Oko 500 migranata u Sarajevu i dalje se nalazi van prihvatnih centara Ušivak i Blažuj. Kazali su nam to iz IOM-a. Iz te organizacije dodaju da ih na području Bihaća ima oko 1.200, a u Tuzli još oko 350. Dok ne dođe proljeće, oni koji su u Sarajevu vrijeme provode na ulici, ispred šoping centara, na raskrsnicama, ispred pekara. Raznose kolica ispred prodavnica, utovaraju stvari u prtljažnike vozila. To su lokacije na kojima se nalaze, ali najčešće prodaju maramice. Tako valjda ne izgleda da prose

Piše: Nedim HASIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Dok ne otopli, Afganistanac Fazil Rahman boravit će u nekadašnjoj kasarni u Blažuju kod Sarajeva. Iako obnova ovog objekta koji je nekad bio u posjedu Jugoslavenske narodne armije zvanično još nije okončana, a otvaranje je zakazano za 20. februar, ovdje je već odavno 730 migranata sa svih strana svijeta. Čekaju proljeće, kada će se opet zaputiti na Zapad i probati preći granicu s Hrvatskom. Prva im je to i najteža prepreka na putu ka Evropskoj uniji.

“O. K. je, bolje je nego prije. Imamo tri obroka, tuš, toalete. Dobijamo odjeću, obuću, dobijamo sve, ćebad, nove krevete”, kaže Rahman. “Planiramo ići odavde. Sada je hladno, dosta je snijega na planinama, ali krenut ćemo dalje u martu, negdje oko 20. ili 25. marta”, dodaje.

U Bosni i Hercegovini migranti su trenutno smješteni u nekoliko prihvatnih centara, u “Miralu” i “Biri” na području Unsko-sanskog kantona, u Salakovcu na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, te u Ušivku i kasarni Blažuj u Kantonu Sarajevo. Blažuj je za migrante opremila njemačka organizacija THW, koja je za tu svrhu investirala 660 hiljada eura.

“Situacija je ovdje sasvim dobra jer je njemačka organizacija THW dovršila obnovu svih ovih objekata tako da ćemo u njih početi smještati migrante”, kaže Dražen Rozić, koordinator IOM-a za migrantsku situaciju u BiH. “Posredstvom Delegacije EU u Sarajevu nabavili smo stambene i sanitarne kontejnere, tako da će ovo mjesto uskoro biti u punoj funkciji. Još uvijek čekamo priključak struje, pregovaramo s Elektroprivredom da se i to što prije završi.”

U Blažuju je i Mohammad Moustachin iz Kašmira. Već je pola godine u Bosni i Hercegovini. Kaže da je softverski inžinjer i da planira otići u Francusku. “Tamo su dobre prilike za inžinjere. Ovdje mi trebaju papiri, mnogo papira da nađem posao, u Francuskoj imam priliku za bolji život. Dobar život, dobra plaća, sve je tamo bolje za život”, kaže.

Mohammad je već pokušavao preći granicu s Hrvatskom. Nije mu uspjelo. Kaže da su njega i ljude koji su bili s njim hrvatski policajci maltretirali električnim šokerima. Boji se probati ponovo ići ka Hrvatskoj. “Puno je nasilja tamo”, kaže. “Sa životinjama bolje postupaju nego s nama”, dodat će.

Oko 500 migranata u Sarajevu i dalje se nalazi van prihvatnih centara Ušivak i Blažuj. Kazali su nam to iz IOM-a. Iz te organizacije dodaju da ih na području Bihaća ima oko 1.200, a u Tuzli još oko 350. Dok ne dođe proljeće, oni koji su u Sarajevu vrijeme provode na ulici, ispred šoping‑centara, na raskrsnicama, ispred pekara. Raznose kolica ispred prodavnica, utovaraju stvari u prtljažnike vozila. To su lokacije na kojima se nalaze, ali najčešće prodaju maramice. Tako valjda ne izgleda da prose.

Malo ko od njih govori engleski, oni koji znaju strani jezik pričaju uglavnom francuski. Takav je i Marokanac Youssef, koji dane provodi ispred jedne od pekara u novom dijelu Sarajeva. Na mobitelu ima aplikaciju koja mu s engleskog na arapski jezik prevodi ono što ga pitamo. Na pitanje gdje će, kaže “Španija, inšallah”. Nekako nam objašnjava da se boji što ga snimamo jer misli da će ga tako lakše prepoznati policija u Hrvatskoj. Njih se svi boje.

Ali i pored straha, već se svi oni spremaju za prelazak granice s tom zemljom.

Prema zvaničnim podacima dostavljenim prošle sedmice Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Službi za poslove sa strancima je u periodu od 1. januara do 30. septembra 2019. godine prijavljeno 22.211 nezakonitih migranata. U istom periodu namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 21.157 migranata, dok je zahtjev za azil podnijelo 455 osoba. Najviše migranata bili su državljani Pakistana (8.786 ili 39,6%), a slijede državljani Afganistana (2.359 ili 10,6%), Bangladeša (1.939 ili 8,7%), Iraka (1.843 ili 8,3%) i Sirije (1.390 ili 6,3%).

U augustu prošle godine Službi za poslove sa strancima bilo je prijavljeno 3.206 nezakonitih migranata, što predstavlja smanjenje za 23% u odnosu na juli, kada je bilo prijavljeno ukupno 4.166 migranata. U septembru je bilo prijavljeno 3.812 nezakonitih migranata, što je za 19% više u odnosu na august.

Ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (USK) Nermin Kljajić na prvom ovogodišnjem sastanku Operativne grupe za situaciju s migrantima, potvrdio je kako ih je na područje ovog kantona u 2020. godini već stiglo oko 1.800. “Taj je broj približan onom iz istog perioda prošle godine, tako da ne možemo reći da se reducirao dolazak ilegalnih migranata u ovaj dio BiH. Trenutno u ovdašnjim privremenim prihvatnim centrima boravi oko 3.600 ljudi, dok je veliki broj migranata koji borave po napuštenim i privatnim objektima”, kazao je prije nekoliko dana.

Kantonalni premijer Mustafa Ružnić napomenuo je da je cilj prvog ovogodišnjeg sastanka Operativne grupe zapravo početak priprema za dolazak novog migrantskog vala. “Moramo biti maksimalno spremni jer pretpostavljamo šta nas očekuje. Zato ćemo tražiti i hitni sastanak u Ministarstvu sigurnosti BiH kako bismo odredili pravac zajedničkog djelovanja i postupanja”, zaključio je.