fbpx

DESETAK VAKCINA ZA KORONAVIRUS STIGLO JE U POSLJEDNJU FAZU I TESTIRAJU IH HILJADE LJUDI

Trenutni projekt na kojem radim je razvoj novog lijeka za epilepsiju za djecu i odrasle. Prije toga, bila sam dio kliničkih i medicinskih strategija za različite lijekove kardiovaskularnog sistema, infekcijske bolesti protiv opasnih otpornih bakterija, te neurološko-anelgezijskom sistemu i lijekova protiv bola“, kaže naša sagovornica, koja je doktorat iz farmacije stekla na Ohio State University

 

Piše: Jasmin ALIBEGOVIĆ

Dr. Almasa Hadžiahmetović Bass rodom je iz Donjeg Vakufa i stručnjakinja je za razvoj lijekova u Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna je od osnivačica Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS). Doktorica farmaceutskih nauka kaže  kako je njeno djetinjstvo bilo veoma sretno i stabilno, sve do raspada bivše Jugoslavije 1992. godine.

„Odrastala sam uz puno roditeljske ljubavi i brige te sam uvijek bila okružena mnogobrojnom familijom, rođacima, kao i prijateljima iz raznih etničkih grupa. Mnogo smo se igrali vani i bili smo veoma aktivni. U to vrijeme znam da mi je osnovno obrazovanje bilo veoma solidno te sam učila o mnogim stvarima koje sada vidim da djeca istog uzrasta na Zapadu, nažalost, ne uče do srednje škole. U srcu nosim divne uspomene iz djetinjstva“, prisjeća se dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

Dodaje kako svake godine sa sinom posjeti svoje roditelje. „Nastojim naučiti i dublje obrazovati sebe o bogatsvu naše kulture. Na samom području Donjeg Vakufa ima toliko historije i vidim da smo kao narod puni života i otporni na mnoge tegobe što smo proživjeli kroz vijekove. Trebamo biti ponosni na to i jedni druge podržavati“, kaže naša sagovornica. Ističe kako ju je nauka uvijek zanimala, pogotovo u oblasti zdravlja, medicine i lijekova. „Sjećam se da mi je kao djevojčici, kada sam bila bolesna, mama davala antibiotike. Tada sam se pitala šta je to u ovim pilulama što će me ozdraviti. U srednjoj školi sam oscilirala između odluke za više obrazovanje u hemiji ili farmaciji, te sam se odlučila za farmaciju. Diplomirala sam na University of Toledo u državi Ohio, a doktorat iz farmacije stekla sam na Ohio State University. Prije postdiplomskog rada na University of North Carolina at Chapel Hill i ulaska u biofarmaceutski sektor, radila sam kao farmaceut u bolnici“, govori dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

Optimistično gleda na proces pronalaska vakcine protiv koronavirusa. „Mislim da nije pitanje da li ćemo imati vakcinu nego kada ćemo imati vakcinu koja je sigurna i efikasna protiv SARS-CoV-2 virusa. Veoma je bitan lanac distribucije te dostupnost mnogim zemljama gdje će biti potrebna. Vakcina bi trebala biti dostupna i priuštiva upravo onim ljudima koji su u epicentru i onima u najvećoj potrebi. To je i ključ da se smanji širenje bolesti. Do sada u procesu razvoja imamo preko 40 vakcina, koje upotrebljavaju različite platforme mehanizma protiv infekcije. Desetak od tih vakcina stiglo je u posljednju, treću fazu kliničkih studija, gdje se testira na hiljade ljudi i gdje treba da se pokaže da se bolest može spriječiti“, tvrdi ova stručnjakinja za razvoj lijekova.

Odgovorila je i na pitanje da li je vakcina naučno ili geopolitičko pitanje. „Nažalost, sve je politizirano ovih dana, čak i COVID-19 vakcina, iako nauka i zdravstvo u jezgru imaju nesebičan cilj. Dok su vakcine još u razvoju, parelelno se trebaju razvijati infastrukture kanala za pravednu globalnu distribuciju vakcine, čim bude odobrena na tržištu od strane državnih zdravstvenih institucija, kada se dokaže da je sigurna i efikasna. Inače, znamo da razvijene zemlje koje imaju veći bruto domaći proizvod (BDP) imaju veći prosjek vakcinacije nego nerazvijene zemlje. Nažalost, za vrijeme pandemije vakcine i lijekovi ne bi trebali da budu dostupni samo onim zemljama sa najdubljim džepovima“, naglašava dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

Ova priznata naučnica dotakla se i trenutnih projekata na kojima radi. „Trenutni projekat na kojem radim je razvoj novog lijeka za epilepsiju za djecu i odrasle. Prije toga bila sam dio kliničkih i medicinskih strategija za različite lijekove kardiovaskularnog sistema, infekcijske bolesti protiv opasnih otpornih bakterija, te neurološko-anelgezijskog sistema i lijekova protiv bola“, kaže naša sagovornica.

Dr. Almasa Hadžiahmetović Bass jedna je od osnivačica Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), čija je misija unapređenje i razvoj umjetnosti i nauke bh. dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. „Cilj nam je da povežemo bh. naučnike, umjetnike i pojedince istaknute u svojim profesionalnim oblastima, kao i da gradimo mostove saradnje sa Bosnom i Hercegovinom. Oko 200 naših članova su doktori nauka i istraživači, umjetnici i profesionalci bh. porijekla.“

Dodaje da je jedan od pečatnih događaja Akademije godišnja konferencija pod nazivom “Dani BHAAAS u BiH”, koja se svaki put održava na drugoj lokaciji u BiH. „Cilj konferencije je spajanje naučnika i eksperata iz bh. dijaspore sa kolegama iz BiH. BHAAAS na ovu konferenciju dovodi vrhunske stručnjake, čak i neke predavače koji nemaju bh. porijeklo. ‘Dani BHAAAS u BiH’ pružaju im priliku da svoje znanje i stručnost podijele sa kolegama i studentima u matičnoj zemlji. Format konferencije podstiče interakciju između učesnika i promoviše mogućnost umrežavanja i saradnje. Mnogobrojne sesije održat će se u Mostaru u junu 2021. godine“, ističe dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

Govorila je i o inicijativi sa Fondacijom budućnosti u Bosni i Hercegovini (BHFF), koja je do sada zabilježila odlične rezultate u osnaživanju mladih kroz obrazovanje, tehnologiju i liderstvo. „Konkretna ideja je kreiranje ‘Futures Makerspace’ prostora u Donjem Vakufu, gdje se učenicima i mladima pruža pristup savremenoj tehnološkoj opremi, kao i znanjima iz oblasti nauke, tehnologije i biznisa. Glavni cilj je iskoristiti vlastite ideje kako bi se riješili specifični problemi ili pretvoriti ideje u biznis, s uvjetom da se pomaže lokalna zajednica.

Osobe koje su integrirane u ovom uspjehu su osnivač i direktor fondacije prof. dr. Eddie Čustović, Vernisa Rejhan-Ićindić, Almedin Beganović te lokalni poslodavci i školske institucije sadonjovakufskog područja. Isto tako, cilj je primijeniti iskustvo iz ‘Futures Makerspace’ u Tuzli i Srebrenici za širi kolektivni uspjeh“, kaže naša sagovornica. Mišljenja je da je vrijedan rad tajna svakog uspjeha te da svako treba imati viziju, gledati prema naprijed i ne porediti se s drugima.

„Mislim da naši mladi imaju potencijal kao i mnogi njihovi vršnjaci u Europi, SAD, i Aziji i treba im dati podršku. Nastojte da budete produktivan član zajednice u kojoj živite i da modelirate ponašanje koje želite da vidite u svom sistemu. Titule i slova abecede iza imena ne trebaju da budu validacija da čovjek može biti produktivan, uspješan i da pridonosi familiji i zajednici. Držite se svojih vrijednosti i integriteta i neka vam to bude kompas u budućnost. Isto bih istaknula važnost mentorstva i bitnost da se okružite ljudima koji drugačije razmišljaju, da raširite umni horizont iako se možda ne slažete s argumentima druge strane“, poručila je dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!