fbpx

Hodža umjetnik

Bužimljanin Jasmin ef. Bajrektarević lijepo slika kombinirajući u svojim djelima motive prirode i islamsku kaligrafiju, lijepo uči i pjeva, a lijepo i svira – gitaru i usnu harmoniku istovremeno

 

Piše: Jasmin GROŠIĆ

Prije 1.400 godina posljednji Božiji poslanik Muhammed, a. s., izgovorio je izreku koja i danas motivira milione muslimana, a glasi: “Allah je lijep i voli ljepotu.” Ovaj hadis podstakao je hiljade umjetnika da kreiraju i teže onom što je lijepo, bilo da to lijepo zvuči ili lijepo izgleda.

Mladi imam iz Bužima Jasmin Bajrektarević umjetnik je koji objedinjuje mnogo čega lijepog. Lijepo slika, lijepo pjeva i uči, a lijepo i svira. Malo kome to polazi za rukom. Mnogi imaju dar samo za jedno od ovih umjetničkih izražaja. Za njega možemo reći da je jedna od osoba za koje je italijanski psiholog i antropolog iz 19. stoljeća Paolo Mantegazza rekao da “sve živo traži ljepotu, ali čovjek je traži i stvara”. Tako je i mladi umjetnik Jasmin Bajrektarević godinama tražio ljepotu, najviše u islamskom učenju i kulturi islama. Uporedo s učenjem i traženjem, otkrio je u sebi umjetnika. Shvatio je da ima lijep glas koji je poput nebrušenog dragog kamena počeo oblikovati u melodije koje mekšaju i najtvrđa srca, melodije koje čine da čovjek zaboravi na svoje brige i probleme, da zaboravi na mjesto i vrijeme.

Kao učenik Medrese “Džemaluddin ef. Čaušević” u Cazinu, Jasmin je počeo svima pokazivati svoj rijetki talent. Učio je Kur’an, ilahije i kaside, ezane i salavate, a mnogi su njegovo maestralno izvođenje pomno pratili suznim očima. Bio je član Hora Cazinske medrese, Hora Medžlisa Islamske zajednice Bihać i popularnog hora “Gazija”, u čijem je sastavu obišao mnoga mjesta u našoj zemlji i inostranstvu. Pored rijetko lijepog glasa, mladi imam pokazao je da zna oduševiti i svirkom na gitari i usnoj harmonici u isto vrijeme. Sklad ljudskog glasa i zvukova gitare i usne harmonike oduševio je i zbunio mnoge koji su u njemu vidjeli samo običnog hodžu. Ipak, iznenađenje je bilo potpuno kada je Jasmin Bajrektarević prije desetak godina u Austriji, službujući kao prvi imam, hatib i muallim u džematu “Bošnjak” u Grazu, pokazao i svoja prva slikarska djela. Budući da islam zabranjuje slikanje bića, odnosno “onoga što ima oči”, kako tvrde neki islamski učenjaci, Jasmin se odlučio za zaseban pravac u slikarstvu i u svojim djelima kombinira motive prirode i islamsku kaligrafiju.

Jasminove slike postigle su svoj cilj za koji slavni francuski slikar i grafičar iz 19. stoljeća Eugéne Delacroix kaže da “slika u prvom redu treba da bude svečanost za oči”. Jasminove slike upravo su takve, što potvrđuje činjenica da ih brojni Austrijanci, Nijemci i državljani Bosne i Hercegovine imaju u svojim stanovima i uredima. U razgovoru s ovim mladim umjetnikom saznali smo da je do sada naslikao više od sedamsto slika koje danas ukrašavaju mnoštvo raznih stambenih i radnih prostorija diljem Evrope.

“Kao dijete, dok sam pohađao osnovnu školu, otkrio sam svoj talent i sklonost ka slikarstvu, ali nikad se nisam puno bavio time. Znao sam da je slikanje bića po islamu zabranjeno i ja sam se u skladu s tim i ponašao. Kasnije, kada sam postao imam u Grazu u Austriji, došla mi je ideja da bih mogao da se počnem baviti kaligrafijom i slikanjem dozvoljenih stvari. Mene je oduvijek oduševljavala priroda i prirodne ljepote pa sam tako počeo da slikam pejzaže. Planine, rijeke, drveće, zelenilo, voda i ostale prirodne ljepote mene podsjećaju na džennet, zato i volim da ih slikam. U slike pejzaža često ubacujem i kaligrafiju. Lijepo ispisani kur’anski ajeti, hadisi, izreke i stihovi svojom ljepotom nimalo ne zaostaju za drugim slikama, štaviše, često ih i nadmašuju. Za moje slike ljudi su se brzo zainteresirali i počeli su da ih traže i naručuju. Moji najčešći kupci bile su džematlije. Pored njih, počeli su da se javljaju i Austrijanci i traže slike. Oni se posebno interesiraju za slike s apstraktnim motivima. Ja sam tako počeo više da slikam u slobodno vrijeme i, što sam više slikao, više sam dobivao podstrek i ideje. Nakon što sam počeo da radim kao imam, hatib i muallim najprije u džematu ‘Johovica’, a potom i u džematu ‘Zagrad’ u Velikoj Kladuši, nastavio sam sa slikanjem i do sada sam naslikao oko sedamsto slika kojih jednostavno ima svugdje. Puno volim i cijenim islamsku kaligrafiju. Lijepo ispisivanje harfova najčešće sam učio i vježbao sam pošto u medresi, u vrijeme dok sam se školovao, nismo imali kaligrafiju kao predmet. Neposredno po završetku školovanja u medresi u Cazinu, sam od sebe sam oslikao bojom i kaligrafijom naš seoski mesdžid u Vrhovskoj kod Bužima. Ljudima se svidjelo, a meni je dalo podstrek da nastavim da se bavim kaligrafijom”, kaže nam Jasmin Bajrektarević.

Nakon toga, radeći kao imam u Zagradu, dobio je ponudu da oslika džamiju u Donjoj Vidovskoj, a potom i džamiju u Čelinji u Medžlisu Velika Kladuša, što je i uradio na sveopće zadovoljstvo. “I sada u slobodno vrijeme slikam, učim, pjevam i sviram i to me čini sretnim. Nedavno sam snimio jednu pjesmu koja se zove Miris Bosne, čiji je tekst napisao Emin ef. Grošić. Planiram nastaviti sa snimanjem, a neću ni odustati od slikarstva i kaligrafije jer to me čini posebno zadovoljnim”, dodaje.

Od početka marta 2020. godine mladi imam i vrhunski umjetnik iz Bužima Jasmin Bajrektarević živi u Njemačkoj, u gradu Calw, gdje je angažiran kao imam, hatib i muallim. Nakon devet godina provedenih u Velikoj Kladuši, odlučio se za emigraciju. Neizvjesna budućnost, briga za potomstvo i osjećaj nesigurnosti mnoge su mlade ljude nagnali da napuste rodni kraj i upute se u tuđinu, pa tako i našeg sagovornika, koji je novinaru Stava priznao da odlazi teška srca. U novoj sredini Jasmin je dobro prihvaćen od svojih džematlija koji ga cijene i uvažavaju. To mu daje više elana da se može potpuno posvetiti svojim džematskim obavezama, porodici, kao i umjetnosti, koja je duboko usađena u njegovoj duši.

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!