Po Latiću, Radončićeva prednost leži u tome što je daleko spremniji da pristane na HDZ-ov spisak želja i ultimatuma u vezi s izbornim zakonom, a što je neobično važno određenom, Bošnjacima nesklonom dijelu međunarodne zajednice. Mada je ta notorna činjenica bila poznata svakom politički pismenom Bošnjaku, korisno je bilo čuti potvrdu i od nekoga ko radi za Radončića.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

Radončićev mali od palube Nedžad Latić nije samo krajnje kontroverzna već i sasvim kontradiktorna ličnost. Vječno u nekom konfliktu, s drugima ili sa samim sobom, u bošnjačkoj javnosti sve nepopularniji Latić u nedavnom je gostovanju na FACE TV pokazao svu raskoš svojih skarednih razmišljanja koja su, kada se sve sabere i oduzme, nanijela najviše štete njegovom vlasniku Fahrudinu Radončiću.

Pokušavajući da istakne Radončićeve prednosti nad kandidatom SDA Šefikom Džaferovićem i SDP-ovim kandidatom Denisom Bećirevićem, nazivajući prvog nefleksibilnom i rigidnim bošnjačkim nacionalistom, a drugog infantilnim populistom, Latić je svog šefa Radončića, ustvari, prikazao kao servilnog slugu i klijenta dijela međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Po Latiću, Radončićeva prednost leži u tome što je daleko spremniji da pristane na HDZ-ov spisak želja i ultimatuma u vezi s izbornim zakonom, a što je neobično važno određenom, Bošnjacima nesklonom dijelu međunarodne zajednice. Mada je ta notorna činjenica bila poznata svakom politički pismenom Bošnjaku, korisno je bilo čuti potvrdu i od nekoga ko radi za Radončića.

Nakon ovakvog gafa, Latić je istaknuo da najviše zamjera opoziciji (a za njega su svi osim SDA opozicija, čak i SBB, koji je trenutno na vlasti) to što neće da hapsi i proganja SDA-ove kadrove. Kao šlag na tortu, Latić je mnoge pozitivno iznenadio izjavom da se ne smatra Bošnjakom nego bosanskim muslimanom.

Ovakva Latićeva spirala propadanja kao relevantne javne ličnosti odlično oslikava ne samo njegovu konfliktu prirodu nego i problem negativne kadrovske selekcije kao posljedice izostanka kriterija. Tužno je i strašno da se dojučerašnja žrtva komunističkih procesa zalaže za represiju nad političkim neistomišljenicima i da se neko ko se, barem po vlastitim tvrdnjama, trebao baviti bošnjačkim kulturnim preporodom odriče nacionalne pripadnosti, a sve radi sitnog politikantstva.

No, strašnije od svega jeste to što je jedna takva ličnost, čije bi se višedecenijsko javno djelovanje u najboljem slučaju moglo ocijeniti ridikuloznim, a u najgorem štetnim po bilo šta što je zagovarao, ikada bila u prilici da bude blizu a kamoli da utječe na procese i projekte od bošnjačkog nacionalnog značaja.