularne dane u našim ambasadama i tako omogućili našim građanima da izvade dokumente u zemljama u kojima borave? Sve su to razlozi koji otežavaju glasanje našoj dijaspori”, poručuje Zeid.

Vidovi djelovanja “Glasa za Bosnu”:

– Posjete bh. udruženjima i organizacijama u Švicarskoj (džemati, zavičajni klubovi itd.)

– Promotivni i informativni štandovi na manifestacijama koje organiziraju bh. građani u Švicarskoj;

– Izdavanje informativno-edukativnih publikacija (brošura, pisma itd.);

– Organizacije javnih tribina;

-Publikacije preko socijalnih mreža (Facebook, Twitter);

-Režiranje i publiciranje kratkih informativnih klipova (YouTube);

-Motiviranje pojedinaca i grupa kroz direktne kontakte i putem telefonskih poziva;

-Slanje elektronske pošte sa svim potrebnim podacima za glasanje;

-Slanje pisama sa svim potrebnim informacijama za glasanje.