“Suvišno je i irelevantno da se ustavni sud jednog entiteta bavi pitanjima o kojima je već odlučio Ustavni sud BiH. Ako je Ustavni sud BiH rekao da 9. januar ne može biti praznik Republike Srpske, šta više o tome da razgovaramo, ta se odluka poštuje“

STAV: Da li se na ovaj način ruši kompletan pravni sistem jer vidimo da niži sud ne poštuje odluke višeg suda?

TOMIĆ: Nema nikakve dileme da nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH ne počinje i ne završava ovdje. Nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH, pa i nepoštovanje odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, govori da se u BiH ne poštuje pravni sistem i da se pojavljuje zbrka, a običan građanin nije više siguran u reguliranju bilo kojeg svog prava. Dakle, na sceni je potpuno pravno nasilje. Ovo je zabrinjavajući detalj koji mora postaviti pitanje kako dalje ili da li uopšte ova zemlja može opstati i postojati ovakva kakva jeste kada niko nikoga ne poštuje, kada se ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH, odluke Suda iz Strasbourga. Jesmo li došli do potpune anarhije? Jesmo li došli do toga da su pojedinci prepuni moći sami po sebi vladavina prava i da su samim tim ovaj demokratski sistem pretvorili u potpunu autokratiju?

STAV: Dakle, ja se kao građanin ne mogu osloniti na pravni sistem da me zaštiti u bilo kojem slučaju?

TOMIĆ: Nažalost, tako je. Ako se ne poštuju prava kolektiviteta, ako se ne poštuju prava države, a pravo je države da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati od svih pojedinaca i svih institucija, onda je jasno kao dan da živimo u pravno nesigurnoj državi ili državi bez pravnog sistema.

STAV: Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Narodne skupštine RS‑a najavio je da će, ako bude presuda ovakva kakva jeste, tražiti ponovo od Ustavnog suda BiH da preispita ustavnost odluke Ustavnog suda RS-a. Imali od toga koristi ili se sve samo vrti ukrug?

TOMIĆ: Odluka da se ponovo obrate Ustavnom sudu BiH poslije ovakvog stava Ustavnog suda RS-a nepotrebna je, suvišna, jer još nisam čuo da Ustavni sud o istom pitanju odlučuje dva puta. To je očigledno nepoznavanje pravne situacije, a u isto vrijeme znači da će poslije odluke Ustavnog suda BiH slijediti ponovo odluka Ustavnog suda RS-a. Ne treba ići na taj način. Mislim da se treba obratiti sudu u Strasbourgu i pokazati još jednom da ovdje ne funkcioniše pravni sistem, a plašim se da ne funkcionišu ni drugi sistemi, ne funkcioniše ni ekonomski, ni jedan sistem osim kriminala i nasilja koje direktno proizvode vrhuške. U RS-u je to vezano za prvog čovjeka, koji je i ustavni sud, i krivični, i sve drugo, predsjednika RS-a Milorada Dodika. On generiše i regeneriše krizu svake vrste pa i političku i ekonomsku. A jasno je kao dan, kad posustane pojedinac, onda mu priskoče u pomoć drugi.

STAV: Branit ćete na sudu pravo bošnjačke djece da uče bosanski jezik. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju?

TOMIĆ: I to je vještačko pitanje, demonstriranje moći pojedinca. Bosanski jezik se upotrebljava de facto i de jure u Federaciji BiH, tačnije, upotrebljavaju ga Bošnjaci koji svoj jezik nazivaju bosanskim jezikom. To nije bilo sporno ni u školama, godinama su djeca dobijala knjižice u kojima piše bosanski jezik. Odjednom se to mijenja i sada imate situaciju da Dodik kaže da nema bosanskog jezika, da će se zvati jezik bošnjačkog naroda, kako u našem Ustavu piše. Dobro, ako tako tražite, onda morate poštovati prava ravnopravno i bez diskriminacije. Pa ne može pisati jezik bošnjačkog naroda, a iznad toga u knjižicama pisati srpski jezik, onda treba da piše i jezik srpskog naroda ili da i dole piše bosanski jezik. Šarolikost ovog pitanja ogleda se u tome da je direktor škole u Kozarcu upisao i ove godine bosanski jezik, i to je prošlo, a direktorica škole u Janji, koja je na polugodištu pisala bosanski jezik, kao i prethodnih godina, sada je napisala jezik bošnjačkog naroda, a iznad srpski jezik. Zato ćemo ići s tužbama za diskriminaciju protiv direktorice u Janji i drugih direktora koji ne dozvoljavaju da se upisuje bosanski jezik. Mada ja zagovaram tezu da ljudima treba dati slobodu da svako nazove jezik kako želi da ga nazove. Evo, ja bih moj jezik nazvao bosanskohercegovački ili bih ga nazvao bosansko-srpsko-hrvatski jezik, pa neka mi se uskrati to pravo. Moje je ustavno pravo da zovem svoj jezik tako, moj maternji jezik je B/S/H.

STAV: Dakle, to su argumenti s kojima ćete ići na sud?

TOMIĆ: To su argumenti koji na sudu moraju dobiti legalitet, što je neizvjesno, s obzirom na to da ćemo se pojaviti pred pravosudnim sistemom RS-a. Pitanje je kakav će zauzeti stav pravosuđe u RS-u kada ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH donese jednu odluku, a sud RS-a, koji samo treba ispoštovati odluku, donese potpuno suprotnu odluku. Neizvjesno je jer sam ranije rekao da nemamo pravnu sigurnost. Tako da je neizvjesna sudbina pitanja bosanskog jezika pred pravosudnim sistemom RS-a.

STAV: Šta ako bude negativna odluka Suda u RS-u?

TOMIĆ: Ići ćemo do Ustavnog suda BiH, a zatim do Strasbourga, s tim što imamo pozitivan stav međunarodne zajednice koja nedvojbeno staje na stranu bosanskog jezika, zato što tako i treba. Svi mi koji zastupamo tu tezu imamo problem s protivnicima te teze, i neka, neka se argumenti ukrste pred sudovima, a ne da ukrštavamo pesnice.

STAV: I pesnica je bilo neki dan. Fizički ste napadnuti u Bijeljini.

TOMIĆ: Pa dobro, ne fali pesnica. Svako radi kako zna. Mene neće ništa promijeniti u mom kursu mišljenja iz prostog razloga što bi bilo grozno da zašutim. Onda bih izdao samog sebe i nadu kod mnogih ljudi koji slušaju šta ja hoću reći. Prema tome, ovi koji se služe pesnicama, to su im jedini argumenti, a što se mene tiče, tri hiljade posto sve je vrednije i jače od njih osim pesnica. Tu su jači. Priznajem.

STAV: Ali borba se nastavlja…

TOMIĆ: Borba je život. Ja sam se i rodio u inat protivnicima. Doduše, ja i ne bježim od protivnika. Protivnici pomažu časnom čovjeku da profilira svoj kurs. Ja sam, očigledno, s obzirom na to kako me tretiraju, na dobrom putu da istrajem, tačnije, moji su argumenti ispravni kada se umjesto njihovih argumenata pojavljuju njihove pesnice.

STAV: Nije baš bezbolna potvrda ispravnosti argumenata, ali je potvrda.

TOMIĆ: Udarci u tijelo mogu mobilisati svijest, srce, dušu, misao. Važno je da moja misao nije ranjena, ona je sve jača što više tuku po tijelu.