Organizatori obilježavanja godišnjice Genocida nad Bošnjacima u Srebrenici svjesni su da mnogi građani iz BiH, ali i dijaspore, nisu zbog pandemije došli u Srebrenicu 11. jula, te su ih pozvali da u Srebrenicu dođu bilo koji drugi dan u godini. Dva su razloga zbog čega u Srebrenicu treba doći i pored 11. jula. Prvi je odati počast žrtvama Genocida, obići Memorijalni centar Potočari – Srebrenica, a drugi je posjetiti povratničke porodice i ljude koji tokom cijele godine žive u Srebrenici. Kada su u pitanju izbori i političke prilike, Srebrenica će i u narednim mjesecima biti u fokusu javnosti. Razlog su lokalni izbori koji će biti održani u novembru ove godine

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Obilježavanje 25. godišnjice Genocida nad Bošnjacima “sigurne zone UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine proteklo je bez ikakvih problema. Organizatori obilježavanja godišnjice pokazali su ozbiljnost i odgovornost kroz sve aktivnosti u okviru godišnjice krenuvši od “Marša mira” do samog 11. jula, kada je održana komemoracija, klanjana dženaza i obavljen ukop za devet identificiranih žrtava Genocida. Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora, kaže da je “bilo mnogo posla”, ali da je “sve uspješno organizirano”.

“Pokazali smo da smo spremni na bilo kakve uvjete i svi propisi zaštite su ispoštovani”, kaže Fejzić.

Obilježavanje godišnjice Genocida nad Bošnjacima u Srebrenici jeste događaj koji privlači mnogo pažnje svake godine i zaista mora da se uloži mnogo napora kako bi proteklo sve u najboljem redu. Tako je bilo i ove godine. Pandemija virusa korona otežala je pripreme i sve su oči bile uprte prema Srebrenici. Gledali su prema Srebrenici dobronamjerni ljudi, a više oni koji su željeli da nešto krene “po zlu”. Iako je bilo mnogo nepoznanica i problemi su se otklanjali u hodu, na kraju je komemoracija rezultirala sa snažnim porukama više od 40 stranih državnika i zvaničnika iz cijelog svijeta. Tome je mnogo doprinio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, koji je bio član Savjeta Organizacionog odbora i tokom mjeseci na stalnoj vezi s rukovodstvom Organizacionog odbora.

Interes za obilježavanje 25. godišnjice zaista je bio veliki, što pokazuje i brojnost novinara, kako domaćih, tako i stranih. Kada su u pitanju mediji, 11. jula u Potočarima bilo je više od četiri stotine akreditiranih novinara i medijskih kuća, od čega više od 50 stranih iz cijelog svijeta. Kada se uzmu u obzir prilike, ograničenost putovanja, mjere, interes javnosti bio je veliki. Bošnjaci u Srebrenici bili su svjesni činjenice da je obilježavanje 25. godišnjice Genocida nad Bošnjacima bio veliki izazov u vremenu pandemije i svojevrstan ispit odgovornosti koji je položen. Rezultat je dostojanstveno odata počast žrtvama Genocida.

Organizatori obilježavanja godišnjice Genocida nad Bošnjacima u Srebrenici svjesni su da mnogi građani iz BiH, ali i dijaspore, nisu zbog pandemije došli u Srebrenicu 11. jula, te su ih pozvali da u Srebrenicu dođu bilo koji drugi dan u godini. Dva su razloga zbog čega u Srebrenicu treba doći i pored 11. jula. Prvi je odati počast žrtvama Genocida, obići Memorijalni centar Potočari – Srebrenica, a drugi je posjetiti povratničke porodice i ljude koji tokom cijele godine žive u Srebrenici.

Ranije je u Stavu zapisano da “2020. godina za Bošnjake u Srebrenici predstavlja ispit odgovornosti u odnosu prema prošlosti, ali i političke zrelosti u sadašnjosti”. To je zaista tako, jer dva najznačajnija događaja u 2020. godini jesu obilježavanje godišnjice Genocida i lokalni izbori. Svakako da je potrebno, koliko je moguće, odvojiti godišnjicu Genocida od političkih prilika i dešavanja.

Međutim, dešavanja u Srebrenici vrlo je teško posmatrati odvojeno. Dešavanja u Srebrenici odražavaju se na cjelokupna dešavanja u državi, pa tako i šire. Tako da se u javnom diskursu ne mogu zaobići lokalni izbori.

Kada su u pitanju izbori i političke prilike, Srebrenica će i u narednim mjesecima biti u fokusu javnosti. Razlog su lokalni izbori koji će biti održani u novembru ove godine. Zbog toga, situacija u Srebrenici bit će pod lupom i mikroskopskom analizom. Vrlo je nezahvalno prognozirati kako će u Srebrenici izgledati mjeseci koji su pred nama. Prethodni izborni ciklusi bili su napeti, a nerijetko i na ivici incidenta (sjetimo se izborne večeri 2016. godine, kada je gotovo došlo do sukoba na nacionalnoj osnovi nakon slavlja pristalica Mladena Grujičića na ulicama Srebrenice). S obzirom na to da još uvijek nisu poznati svi kandidati za načelnika Srebrenice, nekih velikih riječi i najava od potencijalnih kandidata nema.

Činjenica je da su u Srebrenici izbori nacionalni, tj. da Bošnjaci glasaju za bošnjačkog kandidata, a Srbi za srpskog. Kada je u pitanju bošnjački politički blok, pitanje kandidata riješeno je još krajem maja. Odlučeno je da će Bošnjaci imati jednog kandidata za načelnika, a to je Alija Tabaković, koji trenutno obnaša dužnost šefa Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a. Tabaković je dobio podršku probosanskih stranaka u Srebrenici. Izvjesno je da će Tabaković voditi kampanju u cilju animiranja kako Bošnjaka u Srebrenici, tako i onih van Srebrenice s pravom glasa, da iskoriste svoje pravo i glasaju na izborima. Očigledno je da se Tabaković neće previše baviti srpskim političkim korpusom, pa ni samim srpskim kandidatom ili kandidatima. U više je navrata već ponovio da na “čelu Srebrenice treba da bude neko ko ne negira Genocid”, ali i da treba raditi na relaksaciji odnosa u Srebrenici, koja mora biti mjesto gdje će ljudi dolaziti da žive.

“Vrijeme je da prilike dobiju vrijedni i radni ljudi, da učinimo da bude bolje dobiti posao u nekoj firmi nego što nam je sada prestiž dobiti posao u Opštini. Stižu neke bolje poruke ovih dana, ne damo se isprovocirati, gradimo priču o dobrim politikama, kako za Bošnjake, tako i sve druge građane Srebrenice bez obzira na nacionalnu ili drugu pripadnost”, poručuje Tabaković.

S druge strane, srpski politički blok nije još, na opće iznenađenje, donio odluku o jedinstvenom kandidatu za načelnika. Aktuelni načelnik Mladen Grujičić prijedlog je SNSD-a, a to su podržali DNS, NDP, PDP i Ujedinjena Srpska. Grujičić još uvijek nije podršku dobio od SDS-a, koji ima svoj prijedlog za kandidata, a to je Milisav Marjanović. Mada je pitanje hoće li SDS ozbiljno držati “zategnutu ručnu” i uskratiti podršku Grujičiću, ili su pregovori samo “utvrđivanje pazara”. Stranački će interesi prevagnuti. Svoju kandidaturu najavio je kao nezavisni kandidat Aleksandar Simić, koji u svojim obraćanjima na društvenoj mreži Facebook kaže da “kandidaturu neće povući”. Mile Janjić također se pominje kao potencijalni kandidat. Simić i Janjić obrazložili su razloge svoje kandidature “nezadovoljstvom i načinom rada aktuelnog načelnika”. Ipak, uskoro će biti zaključena priča oko kandidata jer tako CIK i izborni zakon nalažu. Nakon toga će uslijediti kampanja.

Bez obzira na prilike u srpskom političkom bloku, Bošnjaci u Srebrenici moraju biti jedinstveniji i organiziraniji nego ikad s jasnim ciljem i vizijom. Srpski politički blok sigurno da će koristiti svaku priliku da nađe pukotine u bošnjačkom jedinstvu. Pored toga, sigurno neće Srebrenicu zaobići ni likovi poput Vojina Pavlovića (iz Bratunca), koji je nedavno lijepio plakate podrške zločincu Ratku Mladiću i pozivao na proslavu krvavog Mladićevog pira 11. jula u bratunačkom svadbenom salonu. Pavlović nema podršku (bar javnu) u Srebrenici, ali mnogi drugi slični njemu imaju.

Sigurno da nas očekuje period u kojem Bošnjaci u Srebrenici, uz podršku iz Sarajeva kao i ostalih mjesta, moraju pokazati političku zrelost i vratiti dostojanstvo ovom gradu i najvećoj bošnjačkoj rani.