Druga velika epidemija, zabilježena 1981. godine, bio je AIDS, uz koji je stigla stigmatizacija jednog dijela stanovništva. Epidemija je utjecala na običaje, društvenu percepciju i seksualne navike.

Velike epidemije poput crne kuge, takozvane “španske gripe”, ili AIDS-a izmijenile su situaciju u svijetu i utjecale na tok historije. Svijet čeka da vidi kakav će utjecaj na njega imati pojava korona virusa. Virus je već utjecao na svjetsku ekonomiju, ali je ipak još uvijek rano znati hoće li epidemija imati historijski opseg, hoće li baciti Kinu u recesiju, hoće li donijeti posljedice za industrijski i građevinski sektor, za trgovinu i turizam.

Živimo u društvu ugode i svako fizičko, hemijsko ili biološko vanjsko sredstvo trese stubove tog društva. Živimo u globaliziranom selu, avionom za nekoliko sati ste u Wuhanu, a brzo nakon toga na Novom Zelandu. Takve mogućnosti prijenosa bioloških uzročnika prije nisu postojale. Nosimo patogen sa sobom u drugi dio svijeta.

Smrtnost od korona virusa je dva posto, a vlade svijeta i zdravstvene organizacije pokušavaju izbjeći nove epidemije u budućnosti i pokušavaju učiniti da ova nova bolest ne ostane u društvu. Cilj je izbjeći novu infektivnu bolest koja uzrokuje upalu pluća i respiratorne bolesti.

Kuga u Atini bila je prva od njih, u 5. stoljeću p. n. e., a kuga je tada bila sinonim za epidemiju. U 14. stoljeću, oko 1384. godine, crna kuga pogodila je Evropu. Mongoli su stigli do Krima i pokušavali su osvojiti današnji grad Fedosiju pa su u toj nakani katapultirali mrtve ljude zaražene kugom preko gradskih zidina. Tako je započeta epidemija koja će se, izuzev Islanda, proširiti cijelom Evropom.

Crna kuga donijela je velike promjene i velike probleme ekonomiji. Smrtnost je bila 60 posto, a stanovništvu je trebalo stoljeće da se od nje oporavi. Uništeni su poslovi, gradovi su propadali, kraljevi su umirali, a ljudi bježali na selo.

Tačno na današnji dan, 11. marta 1918. godine, neposredno prije doručka, vojnik Albert Gitchell prijavljuje se u bolnicu u Fort Rileyju u Kansasu žaleći se na simptome grlobolje, groznicu i glavobolju. Do podneva je više od 100 vojnika prijavilo slične simptome, što je označilo prve slučajeve u pandemiji gripe 1918. godine, kasnije poznatoj kao Španska gripa. Gripa je na kraju ubila 675.000 Amerikanaca i između 20 do 50 miliona ljudi širom svijeta. Bila je daleko smrtonosnija od svih metaka i granata Prvog svjetskog rata.

Epidemiju u Kansasu pratili su slični napadi u kasarnama i zatvorima u raznim dijelovima SAD. Bolest je ubrzo otputovala u Europu s američkim vojnicima koji su krenuli u pomoć saveznicima na bojnim poljima Francuske. (Samo u martu 1918. 84.000 američkih vojnika krenulo je preko Atlantika; sljedećih mjesec dana slijedilo ih je još 118.000.) Jednom kada je stigla na drugi kontinent, gripa nije pokazivala znakove slabljenja. U Velikoj Britaniji je u junu zabilježena 31.000 slučajeva. Bolest je ubrzo nazvana Španskom gripom zbog šokantno velikog broja smrtnih slučajeva u Španiji (otprilike osam miliona).

Gripa nije imala milosti za borce s bilo koje strane linija fronta. Preko ljeta prvi val epidemije pogodio je njemačke snage na Zapadnom frontu i gripa je imala je značajan uticaj na ionako već slab moral trupa.

U međuvremenu, gripa se brzo širila izvan granica zapadne Europe, zbog izuzetno visoke stope virulencije i masovnog transporta ljudi zbog ratnih napora. Do kraja ljeta zabilježeni su brojni slučajevi u Rusiji, Sjevernoj Africi i Indiji; Kini, Japanu, Filipinima, pa čak i na Novom Zelandu…

Veliki rat završio je 11. novembra, ali gripa je nastavila harati, ponovo se još jača vratila u SADF s valom vpjnika koji su se vraćali u zemlju nakon rata i na kraju je zarazila oko 28 posto stanovništva zemlje prije nego što je konačno zaustavljena.

Druga velika epidemija, zabilježena 1981. godine, bio je AIDS, uz koji je stigla stigmatizacija jednog dijela stanovništva. Epidemija je utjecala na običaje, društvenu percepciju i seksualne navike.

Nakon toga, bilježimo epidemiju teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) 2002. godine, koja je slična korona virusu, zatim gripu A iz 2009. godine, koja je podsjetila na špansku gripu. Nakon toga smo svjedočili respiratornom sindromu Bliskog Istoka (MERS) u Saudijskoj Arabiji 2012. godine, imali smo ebolu između 2014. i 2016. u Africi i konačno virus zika, koji gotovo da je otkazao Olimpijske igre 2016. godine. /R. S./