fbpx

Balkanske veze bečkog teroriste

Desetljećima je austrijski glavni grad privlačio izbjeglice i migrante koji su bježali od sukoba na Balkanu, ratova na Bliskom istoku, napada na Kavkazu ili vojnih diktatura. U 21. stoljeću taj je grad postao jedna od prijestolnica s ​​najvišom stopom imigracije na svijetu, u kojem strane zajednice čine 20% ukupne populacije.

 

 

Počinitelj napada u Beču Kujtim Fejzulai probao je ući u Siriju i priključiti se vojnicima takozvane IS u septembru 2018. godine, iako je tada već bilo jasno kako je taj zločinački projekt blizu svog kraja. Fejzulai je otputovao u pogranični grad na jugoistoku Turske, gdje je dva dana čekao u sigurnoj kući kako bi ilegalno prešao granicu. No, uhapšen je u munjevitoj akciji turske policije koja ga je, četiri mjeseca kasnije, deportirala letom natrag u Austriju.

Iako jedva punoljetan, Fejzulai je koji mjesec ranije želio putovati u Afganistan kako bi se sastao s nekim od vođa ISIL-a, ali mu ni to nije uspjelo, “Htio sam otići od kuće”, izjavio je na suđenju održanom nakon povratka u Austriju. “A šta ste očekivali od ISIS-a?”, pitao ga je sudija. “Nadao sam se boljem životu. Da imam svoj stan i svoju plaću”, odgovorio je.

U aprilu 2019. godine osuđen je na 22 mjeseca zatvora zbog pokušaja priključivanja takozvanom ISIL-u, a sud za maloljetnike odlučio ga je pustiti na slobodu osam mjeseci poslije. Austrijske vlasti odlučile su ga pustiti zbog dobrog ponašanja u zatvoru, nakon čega je povučena njegova klasifikacija kao opasnog zatvorenika. Tako se 5. decembra prošle godine vratio na ulice Beča, na kojima je prošle sedmice pucao na četiri osobe u kafićima i restoranima u historijskoj gradskoj jezgri.

Austrijske obavještajne službe sada istražuju moguće veze koje je Fejzulai mogao imati s ćelijama u Njemačkoj jer misle da je pucnjava u Beču možda planirana u koordinaciji s drugim teroristima u Njemačkoj. Njemački i austrijski radikali borili su se zajedno u Siriji i Iraku, budući da su jedinice tamo bile podijeljene prema jeziku. Junud al Sham bila je ta u kojoj su zajedno ratovali Austrijanci i Nijemci.

Utjecaji s Balkana u bečkim džamijama važni su za razumijevanje pitanja radikalizacije mladih Austrijanaca. Mirsad Omerović, poznati i kao Ebu Tejma, jedna je od ključnih osoba tog problema. Ovaj 39-godišnji ekstremist bio je jedan od odgovornih za radikalizaciju stotina mladih ljudi koji su se odlučili otići u Siriju i Irak.

U godinama prije uhićenja 2015. godine, ono što je govorio u džamijama i na videozapisima na YouTubeu rezultirali su odlaskom na ratište najmanje 160 ljudi, od kojih su neki tada bili maloljetni i koji su na kraju ginuli pod zastavom takozvanog kalifata. “Vlasti su ga promatrale dvije ili tri godine”, otkriva Myassa Kraitt, iz Odjela za deradikalizaciju Ministarstva obitelji, rada i mladih. “Mladi su petkom išli na džumu i ondje upoznavali mnogo ljudi. Element druženja imao je vrlo važnu ulogu, a Ebu Tejma je širio izuzetno oštre selefističke ili političke poruke.”

Desetljećima je austrijski glavni grad privlačio izbjeglice i migrante koji su bježali od sukoba na Balkanu, ratova na Bliskom istoku, napada na Kavkazu ili vojnih diktatura. U 21. stoljeću taj je grad postao jedna od prijestolnica s ​​najvišom stopom imigracije na svijetu, u kojem strane zajednice čine 20% ukupne populacije.

Ali jaz između domaćeg stanovništva i potomaka imigranata jedan je od najdubljih u EU. U Beču postoje dva paralelna društva koja jedva da se međusobno dodiruju. Ova je podjela ostavila Austrijance čečenskog, afganistanskog, sirijskog ili balkanskog porijekla posebno osjetljive na radikalni diskurs. /D. H./

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!