fbpx

Enhanda na vlasti

Ganuči, koji je dugo živio i u Velikoj Britaniji i u Francuskoj, gdje se isticao svojim intelektualnim radom, vratio se kući 2011. godine i zajedno s ostalim političarima i aktivistima stavio se na čelo demokratske tranzicije u zemlji.

 

Vođa konzervativne islamističke stranke Enahda Rašid Ganuči izabran je za predsjednika novog parlamenta u Tunisu, u kojem je njegova stranka većinska sila nakon pobjede na izborima od 6. oktobra, drugim raspisanim nakon pada diktature Zinedina Ben Alija.

Osnivač jednog od najutjecajnijih pokreta tzv. “političkog islama”, struje misli koju je pokrenulo “Muslimansko bratstvo” u Egiptu u prvoj polovici 20. stoljeća, dobio je 123 od 207 glasova zastupnika prisutnih u domu i mogao bi formirati vladu u sljedećim danima.

Na drugom mjestu bio je vođa stranke Atajar Gazi Čauči, koji je dobio 45 glasova, a slijedi Felfal, kandidat stranke Tahja Tunes, s 18 glasova, te predstavnik stranke PDL Abir Mousi, branitelj bivšeg diktatorskog režima, koji je privukao 21 glas.

Izbor je nagrada visoke simboličke vrijednosti za Ganučija, koji je krajem šezdesetih stvorio Enahdu s Abdelfatahom Mourom, zbog koje je upoznao i zatvor i izgnanstvo u svojoj dugoj borbi kako protiv autoritarnog režima Habiba Burgibe, kojeg su smatrali ocem neovisnosti Tunisa, kao i protiv svrgnutog Ben Alija.

Ganuči, koji je dugo živio i u Velikoj Britaniji i u Francuskoj, gdje se isticao svojim intelektualnim radom, vratio se kući 2011. godine i zajedno s ostalim političarima i aktivistima stavio se na čelo demokratske tranzicije u zemlji.

U maju 2015. organiziran je kongres na kojem je Enahda pretvorena u modernu stranku i odvojeno je političko djelovanje od vjerskog propovijedanja.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!