“BH Telecom” je tehnološki lider. Tehnologiju koju su imali svjetski telekomi imali smo i mi. Neke platforme i tehnologije “BH Telecom” je prvi u regiji implementirao. “BH Telecom” je 2017. godine usvojio masterski plan puta ka 5G. Ovo testiranje znači da je 5G pušten u Sarajevu, da imamo fizički spremnu opremu i tehnologiju, ne pričamo nešto hipotetički, nego su to puni funkcionalni testovi i 5G signal u Sarajevu. Značajno ćemo investirati u start-up scenu, riječ je o višemilionskim investicijama

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Svjetski dan telekomunikacija obilježen je 17. maja. Ovim povodom “BH Telecom” objavljuje da je završeno testiranje 5G mreže u BiH, nove tehnologije koja će značajno promijeniti budućnost. Vršilac dužnosti direktora “BH Telecoma” Sedin Kahriman govorio je upravo o tehnologiji budućnosti, ali i o tome kako se “BH Telecom” postavio u vrijeme epidemije bolesti Covid-19.

STAV: Prošle sedmice obilježili ste Svjetski dan telekomunikacija, što je na neki način i povod ovog razgovora, ali u neobičnoj i kriznoj situaciji. Koliko je važna uloga telekom‑operatera u ovako kriznim situacijama?

KAHRIMAN: Globalna pandemija i stanje prirodne nesreće u vrlo je kratkom roku promijenilo sve, metaforički bismo mogli reći da se planeta zaustavila. Apsolutno se ponašanje ljudi, korisnika, promijenilo s aspekta korištenja usluga telekoma. “BH Telecom” je krajem februara aktivirao Štab civilne zaštite i svaki dan Štab ima kolegij dok se ne proglasi okončanje stanja prirodne nesreće. Mi smo na prvoj sjednici utvrdili određene interne naredbe i definirali ključne prioritete – naravno, to je zaštita zdravlja i života radnika i generalno ljudi, te osiguravanje kontinuiteta servisa, odnosno da ključne servise “BH Telecom” korisnicima pruža bez prekida. Kriznom štabu smo predočili koji je najgori scenarij za “BH Telecom”, u kojem je zaista izazov da kompanija pruža usluge. Šta to znači? Recimo, da se ne može ući u “BH Telecom” zgrade na Dolac Malti i u Nedžarićima. Kako u tim okolnostima osigurati pristup data centru, kako osigurati ključne servise da funkcioniraju. Utvrdili smo smjene, raspored radnika, da nemaju fizički kontakt.

Na početku smo odmah definirali da svi koji mogu raditi od kuće tako i rade. Evo, sada se sve vraća u normalu. Hvala Bogu, nismo imali situacija da su radnici oboljeli, da su bili u teškom stanju, nismo imali prekida servisa. Ono što smo definirali kao prioritete – u tome smo uspjeli. Mislim da smo mi u BiH imali sreće da se na vrijeme reagiralo, da se nismo opustili i doživjeli taj italijanski, španski scenarij. S druge strane, neki veliki svjetski telekomi imali su prekide interneta, saobraćaja, bili su van sistema i nisu funkcionirali po nekoliko sati. Zašto, zato što se u stanju globalne pandemije ograničavanjem kretanja ljudi značajno promijenilo ponašanje i potrebe korisnika. U mobilnom segmentu značajno je umanjen mobilni saobraćaj za 30-40 posto jer su ljudi izbjegavali da izlaze vani, a s druge strane, s obzirom na to da su svi kući, pa i firme su preselili kući, imali smo rast interneta za 50 posto. Mi smo pratili taj porast potrošnje i u skladu s tim povećavali kapacitete i nismo imali prekida. Ne daj Bože da se desio prekid jer, pored električne energije, telekomunikacije su zbog prijenosa podataka i informacija posebno značajne. Mislim da smo mi u telekomunikacijama položili test.

STAV: “BH Telecom” je u proteklih nekoliko sedmica, iako nema obavezu da to čini, stavio na raspolaganje društvu vlastite resurse kako bi pomogao. Prepoznaju li klijenti, korisnici usluga, tu ulogu “BH Telecoma”, ulogu kompanije koja društvenu odgovornost stavlja ispred profita?

KAHRIMAN: “BH Telecom” je godinama u kontinuitetu društveno najodgovornija firma. Ne postoji firma koja u tom kontekstu može stati rame uz rame s “BH Telecomom”, da je na nivou ili iznad onoga što “BH Telecom” radi u smislu donacija, sponzorstava sportskih klubova, saveza, reprezentacija, kulture, nauke, obrazovanja itd. Često nas poistovjećuju s ministarstvima. Nekako je javnost navikla da je “BH Telecom” takav kakav jeste, društveno najodgovorniji, i da će u kritičnim trenucima povući prave poteze. Prva stvar koja je odjeknula u javnosti, mada mi nismo to uradili zbog toga nego zato što smo našli način da brzo reagiramo, jeste da smo izdvojili milion maraka za nabavku respiratora i medicinske opreme za pet kantonalnih bolnica. Posebno mi je drago što je ta inicijativa “BH Telecoma” ponukala i druge domaće kompanije da urade slične stvari, što je izazvalo neku lančanu reakciju.

Nama su korisnici i kvalitet usluga koje im pružamo najvažniji, bez obzira na to što je stanje prirodne nesreće i pandemija. Htjeli smo da učinimo što je moguće više prema našim korisnicima, sve što će doprinijeti da se olakša, ublaži stanje u kojem se nalazimo. Prvo što smo uradili jeste da smo našu cloud platformu, IPTV platformu i naše alate koje imamo u portfoliju ICT usluga stavili na raspolaganje školama za organizaciju online nastave i pomogli im u uspostavljanju online nastave. Bez ikakve naknade. Stavili smo na raspolaganje sve resurse koji mogu doprinijeti tome da se materijal koji se koristi u nastavi učini dostupnim svoj djeci. Kada smo riješili taj dio, dakle materijal za nastavu, uvidjeli smo da značajan broj djece ima problem s praćenjem nastave i onda smo donijeli odluku da, poštujući prijedloge škola koje su nam dostavile spiskove učenika u socijalnoj potrebi, osiguramo pristup internetu za 4.000 učenika kako bi mogli pratiti nastavu. Paralelno tome, osigurali smo servise za preduzeća i javnu upravu da mogu pristupati svojoj dokumentaciji, da mogu održavati konferencijske pozive kako bi mogli obavljati sve aktivnosti od kuće kao da su u kancelariji. To je doprinos digitalnoj transformaciji. Mi smo u “BH Telecomu” od ideje do realizacije stvari završavali za dan, nešto iznesemo ujutro kao ideju već u toku dana bude završeno. Hvala svim radnicima “BH Telecoma” na izuzetnoj profesionalnosti i na svemu što su učinili tokom pandemije.

STAV: U normalnim okolnostima, van krize dakle, često se poteže pitanje privatizacije “BH Telecoma”. Da li je ova kriza pokazala da o privatizaciji više ne treba razmišljati? Da li bi “BH Telecom”, da je 100 posto privatna kompanija, danas mogao omogućiti besplatan internet djeci za praćenje online nastave?

KAHRIMAN: To je pitanje koje treba biti postavljeno vlasniku, ali, koliko ja znam, u posljednjih nekoliko godina apsolutno ne postoje aktivnosti ni razgovori u smislu privatizacije. Da je neko drugi vlasnik, da li bi se ovako “BH Telecom” postavio, ne znam. Mislim da je ovdje više pitanje opredjeljenja. Imamo primjera domaćih privatnih kompanija koje su itekako društveno odgovorne, tu je fokus na domaćem. Siguran sam da “BH Telecom” kao domaća kompanija primarno gleda tržište BiH i stalo mu je do tržišta BiH, da želi da pomogne BiH. Jako je teško govoriti o tome, ali sigurno ne bi izgledalo kao što izgleda sada da je “BH Telecom” privatiziran. Volio bih da mi kao društvo izađemo iz ovoga sa što više naučenih lekcija. Najvažnija lekcija koju treba naučiti bh. društvo jeste koliko trebamo cijeniti domaće kompanije, domaću privredu, koliko trebamo cijeniti kilogram domaćeg krompira, paprike… Nije mala stvar danas imati firmu, zaposliti tri čovjeka i da od toga žive tri porodice.

STAV: Često smo mogli čuti i pročitati proteklih dana da se dovodi u vezu virus korona i 5G mreža. “BH Telecom” će sigurno jednog dana biti kompanija koja će implementirati 5G mrežu, isto kao što danas implementira 4G. Možete li objasniti šta je 5G mreža i kakve benefite ćemo svi imati kada jednom dobijemo tu tehnologiju?

KAHRIMAN: Već smo imali situaciju da smo morali pokrenuti krivične prijave protiv određenih ljudi koji su pozivali na rušenje baznih stanica “BH Telecoma”. Znate, to su ljudi koji vjeruju u teorije zavjere, da je zemlja ravna ploča, da su ljudi gušteri… i, između ostalog, da je 5G izazvao pandemiju virusa Covid-19. Može svako imati svoja uvjerenja dok ne nanosi štetu drugima, pošto su bili počeli pozivati na uništenje imovine, morali smo podnijeti prijave. Dovođenje u zajednički kontekst 5G mrežu i pojavu virusa korona jeste interesantna tema, ali za sociološka istraživanja utjecaja društvenih mreža. U normalnom inženjerskom pristupu nema mjesta da se u istu diskusiju stavljaju 5G i virus korona. Nemoguće je u isti kontekst dovoditi petu generaciju mobilne telefonije i virus korona, niti postoje bilo kakve naučne studije o bilo kakvoj vezi ovog dvoga. Za 5G se kaže da je revolucijski napredak. Da biste korisniku ponudili brzine propusnosti bežične mreže od 1 gigabita u sekundi, morate imati pripremljenu mrežnu infrastrukturu. 5G ne znači samo propusnost koja parira brzinama optičkog vlakna, 5G znači komunikaciju s minimalnim kašnjenjem, to je važno zato što se u okviru 5G definiraju i pripremaju poslovni modeli koji su vezani za autonomna vozila, za dronove koji dostavljaju ili izvršavaju razne usluge, u domenu robotike, u daljinski kontroliranim kritičnim operacijama. 5G mreža podržava masovnu komunikaciju velikog broja senzora, 5G donosi eksploziju senzora. Sve postaje pametno. Na tome se zasnivaju brojni poslovni modeli, projekti smart cityja, pametni odvoz smeća, pametna rasvjeta, pametni parking itd. “BH Telecom” kao tehnološki lider proveo je u proteklom periodu potpuni test 5G tehnologije i izmjerili smo brzine. To je prvo potpuno testiranje 5G mreže u BiH.

STAV: Kada 5G mreža može biti u upotrebi, kada ćemo moći da je koristimo, od čega to zavisi?

KAHRIMAN: Završili smo testiranje i svakako se pripremamo za širenje 5G mreže i implementaciju, a spremnost tržišta i regulative utječe na to. Za mene su dvije stvari ključne: “BH Telecom” je u maju prošle godine dobio licencu za 4G, s nekoliko godina zakašnjenja, i mi smo projekt 4G završili početkom septembra prošle godine. U maju dobili licencu, a projekt i implementaciju završili u septembru. Već u maju ove godine imamo istestiranu 5G mrežu. Po mom mišljenju, to su dvije ključne poruke, 2019. godina je bila jako dinamična u pogledu tehnološkog razvoja. Ključne stvari od kojih ovisi kada ćemo imati 5G jesu potrebe tržišta, regulativa mislim da neće predstavljati problem. Ključna je spremnost tržišta i postojanje poslovnih modela da se komercijaliziraju ove brzine od 1 gigabita u sekundi. Prosječnom korisniku 1 gigabit u telefonu ne znam čemu može služiti, film od jedan gigabajt skine za sekundu. Za sve ono što prosječni korisnici koriste, surfanje po internetu, video itd., 4G plus tehnologija koju pružamo je sasvim dovoljna. Ključno je potrebe tržišta i poslovni modeli koji će doprinijeti da se 5G komercijalizira. Kada prođemo kroz generacije mobilne telefonije od GSM, preko EDGE i UMTS, sada već pričamo o mobilnim uređajima koji imaju jedan terabajt memorije, pričamo o uređajima koji mogu downloadirati 1 gigabajt sadržaja za sekundu korištenjem 5G tehnologije. To je razvoj nevjerovatnih mogućnosti, poenta je da se tehnologija koristi za razvoj novih poslovnih modela koji će poboljšati život ljudi.

STAV: Dakle, 5G mreža čeka da firme budu spremne za nove poslovne modele, za transformaciju poslovanja?

KAHRIMAN: “BH Telecom” je tehnološki lider. Tehnologiju koju su imali svjetski telekomi imali smo i mi. Neke platforme i tehnologije “BH Telecom” je prvi u regiji implementirao. “BH Telecom” je 2017. usvojio masterski plan puta ka 5G. Ovo testiranje znači da je 5G pušten u Sarajevu, da imamo fizički spremnu opremu i tehnologiju, ne pričamo nešto hipotetički, nego su to puni funkcionalni testovi i 5G signal u Sarajevu. Osluškivat ćemo potrebe tržišta i pripremati se za to, s druge strane, mi kao tehnološki lider ćemo biti progresivna snaga, nosioci koji će to propagirati.

STAV: Tržište telekomunikacija danas i prije, recimo, 15 godina definitivno nije isto. Smatrate li da je danas mnogo teže zadržati korisnike i osigurati profitabilno poslovanje kompaniji? Koji su najveći izazovi u tom pogledu?

KAHRIMAN: Ta vremena bila su zlatna za vlasnike telekoma i telekome. Ukupni prihodi su bili veći, profitabilnost je bila veća, ali to nisu bila zlatna vremena za korisnike jer su usluge bile skuplje, teže dostupne, mnogo je manje bilo usluga… Govorimo o vremenima prije liberalizacije, vremenima monopola. Izazova danas ima puno, ali ima i prilika. Mi kao kompanija prolazimo period transformacije iz Communication Service Providera u Digital Service Providera. “BH Telecom” postaje savremena digitalna kompanija. Mi smo od 2015. do 2020. prošli dobar dio puta transformacije od CSP do DSP. Veliki je broj procesa unutar kompanije koje smo digitalizirali, automatizirali i pojednostavili i kao kompanija se organizaciono i tehnološki transformirali. Taj proces, naravno, još nije završen. Dakle, “BH Telecom” postaje kompanija koja može ponuditi tržištu BiH i izvan BiH usluge u ICT spektru od najjednostavnijih do najsloženijih. Posebni izazov su nam besplatni kanali komunikacije koji iz godine u godinu uzimaju dio profita telekomima. No prilike su brojne. Mi smo tokom 2019. iskoračili u najmanje pet segmenata koji do tada nisu bili vezani za “BH Telecom” i ušli u neke nove poslovne niše. Naše prilike su novi izvori prihoda, nove niše, novi poslovni modeli, novi biznisi i restrukturiranje kompanije, te spremnost na diverzifikaciju.

 STAV: Kako će izgledati budućnost telekomunikacija, kakve nove usluge i proizvode možemo očekivati? Gdje vidite šansu za rast “BH Telecoma”, šta smatrate profitabilnim ulaganjem?

KAHRIMAN: Kada govorimo o novim poslovnim modelima, poznato je da smo mi s Raiffeisen bankom osnovali kompaniju ESP d. o. o. i ona podrazumijeva aplikaciju za online plaćanje koje je već dostupno na preko 1.000 prodajnih mjesta u BiH kao jedan jednostavan način plaćanja putem mobilnog telefona i to je iskorak “BH Telecoma” koji nije bio do tada u toj poslovnoj niši. Objavili smo i proveli javni poziv, održali niz sastanaka s bh. filmskim autorima na izgradnji platforme za produkciju audiovizualnih sadržaja serija i filmova. Namjera nam je da zbog zadovoljstva naših korisnika podignemo stepen atraktivnosti i ekskluzivnosti sadržaja “Moja TV”. To će biti prilika za naše režisere, scenariste, glumce, filmske radnike itd., a “BH Telecom” će značajno investirati u to. Također, s domaćim producentskim i televizijskim kućama radimo na produkciji vlastitog sadržaja za vlastite tematske kanale. Content (sadržaj) je posao jedan u telekom-industriji, a prije pet-šest godina to je bilo haman pa nevažno. U IT industriji radimo iskorak, imali smo javni poziv za start-up s nagradnim fondom od 100.000 maraka. Značajno ćemo investirati u start-up scenu, riječ je o višemilionskim investicijama. Cilj je da “BH Telecom” bude glavna tačka za sve inovacije i kreacije za mlade talentirane ljude. U ICT segmentu, pogotovo kada su u pitanju smart rješenja, poduzetnici u “BH Telecomu” imaju partnera spremnog investirati u to. U razgovorima smo s vladama, gradskim i općinskim upravama s ciljem pripreme projekta Smart City, gdje će “BH Telecom” zajedno s partnerima kreirati okruženje za uspostavljanje pametnih gradova i dokazati da smo kao nosioci konzorcija u stanju iznijeti i najzahtjevnije tehnološke projekte.

Mi smo posljednjih 15 dana kao uprava usvojili možda i historijske odluke koje se tiču zajedničkog nastupa na tržištu s našim partnerima. Propisan je način kako partneri mogu pristupiti “BH Telecomu” i kako “Telecom” može pristupiti partnerima s ciljem širenja našeg portfolija usluga u domenu ICT usluga. Ja vidim “BH Telecom” kao ključnog nosioca konzorcija s domaćim ICT kompanijama u najzahtjevnijim projektima digitalne transformacije.