. Dešavanja proteklog vikenda ukazala su na još jednu društveno-političku činjenicu – među Bošnjacima ne postoji nijedna ekstremna desničarska grupa, nijedna radikalna organizacija. Postoji bošnjačka nacionalna politika i zvanična vjerska zajednica, koje su još jednom, po ko zna koji put do sada, iskazale i pokazale da nasilje i vandalizam u bilo kojem obliku i protiv bilo koga za njih nisu opcija
 LGBT osoba iz cijele regije. Čitava manifestacija, mjesecima najavljivana kao “prvorazredni politički događaj” ili kao “događaj visokog rizika”, kao i sve ono što se i prije i poslije oko nje zbivalo, protekla je bez ijednog incidenta. Oni koji su, pogotovo u posljednje vrijeme, javno pričali priče o “radikalnom i ekstremističkom” Sarajevu kao “centru militantnog islama koji prijeti da će ugroziti demokratski poredak i uništiti evropske vrijednosti” priželjkivali su nasilje, nerede, napade na učesnike parade i policiju jer bi time dobili potvrdu za svoje islamofobne i antibošnjačke stavove.</p>
<p>Pojedini mediji iz regije izmišljali su u danima prije samog događaja čak nasilničke poruke Islamske zajednice u BiH povodom nadolazećeg događaja, želeći Sarajlije, uglavnom Bošnjake vjernike, po ko zna koji put obilježiti kao netolerantne i agresivne. Iako islam, slično kao i druge velike monoteističke religije, homoseksualizam eksplicitno i nedvosmisleno karakterizira kao grijeh, u izrečenim stavovima zvaničnika Islamske zajednice naglašeno je upozorenje da se prema učesnicima parade i uopće pripadnicima LGBT populacije ne čini nikakvo nasilje, ni fizičko ni verbalno.</p>
<p>U medijskim izvještajima isticano je da je događaj prošao mirno zato što ga je osiguravalo više od hiljadu policajaca. Ta tvrdnja nije u potpunosti tačna jer napada na učesnike nije bilo ni prije ni poslije događaja, ni unutar ni izvan “policijskog prstena”. Sarajlije, naprosto, iako su u velikom broju, na različite načine, javno iskazivali stav da su protiv ove pojave i ovakvog načina njenog promoviranja, nisu izabrale nasilje. Za razliku od onih centara koji Sarajevu pokušavaju zalijepiti etiketu netolerantnosti.</p>
<p>Pokušaj organizacije prve parade ovakve vrste u Beogradu desio se 2001. godine, uz četrdesetak povrijeđenih i mnogo krvi. Šetnja je najavljena ponovo 2004, ali je iz sigurnosnih razloga otkazana, kao i ona koja je bila zakazana za 2009. godinu. Tek godinu poslije, u srbijanskoj prijestolnici “uspješno” je organizirana parada LGBT osoba, iako je događaj popraćen velikim neredima u kojima je učestvovalo više od šest hiljada osoba, a povrijeđena su 132 policajca.</p>
<p>Četiri godine nakon toga, prije održavanja parade srbijanska policija privela je pedesetak ljudi, a učesnici povorke prevoženi su u policijskim “maricama”. Mediji su tada saopćili da je događaj prošao “bez incidenata”.</p>
<p>U Zagrebu je 2002. godine održana prva parada LGBT osoba, koje su zasute kamenjem i suzavcima, a ozlijeđene su 32 osobe. Pet godina poslije, učesnici zagrebačke parade napadnuti su nakon što je događaj završen, a policija je uhapsila više osoba. Sličan scenarij ponovio se 2009. i 2010. godine.</p>
<p>U Splitu je ova manifestacija 2011. prekinuta zbog toga što su povorku gađali čvrstim predmetima, kamenjem, petardama i suzavcima, a naredne godine splitska policija je, zbog predostrožnosti, privela 73 osobe prije održavanja parade.</p>
<p>Prva crnogorska LGBT parada desila se u Budvi prije šest godina, u jeku ljetne turističke sezone. Uz povike “Ubij pedera!” protivnici parade učesnike su gađali kamenjem i staklenim flašama. Događaj nije prekinut jer je trideset učesnika parade čuvalo čak 400 policajaca. Iste godine, u oktobru, parada je održana u Podgorici. Sam događaj protekao je relativno mirno, a neredi su zabilježeni izvan pojasa pod policijskom zaštitom.</p>
<p>Iako su građani Sarajeva većinom muslimani, za čiji svjetonazor homoseksualizam ne može biti prihvatljiv, čitav događaj posmatrali su u tišini, bez ijedne ozbiljnije prijetnje, pa se stječe dojam da je organiziranje povorke LGBT osoba moglo proći s daleko manje policajaca. Sigurnosne službe nisu zabilježile, barem javnost s tim nije upoznata, nijedan pokušaj da se ugrozi sigurnost učesnika manifestacije tokom njihovog boravka u Sarajevu.</p>
<p>Sve što su protivnici ove pojave i njene promocije učinili bilo je organiziranje dvije mirne šetnje gradom, kojima su iskazali svoj društveni aktivizam i vjerski stav. Bez buke i nasilja. Bošnjaci su još jednom pokazali visok stepen civiliziranosti i tolerantnog odnosa prema pojavama koje intimno ne podržavaju.</p>
<p>A dešavanja proteklog vikenda ukazala su na još jednu društveno-političku činjenicu – među Bošnjacima ne postoji nijedna ekstremna desničarska grupa, nijedna radikalna organizacija. Postoji bošnjačka nacionalna politika i zvanična vjerska zajednica, koje su još jednom, po ko zna koji put do sada, iskazale i pokazale da nasilje i vandalizam u bilo kojem obliku i protiv bilo koga za njih nisu opcija.</p>
<p>Sve civilizacijske testove, a to znači i one islamske, Bošnjaci su prošli davno. U njihovoj historiji zabilježeno je mnoštvo svijetlih primjera, od prihvatanja jevrejskih izbjeglica iz Španije, preko zaštite Srba i Jevreja od nacističkog režima, do najčasnije antifašističke i civilizacijske borbe za odbranu države, naroda i ljudskih prava od velikodržavnih režima iz susjedstva.</p>
<p>Ako ni zbog čega drugog, onda bi zbog te činjenice Bošnjaci morali dobiti pomoć od civiliziranog svijeta da se izbore za vlastita prava, prava povratnika na obrazovanje i bosanski jezik, kolektivna i individualna prava Bošnjaka u Sandžaku i na drugim mjestima gdje su manjina. Jer, ondje gdje su oni većina, ljudska prava nikome nisu uskraćena.</p>
<p> </p>
<p><strong> </strong></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Svi su jednaki, neki su jednakijiSljedeći članak
NOVI STAV: Narod i parada
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.
-
12.09.2019.Odgovori
“Polozili su Bosnjaci civilizacijske testove” jos davne 1492 kada su primili Spankse Jevreje bjezeci ispred krizarskog genocida. Ali, kao, jos uvijek smo mi ‘sumnjivi’ toj Evropi i moramo da se dokazujemo i “polazemo testove. Zasto? Zato sto se zovemo Hamdija i Ekrem a ne Milorad i Dragan? Dokle vise to dokazivanje po cijenu odricanja svoje vjere i tradicije da bi te neko drugi prihvatio i zavolio? Zasto ta Evropa ne “polozi test” kada je trebalo zaustaviti logore za silovanja 12 godina starih djevojcica 1992?
KOMENTARI