Naš način razmišljanja i promišljanja o budućnosti moramo promijeniti. Recidive prošlosti moramo smjestiti gdje pripadaju i polahko preuzimati odgovornost za svoje postupke i budućnost. Ako želimo ići naprijed, moramo prihvatiti proaktivni pristup rješavanju problema, da igru pred nama igramo bijelim figurama. Konformizam i ego moramo ostaviti po strani i prihvatiti meritorij da rad, kvalitet i obraz nemaju alternativu. Mlade samo treba uvjeriti da imaju za šta da se bore, i tada su nepobjedivi

Haris Šabanović rođen je u Mostaru 1990. godine. U ljeto 1993. godine bio je s porodicom zatočen u jednom od logora tzv. Herceg-Bosne i protjeran iz svog doma. U osnovnoj i srednjoj školi bio je učenik generacije, a danas je diplomirani ekonomista, društveno angažirani Mostarac koji je tokom studija bio aktivan član nevladinog sektora i predsjednik Unije studenata Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Godine 2015. izabran je za predsjednika Asocijacije mladih SDA Hercegovačko-neretvanskog kantona i člana predsjedništva Asocijacije mladih SDA Bosne i Hercegovine.

S Harisom Šabanovićem razgovarali smo o omladinskom, nevladinom i političkom aktivizmu, o položaju Bošnjaka u Hercegovini…

STAV: Na ovogodišnjim izborima bili ste kandidat na listi SDA za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona. Sa zadnje pozicije 35 ostvarili ste ogroman uspjeh. Kakve promjene ovi izbori donose za Bošnjake u dolini Neretve?

ŠABANOVIĆ: Izbori iza nas vjerovatno su jedni od najčudnijih izbora u historiji Bosne i Hercegovine, što zbog famozne izmjene Izbornog zakona BiH u vezi s unutarstranačkim cenzusom na listama, što zbog dešavanja nakon izbora i jednog do sada kod nas neviđenog načina pokušaja koaliranja i uspostave vlasti. Ova dva trenda nešto su o čemu će vrijeme dati svoju ocjenu, a, kako sada stvari stoje, sve su prilike da će ta ocjena biti negativna. Učestvovao sam aktivno u ovoj kampanji i izbornom procesu, prvi put u ulozi kandidata. Zahvalan sam glasačima na podršci s obzirom na to da sam po broju glasova četvrti najuspješniji kandidat od svih kandidata za Skupštinu HNK. To je individualno ozbiljan rezultat, pogotovo uzimajući u obzir da sam se kandidirao prvi put.

Ipak, ne gledam na taj rezultat iz te perspektive, ovo je timska igra, i svako ko je interpretira drugačije niti je iskren niti dobronamjeran. Šta će ovi izbori donijeti u dolini Neretve, još nisam siguran. Svjedoci smo kako u većem broju kantona, i na nivou Federacije BiH, politički projekti koji su dobili osrednje ili slabo povjerenje građana izlaze s inicijativom da upravo oni trebaju formirati vlast, bez stranaka koje su dobile najveći broj glasova. Slične tendencije postoje i u HNK, agresivna želja određene grupe izbornih gubitnika kojima je narod pokazao gdje im je mjesto sada bi da istisne SDA i zauzme to mjesto u vlasti. Za mene su takve tendencije neozbiljne, ali istovremeno i opasne, i nama u SDA ne pada napamet da volju naroda prepustimo u ruke onih koji niti su dobili povjerenje naroda niti vjerujemo da bi radili u interesu tog naroda. U ovom smo mandatu započeli ozbiljne projekte i namjeravamo ih završiti u naredne četiri godine. Ozbiljni su procesi pred nama, država se nalazi u ozbiljnom historijskom trenutku, ali isto tako znamo da samo stabilna i prosperitetna ekonomija može povući ovu zemlju naprijed, da obrazovanje i zdravstvo moraju proći određenu preobrazbu.

STAV: Aktivan ste član društvene zajednice još od srednje škole, kroz Info-servis za mlade, Uniju studenata Univerziteta “Džemal Bijedić” i Asocijaciju mladih SDA. Mogu li mladi kroz NVO, sportski ili politički aktivizam utjecati konkretno na promjenu svog položaja i stanja društva u cjelini?

ŠABANOVIĆ: Možemo. Moramo. Protivnik sam izolacije mladih kao posebne kategorije, jer oni koji to rade često takvim potezima nanose više štete nego koristi ovoj grupi ljudi. Imam dojam da se sve te konferencije, okrugli stolovi, kojima sam često i sam prisustvovao, kažu da za mlade ljude postoje samo NVO organizacije i volonterizam i uglavnom se oko toga priča vrti. Postoji niz drugih predmeta interesiranja ove grupe, uzajamno uzročno-posljedično povezanih s nizom drugih pojava i procesa, gdje bilo kakvo izdvojeno posmatranje u startu daje krivu sliku. Mladi ljudi današnjice su i intelektualci, doktori, bore se za kvalitetniji obrazovni sistem, bolje uvjete studentskih zajmova, prvo zaposlenje, zaposlenje uopće, protiv sive ekonomije, za stambeno zbrinjavanje, dječiji doplatak itd.

Kao što vidimo, većina problema koji danas muče mladog čovjeka muče i većinu građana Bosne i Hercegovine. Ovo su ozbiljni problemi koji traže dugoročna sistemska i temeljita rješenja i mislim da će na ovoj generaciji biti taj intelektualni tranzicijski poduhvat prelaska s jednog sistema razmišljanja na drugi. Svijet, odnosno uvjeti i način života značajno su se promijenili i naše generacije neće moći živjeti živote naših roditelja, niti onaj socijalistički način života nekadašnje Jugoslavije, a pogotovo nećemo dopustiti onu drugu fazu njihovih života, rovove po Bosni i agresiju. Danas se Bosna i Hercegovina brani olovkom i papirom, tu bitku ćemo znati i voditi i dobiti. Naš način razmišljanja i promišljanja o budućnosti moramo promijeniti. Recidive prošlosti moramo smjestiti gdje pripadaju i polahko preuzimati odgovornost za svoje postupke i svoju budućnost. Ako želimo ići naprijed, moramo prihvatiti proaktivni pristup rješavanju problema, da igru pred nama igramo bijelim figurama, da shvatimo da ad hoc rješenja više nisu prihvatljiva.

Konformizam i ego moramo ostaviti po strani i prihvatiti meritorij da rad, kvalitet i obraz nemaju alternativu. Mlade samo treba uvjeriti da imaju za šta da se bore, i tada su nepobjedivi. Ovakve principe uspio sam nametnuti u svom radu dok sam vodio spomenute 3 organizacije i zato ponosno stojim iza rezultata ovih organizacija u prethodnih više od 10 godina. Nisam se nimalo ustručavao da kao predsjednik Unije studenata Univerziteta “Džemal Bijedić” u turbulentnim vremenima za ovaj simbol Mostara i Hercegovine povedem studente Univerziteta u velike studentske proteste protiv tadašnje nemarne Vlade HNK s ozbiljnim degradacijskim tendencijama prema Univerzitetu, pa smo takve namjere zaustavili i uspjeli otkočiti i pokrenuti procese koje je Univerzitet “Džemal Bijedić” čekao duže od 15 godina. Na ovim principima uspjeli smo da na lokalnim izborima 2016. godine više od polovine izabranih vijećnika SDA u općinskim vijećima u HNK bude iz redova Asocijacije mladih SDA, a na istim smo principima uspjeli iznijeti i veliki teret izborne kampanje 2018. godine. Čestitam svojoj asocijaciji koja je svojim radom i zalaganjem bila jedan od najvećih faktora u poboljšanju izbornog rezultata SDA u HNK.

STAV: Koliko je važno da mladi učestvuju u političkim procesima, posebno u dijelovima gdje je jedan od naroda marginaliziran, kao što je to slučaj s Bošnjacima Hercegovine?

ŠABANOVIĆ: Važno je to svugdje, samo je negdje to naglašenije ili potrebnije, negdje malo manje naglašeno ili potrebno. Gotovo je svaki progres uvijek počinjao od mladih i mislim da ni u Bosni i Hercegovini neće biti ništa drugačije. Promjene su neminovnost i to nije nešto čega se trebamo plašiti. Bosna i Hercegovina je država izuzetno kompliciranog uređenja, specifične historije, ali i međuljudskih odnosa. Ova je država preživjela svjetske ratove, okupacije, agresiju, genocid, i sve to za 100 godina. Iz svih ovih situacija Bošnjaci su izašli kao pobjednici i svijetla obraza. Da bismo se bavili politikom i smatrali sebe uopće kompetentnim da raspravljamo o nekoj budućnosti, moramo dobro poznavati svoju historiju.

Historija se često ponavlja, sa sličnim akterima i namjerama, samo se vrijeme i okolnosti mijenjaju, mi smo se, evo, više puta osvjedočili tome. Danas, veliki je broj neprijatelja ove države, internih i eksternih, u nekim dijelovima izraženije, u nekim manje izraženo. Ovo kažem iz pozicije u kojoj se nalazimo, npr., konkretno Bošnjaci na jugu naše domovine, i ovdje nikad neće biti prihvaćena teza o majorizaciji Bošnjaka, ovo je ponosan narod koji nikad nije dao na sebe. Ipak, Bosna i Hercegovina najviše se brani ovdje, u Mostaru, Vlasenici, Brčkom, Prijedoru, Neumu, Bihaću, Višegradu, iako su ne tako davno granice bile dosta južnije, odnosno sjevernije. Isto tako, potrebne su neke nove dimenzije politike, određena promjena kursa, koja možda treba nova znanja, tehnologije, ali i mudrost pouke. Politika nije za svakog, mislim da bi i ovoj zemlji bilo lakše da su to neki ljudi ranije sami za sebe rekli, ali nisu. Naš najveći patriotski čin prema našoj zemlji jeste biti najbolji u onome što radimo i u toj oblasti dati svoj maksimum. U demokratskom društvu država i zdravo društvo formiraju se politikom, ma kakva nam ona izgledala i kakvom nam je htjeli predstaviti momentalno, i bilo ko ko mladom čovjeku koji iskrenom namjerom želi doprinijeti poboljšanju društva i zajednice kaže da se treba maniti politike ne misli dobro ovoj državi.

STAV: Predstavljali ste Bosnu i Hercegovinu na Generalnoj skupštini omladinskog ogranka Organizacije islamske saradnje u Istanbulu. Šta je rezultat Vašeg učešća na ovom skupu?

ŠABANOVIĆ: Svijet je danas globalna zajednica. Prvo, bez međunarodnog priznanja, vi niste država. Drugo, skoro nijedan aspekt države ne može funkcionirati strogo interno bez međunarodnog učešća. Ni najveće svjetske sile sebi ne mogu danas dopustiti izolaciju, te velike iznose svojih budžeta planiraju za takve potrebe. Doba tehnologije, unija država, globalnog ekonomskog tržišta ruše barijere među državama, i u tom svijetu jako je bitna vaša pozicija, kao i sama percepcija u očima drugih. Skoro nijedan veći skup danas u svijetu ne može proći bez prisustva Bosne i Hercegovine. To je nepobitna činjenica, ma kako se neki bezuspješno trudili da to ospore. Krajem oktobra ove godine učestvovao sam kao predstavnik Bosne i Hercegovine na Generalnoj skupštini ICYF (Islamic Conference Youth Forum) ili, u slobodnom prijevodu, na Omladinskom forumu Organizacije islamske konferencije, te smo prva evropska zemlja koja aktivno sudjeluje u radu ove organizacije, s još više od 50 zemalja. Cilj nam je da do 2020. godine otvorimo predstavništvo ove organizacije u Sarajevu kao regionalni centar za Jugoistočnu Evropu.

STAV: Predstavljali ste mlade SDA u Atini na Kongresu mladih Evropske narodne stranke?

ŠABANOVIĆ: U novembru ove godine bio sam u Atini s kolegom Malikom Spahićem i učestvovali smo na kongresu YEPP-a (Youth of European People's Party) kao predstavnici Asocijacije mladih SDA. Jasno smo iznijeli naš stav da se o pitanjima Bosne i Hercegovine u međunarodnim okvirima ne može pričati bez najveće stranke u BiH, Stranke demokratske akcije, i da nećemo dopustiti nikakvo nedobronamjerno involviranje u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine.
Svi ovi trendovi i pozivi na ovakve događaje kažu da smo danas nezaobilazno relevantni na karti Evrope i svijeta i da je naša budućnost u zajednicama poput EU, NATO-a i sl. apsolutno neupitna, ma kako je neki osporavali ili otežavali taj put.

STAV: Kako vidite rad Asocijacije mladih SDA BiH u narednom periodu?

ŠABANOVIĆ: Asocijacija mladih SDA je najmnogobrojniji i najorganiziraniji politički podmladak u Bosni i Hercegovini. Kada predstavljate SDA, to uvijek nosi dodatne odgovornosti, tako je i s Asocijacijom mladih SDA. Moja vizija rada u narednom periodu otprilike ide u dva pravca: dodatno i stalno vraćanje izvornim vrijednostima Stranke demokratske akcije, a s druge strane, modernizacija rada i praćenje svjetskih trendova na tom polju. Kombinacija ova dva pravca, naizgled suprotnih smjerova, mislim da je pravi put za Asocijaciju mladih SDA. Naša misija mora da bude da formiramo buduće državnike koji će biti spremni da služe ljudima, a ne samo političare koji bolesno žele da vladaju. Na međunarodnom nivou moramo saradnju usredsrediti na najbitnije tačke.

Zato planiramo aktivno sudjelovati u upravljačkim tijelima omladine Evropske narodne stranke (YEPP). Također, postojeće dobre odnose s mladima AK partije u Turskoj, Moderaterne u Švedskoj, OVP Austrije, konzervativcima Velike Britanije unaprijediti u stalno partnerstvo. Saradnju s prijateljskim fondacijama trebamo uozbiljiti i dići na viši nivo. Bosna i Hercegovina ima iskrene prijatelje i šteta bi bila ne iskoristiti njihovu ponuđenu saradnju. Saradnja s predstavnicima mladih drugih političkih stranaka u BiH iz reda Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih, jer šta god radili ili mislili, ova država prirodnim procesom ostaje na mladima i moramo je zajedno učiniti boljom za život i nas i budućih generacija. Naš prioritet mora biti jasna probosanska vizija Bosne i Hercegovine, kvalitetni kadrovi sposobni odgovoriti svakom zadatku koji bude postavljen pred njih i sistem vrijednosti na kojem je zamišljena ideja SDA.