. Dešavanja proteklog vikenda ukazala su na još jednu društveno-političku činjenicu – među Bošnjacima ne postoji nijedna ekstremna desničarska grupa, nijedna radikalna organizacija. Postoji bošnjačka nacionalna politika i zvanična vjerska zajednica, koje su još jednom, po ko zna koji put do sada, iskazale i pokazale da nasilje i vandalizam u bilo kojem obliku i protiv bilo koga za njih nisu opcija
 LGBT osoba iz cijele regije. Čitava manifestacija, mjesecima najavljivana kao “prvorazredni politički događaj” ili kao “događaj visokog rizika”, kao i sve ono što se i prije i poslije oko nje zbivalo, protekla je bez ijednog incidenta. Oni koji su, pogotovo u posljednje vrijeme, javno pričali priče o “radikalnom i ekstremističkom” Sarajevu kao “centru militantnog islama koji prijeti da će ugroziti demokratski poredak i uništiti evropske vrijednosti” priželjkivali su nasilje, nerede, napade na učesnike parade i policiju jer bi time dobili potvrdu za svoje islamofobne i antibošnjačke stavove.</p>
<p>Pojedini mediji iz regije izmišljali su u danima prije samog događaja čak nasilničke poruke Islamske zajednice u BiH povodom nadolazećeg događaja, želeći Sarajlije, uglavnom Bošnjake vjernike, po ko zna koji put obilježiti kao netolerantne i agresivne. Iako islam, slično kao i druge velike monoteističke religije, homoseksualizam eksplicitno i nedvosmisleno karakterizira kao grijeh, u izrečenim stavovima zvaničnika Islamske zajednice naglašeno je upozorenje da se prema učesnicima parade i uopće pripadnicima LGBT populacije ne čini nikakvo nasilje, ni fizičko ni verbalno.</p>
<p>U medijskim izvještajima isticano je da je događaj prošao mirno zato što ga je osiguravalo više od hiljadu policajaca. Ta tvrdnja nije u potpunosti tačna jer napada na učesnike nije bilo ni prije ni poslije događaja, ni unutar ni izvan “policijskog prstena”. Sarajlije, naprosto, iako su u velikom broju, na različite načine, javno iskazivali stav da su protiv ove pojave i ovakvog načina njenog promoviranja, nisu izabrale nasilje. Za razliku od onih centara koji Sarajevu pokušavaju zalijepiti etiketu netolerantnosti.</p>
<p>Pokušaj organizacije prve parade ovakve vrste u Beogradu desio se 2001. godine, uz četrdesetak povrijeđenih i mnogo krvi. Šetnja je najavljena ponovo 2004, ali je iz sigurnosnih razloga otkazana, kao i ona koja je bila zakazana za 2009. godinu. Tek godinu poslije, u srbijanskoj prijestolnici “uspješno” je organizirana parada LGBT osoba, iako je događaj popraćen velikim neredima u kojima je učestvovalo više od šest hiljada osoba, a povrijeđena su 132 policajca.</p>
<p>Četiri godine nakon toga, prije održavanja parade srbijanska policija privela je pedesetak ljudi, a učesnici povorke prevoženi su u policijskim “maricama”. Mediji su tada saopćili da je događaj prošao “bez incidenata”.</p>
<p>U Zagrebu je 2002. godine održana prva parada LGBT osoba, koje su zasute kamenjem i suzavcima, a ozlijeđene su 32 osobe. Pet godina poslije, učesnici zagrebačke parade napadnuti su nakon što je događaj završen, a policija je uhapsila više osoba. Sličan scenarij ponovio se 2009. i 2010. godine.</p>
<p>U Splitu je ova manifestacija 2011. prekinuta zbog toga što su povorku gađali čvrstim predmetima, kamenjem, petardama i suzavcima, a naredne godine splitska policija je, zbog predostrožnosti, privela 73 osobe prije održavanja parade.</p>
<p>Prva crnogorska LGBT parada desila se u Budvi prije šest godina, u jeku ljetne turističke sezone. Uz povike “Ubij pedera!” protivnici parade učesnike su gađali kamenjem i staklenim flašama. Događaj nije prekinut jer je trideset učesnika parade čuvalo čak 400 policajaca. Iste godine, u oktobru, parada je održana u Podgorici. Sam događaj protekao je relativno mirno, a neredi su zabilježeni izvan pojasa pod policijskom zaštitom.</p>
<p>Iako su građani Sarajeva većinom muslimani, za čiji svjetonazor homoseksualizam ne može biti prihvatljiv, čitav događaj posmatrali su u tišini, bez ijedne ozbiljnije prijetnje, pa se stječe dojam da je organiziranje povorke LGBT osoba moglo proći s daleko manje policajaca. Sigurnosne službe nisu zabilježile, barem javnost s tim nije upoznata, nijedan pokušaj da se ugrozi sigurnost učesnika manifestacije tokom njihovog boravka u Sarajevu.</p>
<p>Sve što su protivnici ove pojave i njene promocije učinili bilo je organiziranje dvije mirne šetnje gradom, kojima su iskazali svoj društveni aktivizam i vjerski stav. Bez buke i nasilja. Bošnjaci su još jednom pokazali visok stepen civiliziranosti i tolerantnog odnosa prema pojavama koje intimno ne podržavaju.</p>
<p>A dešavanja proteklog vikenda ukazala su na još jednu društveno-političku činjenicu – među Bošnjacima ne postoji nijedna ekstremna desničarska grupa, nijedna radikalna organizacija. Postoji bošnjačka nacionalna politika i zvanična vjerska zajednica, koje su još jednom, po ko zna koji put do sada, iskazale i pokazale da nasilje i vandalizam u bilo kojem obliku i protiv bilo koga za njih nisu opcija.</p>
<p>Sve civilizacijske testove, a to znači i one islamske, Bošnjaci su prošli davno. U njihovoj historiji zabilježeno je mnoštvo svijetlih primjera, od prihvatanja jevrejskih izbjeglica iz Španije, preko zaštite Srba i Jevreja od nacističkog režima, do najčasnije antifašističke i civilizacijske borbe za odbranu države, naroda i ljudskih prava od velikodržavnih režima iz susjedstva.</p>
<p>Ako ni zbog čega drugog, onda bi zbog te činjenice Bošnjaci morali dobiti pomoć od civiliziranog svijeta da se izbore za vlastita prava, prava povratnika na obrazovanje i bosanski jezik, kolektivna i individualna prava Bošnjaka u Sandžaku i na drugim mjestima gdje su manjina. Jer, ondje gdje su oni većina, ljudska prava nikome nisu uskraćena.</p>
<p> </p>
<p><strong> </strong></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Svi su jednaki, neki su jednakijiSljedeći članak
NOVI STAV: Narod i parada
KOMENTARI