fbpx

Blagajska tekija kroz stoljeća mjesto je inspiracije i duhovnog zadovoljstva

“Blagajska tekija je kroz svoju historiju doprinijela razvoju duhovnog i kulturnog identiteta muslimana u Bosni i Hercegovini. U Putopisu Evlije Čelebije zapisano je da je mostarski muftija podigao tekiju halvetijskog reda u kojoj su derviši vodili naučne i prijateljske diskusije i na taj način doprinosili njenoj ulozi koja se održala do danas. Na tragu navedenog, muslimani u BiH morali bi podići nivo njene uloge u cilju potpune izgradnje i afirmacije kulturnog i vjerskog identiteta”

Piše: Nermin BISE

Fotografije: Agencija “Anadolija”

U nizu hercegovačkih bisera sjajem svoje čiste bjeline posebno mjesto zauzima tekija u Blagaju. Čak i njen odraz u smaragdnom zelenilu izvora hladne rijeke Bune privlači mnoštvo ljudi iz svih krajeva svijeta, željnih da ljepotom i uzvišenim mirom napajaju svoje oči i dušu. Posebno su ovi osjećaji izraženi početkom mjeseca maja, kada se na ovom prelijepom i bajkovitom mjestu održava tradicionalna vjerska manifestacija “Dani mevluda i zikra”.

Tako je bilo i ove godine kada se podno starog grada hercega Stjepana slilo na desetine hiljada hodočasnika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i iz mnogih zemalja Evrope i svijeta. Dovište u Blagaju, na vrelu rijeke Bune, drugo je po veličini okupljalište muslimana u Bosni i Hercegovini, iza dovišta na Ajvatovici. Ovogodišnje okupljanje muslimana na dovištu u Blagaju došlo je u praskozorje najsvetijeg muslimanskog mjeseca ramazana. Prema raspoloženju i osmijesima na licima posjetilaca, može se lahko zaključiti da je ovo ponajbolje mjesto na kojem se mogu obaviti pripreme pred ulazak u mjesec ramazan.

Smještena u podnožju ogromne kamene litice, blagajska je tekija fascinantna. Eho koji odzvanja između kamenih zidina i odbija se u tok rijeke Bune nešto je što je teško riječima opisati. To se jednostavno mora doživjeti. Tekbiri i ezan, učenje imama i derviša tako se na samo bogomdan način uklapaju u ovaj nevjerovatni ambijent i okolinu koju je Stvoritelj ostavio da kao takva bude napajalište za duhovnom žeđi ljudi koji svake prve ili druge subote u maju pohode Blagaj. Utemeljena na tradiciji i običaju okupljanja bosanskohercegovačkih muslimana, manifestacija “Dani mevluda i zikra” jedna je od najstarijih i najmasovnijih na ovim područjima i šire.

Zikr koji se održava u Blagaju svake godine u maju mjesecu s vjerskog aspekta jedan je od ibadeta u kojem se veliča Njegovo savršenstvo. Uzvišeni Stvoritelj rekao je: “Sjetite se vi mene i sjetit ću se ja vas.” Stoga se upravo ovakvim manifestacijama daje akcent na potrebu da čovjek nađe svoj mir, ali da se pritom vjernici zbližavaju radi izgradnje jake i složne zajednice.

Tekija u Blagaju predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog osmanskog doba u BiH. Na tom mjestu derviši do današnjeg dana slave Allaha, dž. š., učenjem zikra. Sami izvor rijeke Bune, koji blagajskoj tekiji daje poseban pečat, jedan je od najvećih i najljepših izvora u Evropi. Predaja govori da se na tom mjestu nalazila i hiža Crkve bosanske, a kroz kontinuitet vjere na ovim prostorima, iznad izvora sazidana je tekija koja je izgrađena za potrebe derviša i njihovog okupljanja te je služila kao konačište za putnike dobronamjernike. Tekija na Buni smatra se jednim od najtajanstvenijih mjesta u BiH, ne samo zbog derviških bratstava, asketizma i islamske duhovnosti nego i predaje da se upravo u tekiji nalazi mezar znamenitog Sari Saltuka.

Za Armina Čustu iz Bugojna, koji je česti posjetilac manifestacije “Dani mevluda i zikra”, tekija u Blagaju predstavlja jednu od najznačajnijih vjerskih i kulturnih institucija.

“Blagajska tekija je kroz svoju historiju doprinijela razvoju duhovnog i kulturnog identiteta muslimana u Bosni i Hercegovini. U Putopisu Evlije Čelebije zapisano je da je mostarski muftija podigao tekiju halvetijskog reda u kojoj su derviši vodili naučne i prijateljske diskusije i na taj način doprinosili njenoj ulozi koja se održala do danas. Na tragu navedenog, muslimani u BiH morali bi podići nivo njene uloge u cilju potpune izgradnje i afirmacije kulturnog i vjerskog identiteta”, smatra Čusto, čiji su preci iz Blagaja.

Manifestacija “Dani mevluda i zikra” i ove godine održana je pod pokroviteljstvom reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, koji je imao svog izaslanika u Blagaju. Od brojnih poruka upućenih u subotu na vrelu Bune vrijedilo bi naglasiti onu koju je uputio muftija hercegovački Salem ef. Dedović, koji je istakao kako se ljudi trebaju okrenuti sebi i ne gubiti nadu.

“U ovom vremenu, vremenu brojnih pritisaka na naš narod i našu zemlju, moramo se okrenuti sebi ne očekujući da neko drugi završi našu zadaću. Nad nama je stigma da mi kočimo procese u ovoj zemlji, ali mi to ne radimo. U ovoj zemlji procese koče oni koji su devedesetih godina željeli rasparčati ovu zemlju i radili joj o glavi”, rekao je muftija hercegovački Salem ef. Dedović.

Osim po vjerskom značaju, Blagaj sa svojom tekijom i manifestacijom jeste i odlična turistička atrakcija i destinacija koju pohodi veliki broj stranih turista. Njih smo vidjeli i u subotu, a prednjačili su turisti iz Turske, ali i drugih evropskih zemalja. Nije veliki problem uočiti njihovu opčinjenost i fascinaciju ovim mjestom. Pred posjetiocima je bila bogata gastronomska ponuda, atraktivne lokacije ugostiteljskih objekata i restorana uz rijeku Bunu, što je upotpunilo uživanje svih onih koji su ove godine hodočastili dovište na vrelu Bune u Blagaju.

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!