Nijedan premijer nije dočekan na nož kao Fadil Novalić, niko nije pretrpio više kritika, uvreda i podsmijeha od Fadila Novalića. A niko nije bio bolji od Fadila Novalića

Piše: Jakub SALKIĆ

U posljednjih dvanaest godina uvjerljivo najuspješnija Vlada Federacije BiH bila je ona koju je predvodio premijer Fadil Novalić. Bez obzira na to kakav neko imao subjektivni doživljaj u smislu poboljšanja ekonomske situacije, statistika je egzaktna i ne laže. A baš statistika pokazuje da je Novalić najuspješniji predsjednik Vlade Federacije BiH.

Iako još imamo izražen problem nezaposlenosti, koji se smatra jednim od ključnih problema zbog kojeg narod odlazi iz Bosne i Hercegovine, statistika pokazuje da je u posljednje četiri godine broj nezaposlenih osoba u Federaciji BiH smanjen za 64.078. U mandatu od 2006. do 2010. godine, kada su Vladu FBiH predvodili prvo Ahmed Hadžipašić, zatim Nedžad Branković, da bi mandat priveo kraju Mustafa Mujezinović, broj nezaposlenih bio je u porastu. Samo za dvije godine tog mandata, od 2008. do 2010, porastao je za 26.286, dok je u vrijeme mandata Nermina Nikšića broj nezaposlenih porastao za 27.356.

NIKŠIĆ NAJGORI PREMIJER

U periodu od 2006. do 2010. godine (u ovom razdoblju dešavala se recesija izazvana globalnom ekonomskom krizom), broj zaposlenih povećan je za 48.288 osoba, dok je od 2010. do 2014. broj zaposlenih povećan za mizernih 4.638. To je bio period kada je Nermin Nikšić bio premijer, a, po ovom pokazatelju, najgori predsjednik Vlade FBiH do sada. Od njegovog odlaska s premijerske funkcije 2014. pa do oktobra 2018. broj zaposlenih u Federaciji BiH povećan je za 83.353. To pokazuje da broj nezaposlenih nije smanjen zato što su ljudi otišli vani, nego zato što je povećan broj otvorenih radnih mjesta.

Prosječne neto plaće u Federaciji BiH od 2008. do 2010. porasle su za 53 marke, od 2010. do 2014. za 29 maraka, a od 2014. do 2018. godine za 66 maraka.

Bruto domaći proizvod (BDP) najveći rast imao je od 2006. do 2010. godine, i to za 3,37 milijardi maraka, odnosno BDP po glavi stanovnika porastao je za 1.548 maraka. U toku Nikšićevog mandata BDP je povećan za 1,4 milijarde maraka, odnosno za 696 maraka po glavi stanovnika. U Novalićevom mandatu BDP je porastao za 2,7 milijardi maraka, odnosno 1.247 maraka po glavi stanovnika, s tim što ovdje nije uračunata posljednja godina mandata Fadila Novalića, pa je moguće da BDP bude znatno veći.

Što se tiče investicija, one su u mandatu Hadžipašić – Branković – Mujezinović iznosile 13,7 milijardi maraka, u mandatu Nikšića 12 milijardi, a za tri godine mandata Fadila Novalića 8,8 milijardi maraka.

Kada je riječ o vanjskoj trgovini, u svakom mandatu karakterizira je rast izvoza i uvoza, samo je pitanje šta brže raste i, prema tome, da li deficit raste brže ili sporije. U tom smislu, ključni je podatak procentualna pokrivenost uvoza izvozom. U vrijeme Nermina Nikšića pokrivenost uvoza izvozom porasla je za dva posto, a u vrijeme Fadila Novalića za 4,8 posto.

I statistika turizma u vrijeme premijera Novalića najbolja je do sada. Broj dolazaka turista u njegovom mandatu (do oktobra 2018) povećan je za 376.000, dok je za vrijeme mandata Nermina Nikšića broj turista povećan za 140.000.

Učešće javnog duga u BDP-u Federacija BiH iznosi 27 posto na kraju Novalićevog mandata, a podsjetimo, kriterij Evropske unije najviše je 60 posto, što znači da Federacija BiH zadovoljava taj kriterij. Ukupan vanjski dug Federacije BiH od početka mandata sadašnje Vlade do 30. juna 2018. godine smanjen je za 293 miliona maraka. Prvi put u posljednjih deset godina zaustavljen je rast vanjskog duga. Ukupan vanjski dug iznosio je 4,85 milijardi maraka. Ukupni unutrašnji dug Federacije BiH tokom ovog mandata smanjen je za 65 miliona maraka i iznosi ukupno 823 miliona maraka. S obzirom na to da FBiH ima adekvatnu razinu likvidnosti budžeta, otkazane su planirane aukcije vrijednosnih papira u vrijednosti približno 300 miliona maraka. Ukupno unutrašnje zaduženje manje je za 358 miliona maraka nego u trenutku kada je Vlada Fadila Novalića preuzela mandat.

PREPOROĐENA NAMJENSKA INDUSTRIJA

Od 2012. do 2014. godine namjenska industrija Federacije BiH poslovala je s gubitkom od 23 miliona maraka. Taj period obilježili su štrajkovi, dugovi za poreze i doprinose, dugovi prema dobavljačima, nemogućnost penzioniranja radnika i kašnjenje isporuka kupcima. Slikovito, namjenska industrija bila je noćna mora svih dosadašnjih saziva Vlade Federacije BiH.

No, nakon što je Fadil Novalić došao na njeno čelo i uveo red u namjenskoj industriji, poslije dvadeset godina haosa, namjenska industrija postala je jedna od najzdravijih grana privrede u Federaciji BiH. Ukupan prihod devet preduzeća namjenske industrije od 2015. do 2018. godine povećan je s 300 na 600 miliona maraka. Od 2015. do 2017. godine namjenska industrija ostvarila je 85 miliona maraka dobiti, koja je reinvestirana u proizvodnju. Vlada je dodatno, kroz razne programe, podržala namjensku industriju s oko 45 miliona maraka. U namjenskoj industriji 2014. godine radilo je 2.200 radnika, a tri godine poslije njih 3.400. Danas u sektoru namjenske industrije nema štrajkova, porezi i doprinosi redovno se uplaćuju, povećane su plaće radnicima, a kompletna proizvodnja za naredne dvije godine unaprijed je prodana.

Prije tri i po godine penzije su kasnile, Fond PIO je od 2012. godine klizio u gubitak i dosegao 2016. godine minus od 229 miliona maraka. Vlada je tada počela sistemski rješavati problem, usvojen je i novi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Od 2016. do 2018. deficit Fonda PIO smanjen je za 150 miliona maraka, a već s početkom 2019. godine očekuje se da Fond izađe iz deficita. U ovom periodu povećane su penzije u rasponu od 3,5 do 14 posto, ali najvažnije je to da Fond prelazi na budžet Federacije i da više neće biti bojazni da penzije neće biti isplaćivane. Izlazak iz deficita Fonda PIO omogućen je rastom broja zaposlenih, povećanjem plaća i efikasnijom naplatom poreza.

Imajući u vidu očekivani ekonomski rast, penzije će se i dalje povećavati, u prosjeku pet posto godišnje, što u naredne četiri godine znači povećanje za više od 20 posto.

Ovakav rezultat u pogledu Fonda PIO sam po sebi je impresivan, ali još više dobija na značaju ako se uzme u obzir činjenica da se u ranijim mandatima broj penzionera povećavao za četiri do pet hiljada godišnje, a u toku ovog mandata za približno 10.000 godišnje.

MILIJARDU I PO MARAKA ZA CESTE

U protekle tri godine Vlada Federacije BiH ostvarila je preduvjete za izgradnju infrastrukturnih projekata u vrijednosti od 2,2 milijarde maraka. Što se tiče autoceste, okončana je izgradnja dionice dužine 10,7 kilometara u vrijednosti od 135 miliona maraka, u izgradnji je 15,2 kilometra na tri dionice u vrijednosti od 334 miliona maraka, za sedam dionica u dužini 36 kilometara u vrijednosti višoj od milijardu maraka zaokružena je finansijska konstrukcija te su one u fazi projektiranja, tendera ili ugovaranja. Dakle, izgrađeno je, ili je u procesu izgradnje ili ugovaranja ukupno 62 kilometra autoceste u vrijednosti od 1,47 milijardi maraka, što je rekordan iznos koji je jedna vlada uspjela osigurati. Sve ove dionice bit će završene do 2022. godine.

Prvi put Vlada Federacije BiH osmislila je, inicirala i osigurala finansiranje u iznosu od 265 miliona maraka za izgradnju brzih cesta. Sredstva su osigurana iz klirinškog duga i dobiti javnih preduzeća. Za brzu cestu Lašva – Travnik osigurano je 100 miliona maraka, za brzu cestu Sarajevo – Goražde 70 miliona maraka, za sarajevsku Prvu transverzalu 25 miliona, južnu obilaznicu oko Mostara sedam miliona, te brzu cestu Žepče – Tuzla 63 miliona maraka.

Za rekonstrukciju i modernizaciju magistralnih cesta Vlada je osigurala 337 miliona maraka, a planirana je izgradnja novih cesta, rekonstrukcija i sanacija postojećih u dužini 121 kilometar, 43 kilometra trake za spora vozila, izgradnja 15 kilometara obilaznice oko Bugojna, Kiseljaka, Gruda, Donjeg Vakufa, Cazina, Goražda i Livna, rekonstrukcija 3,8 kilometara tunela i mostova, te rekonstrukcija tri kilometra crnih tačaka. Ovim projektom predviđena je izgradnja ceste Stolac – Neum, za šta bi trebalo biti izdvojeno 80 miliona maraka.

Tokom ovog mandata Vlada Federacije BiH podržala je i izgradnju infrastrukture na bosanskohercegovačkim aerodromima, pa su aerodromi u Mostaru i Tuzli dobili 25 miliona maraka, za kapitalne projekte Aerodroma Sarajevo Vlada je izdvojila 30 miliona maraka, a za izgradnju aerodroma Bihać šest miliona maraka.

Vlada Federacije BiH uložila je u željezničku infrastrukturu 94 miliona maraka. Nakon deset godina stajanja u depou, vozne garniture “Talgo” uvedene su u redovan saobraćaj, a izvršena je i elektrifikacija željezničke infrastrukture do Bihaća.

Nijedan premijer nije dočekan na nož kao Fadil Novalić, niko nije pretrpio više kritika, uvreda i podsmijeha od Novalića. A niko nije bio bolji od Fadila Novalića. Fadile, sve je oprošteno, samo ostani.