Prema podacima iz 2018. godine, samo u Njemačkoj evidentirano je 5,5 miliona cikloturista. Potražnja za biciklima doslovno je eksplodirala tokom pandemije. U Evropi su se brojevi prodaje udvostručili ili utrostručili u odnosu na prethodnu godinu, a u Kini je zabilježen petostruki rast
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p><em><strong>Piše: Sanadin VOLODER</strong></em></p>
<p>Turizam je do prije nekoliko mjeseci bio jedna od najbrže rastućih grana ekonomije Bosne i Hercegovine. Iako je pandemija gotovo zamrznula turistički sektor, to je ujedno jedinstvena prilika da se podvuče crta i analiziraju stanje, potencijali, perspektive, te da se više uloži u istraživanje, planiranje, standardizaciju i certifikaciju kako bi se turizam strukturalno ojačao.</p>
<p>Kao i u mnogim drugim sektorima, najveća zapreka za razvoj turizma u proteklom periodu jeste nedostatak uređene zakonske regulative na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH. Takvo stanje otežava postojanje i rad turističkih zajednica. Međutim, iz Srednjobosanskog kantona imamo pozitivan primjer kvalitetnog rada Turističke zajednice, koja se finansira kroz projekte. Njen najveći projekt u posljednjem periodu jeste izgradnja biciklističke staze na trasi nekadašnje uskotračne pruge između Jajca i Busovače.</p>
<p><strong>BICIKLI UMJESTO ĆIRE</strong></p>
<p>Sve je ozvaničeno u Travniku sredinom juna, kada su načelnici pet općina Srednjobosanskog kantona – Travnik, Vitez, Donji Vakuf, Busovača i Jajce – potpisali sporazum o učešću u projektu “Staza stare pruge”. Time je finalizirana finansijska konstrukcija ukupne vrijednosti više od 260.000 eura, od čega je Evropska unija izdvojila 195.000 eura bespovratnih sredstava u sklopu projekta “EU4Business”.<br />
Načelnici pet općina saglasni su da je više od 100 km revitaliziranog područja, koje će biti kako turistička, tako i rekreacijska atrakcija, potencijal za razvoj cikloturizma na području lašvanske i vrbaske doline. U tom su smislu još prošle godine načinjene pripremne aktivnosti, utvrđivanje trasiranja GPS-om te obilazak kompletne staze.</p>
<p>Riječ je o projektu u okviru kojeg će se starom željezničkom prugom od Jajca do Busovače uspostaviti trasa biciklističke staze koja će se u kombinaciji s turističkim razgledanjem ruralnih područja, kulturno-historijske i prirodne baštine, gastronomijom i smještajnougostiteljskim kapacitetima promovirati na međunarodnom planu.</p>
<p>“Projektom ‘Staza stare pruge’ kreirat će se novi turistički proizvodi za turiste koji ovo područje posjećuju tokom ljeta u okviru turizma na otvorenom, s ciljem obogaćivanja turističke ponude i infrastrukture, kao i omasovljenja i produžavanja boravka turista u Srednjoj Bosni”, kazao je za Stav Miroslav Matošević, projekt-menadžer i direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona.<br />
Projekt “Staza stare pruge” provode Turistička zajednica SBK i Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH. Krajnji su korisnici mikro, mala i srednja poduzeća i poduzetnici, uključujući turističke agencije, smještajno-ugostiteljske objekte, te sportske klubove i udruženja građana, a cilj je privlačenje i zadržavanje što većeg broja turista.</p>
<p><a href=)
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2020/08/miro-matošević.jpg)
ONDJE GDJE SE BICIKLIZAM SUSREĆE S LOKALNOM EKONOMIJOM
Sličan projekt već godinama živi na trasi bivše ćirine pruge između Čapljine preko Ravna do pećine Vjetrenice koji je provela Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu REDAH.
Vrijedni tim REDAH-a ušao je krajem prošle godine u vrlo zahtjevan i strateški bitan projekt za turizam ne samo Bosne i Hercegovine nego i susjedne Srbije i Crne Gore. Naime, REDAH je nosilac implementacije međunarodnog standarda – “Bike Friendly Standard” za tri balkanske države.
“Bike Friendly” općenito je poznat sinonim za usluge prilagođene biciklistima. Sadržaji označeni kao “Bike Friendly” jesu objekti, usluge, atrakcije itd. koji zadovoljavaju minimalne standarde prilagođene cikloturistima i njihovim potrebama, tj. objekti prepoznati po naporima da stvore ugodno okruženje za cikloturiste. Objekt označen “Bike Friendly Standard” certifikatom ima sve što je biciklisti potrebno za ugodan boravak, uključujući odgovarajuće parkiralište, spremište za bicikle i opremu, garderobu, praonicu rublja, korištenje električne energije za besplatno punjenje baterija, kao i pogon za pranje bicikala.
Ova aktivnost na području Bosne i Hercegovine provodi se u sklopu druge faze projekta “Via Dinarica”.
Prema podacima iz 2018. godine, samo u Njemačkoj evidentirano je 5,5 miliona cikloturista. Cikloturizam podrazumijeva obilazak određenog turističkog lokaliteta ili destinacije vlastitim ili iznajmljenim biciklom, te posljednjih godina polahko postaje sve značajnija turistička grana u svijetu. Vrijednost ovog projekta porasla je uslijed pandemije Covid-19, kada aktivni i domaći turizam dobiva na značaju.
REDAH je dosad certificirao deset smještajno-ugostiteljskih objekata i jednu turističku agenciju. Također, certificirati se mogu servisne stanice, garaže i parking.
“Trenutno je 14 certificiranih objekata, a u procesu certificiranja njih još pet-šest. Na jesen planiramo certificirati dodatnih 20-25 objekata. Proljetni poziv nismo objavili zbog pandemije, ali očekujemo da će se stanje na terenu stabilizirati. Ovo je dugoročni projekt koji implementiramo postepeno. Cikloturizam u Evropi prije dvije godine bio je vrijedan 44 milijarde eura. Ova vrsta turizma razvijena je do Istre i Kvarnera, a ostali dio regije praktično je nerazvijen”, kaže za Stav Ivica Sivrić iz REDAH-a.
U izradi ovog standarda korišteni su evropski propisi koji su u saradnji s partnerima prilagođeni našim potrebama da budu dostupni i jednostavni za implementaciju. Standard ima pet kategorija: ugostiteljski objekti, smještajni objekti, turističke agencije, parking i garaže.
“Cilj ovog standarda jeste da se utvrde određeni servisi za cikloturizam, kao što su smještaj, restorani, turističke agencije, infrastruktura uz javne objekte, muzeje… U naš standard uvrstili smo dvije kategorije kojih nema u Evropi, to su parking i garaže. Kao i svake druge nove stvari, i ovaj standard ulazi u naše društvo na mala vrata”, poručuje Sivrić.
POTRAŽNJA EKSPLODIRALA TOKOM PANDEMIJE
Potražnja za biciklima doslovno je eksplodirala tokom pandemije. U Evropi su se brojevi prodaje udvostručili ili utrostručili u odnosu na prethodnu godinu, izvijestio je maloprodajni gigant “Decathlon”. U Kini je zabilježen petostruki rast. Posljedica povećanja potražnje uzrokovala je to da su proizvođači bili izloženi pritisku zbog složenih lanaca opskrbe, jer se više od polovine pojedinih dijelova uvozi iz Azije. Nekoliko kompanija otkazalo je ljetni odmor svojih zaposlenika.
Proizvođač KTM prodao je ove godine više od 260.000 bicikala, od čega je 80 posto u Austriji i Njemačkoj, izvještava bečki Standard. U knjigama narudžbi za tekuću finansijsku godinu nalazi se još 250.000 komada.
“Prvih sedmica nakon zatvaranja prodali smo više e-bicikala nego u cijeloj prethodnoj godini”, kaže Stefan Limbrunner. Šef najvećeg austrijskog proizvođača bicikala ima 15 posto više zaposlenih u Mattighofenu nego prije krize. Umjesto 800, dnevno proizvedu 1.000 bicikala, uskoro će ih biti 1.200.
KTM zapošljava 600 ljudi u konstrukciji bicikala, od kojih je 400 u proizvodnji.
“Ko bi prije šest mjeseci pomislio da se ljudi više neće htjeti voziti autobusom i podzemnom željeznicom”, kaže Limbrunner.
Ne treba zapostaviti činjenicu da je biciklizam doživio preporod i prije pandemije, ali da su, uslijed novih okolnosti, dodatno narasle potrebe, što povećava izazov planskog upravljanja ovim sektorom.
Sljedeći članak
Starci trijumfiraju (2): Dede i babe naspram instant-zvijezdaPROČITAJTE I...
Šeik iz UAE kupuje Beitar Jeruzalem, simbol jevrejskog nacionalizma
U kontekstu novih prilika, mnogi izraelski sportski klubovi izrazili su želju za saradnjom s investitorima iz zemlje novog arapskog partnera. Ono što niko nije mogao zamisliti jeste da je upravo Beitar bio prvi koji je to napravio.
“Emina”, lijepa mostarska priča: Ni hodžin vam zapis protiv njih pomoć’ neće
Sve je počelo prije četiri godine, kada su se supružnici Sevda i Zijo Tojaga, vlasnica lanca apoteka u Mostaru, koja je danas predsjednica kluba, odlučili osnovati ženski fudbalski tim. Sevda je gledala utakmicu ženskih timova na televiziji i pomislila da ne bi bilo loše nešto takvo napraviti i u Mostaru.