Misija Ziraat banke jeste davanje doprinosa boljem životu u Bosni i Hercegovini. Kada kažu Bosna i Hercegovina, onda misle na cijelu državu, bez ikakve razlike. Ta misija može se ostvariti na dva načina: da daju kredite pravnim i fizičkim licima u omjeru 50:50 posto, ili da, kao što se radi u razvijenim zemljama, većina kredita ide u privredu. Ziraat banka izabrala je ovu drugu opciju

Piše: Jakub SALKIĆ

FOTO: Velija Hasanbegović

Kao što Ziraat Bank nije obična banka, tako ni ljudi koji u njoj rade nisu obični bankarski službenici. To je banka kojoj je misija da razvija Bosnu i Hercegovinu, a ljudi koji u njoj rade vjeruju u ovu državu i trude se na svaki način doprinijeti da ova država bude bolje i ugodnije mjesto za život. Oni vjeruju u Bosnu i Hercegovinu.

Rašid Bošnjaković jedan je od primjera. Ratne okolnosti prinudile su ga da napusti BiH i život nastavi u Sjedinjenim Američkim Državama. Ondje je završio školu i zaposlio se. U New Yorku je također radio u banci, uglavnom se bavio finansijskim analizama i izvještavanjem.

„Došao sam u Bosnu i Hercegovinu čisto da vidim kako je, i svidjelo mi se. Onda sam dobio posao u u Ziraat banci pa sam ostao. To je bilo 2008. godine. Mislim da sam donio najbolju odluku, ovdje je drugačiji život. Kad odeš odavde, onda shvatiš kakvi su ljudi ovdje, kakav je posao i sve te vuče da se vratiš“, ispričao nam je Rašid, koji se i u Ziraat banci bavi kvalitetom podataka i izvještavanjem. Kroz smijeh dodaje kako se najbolje snalazi s brojevima.

Izvršni direktor Elvedin Lagarija jedan je od brojnih zaposlenih u Ziraat banci koji se školovao vani i vratio se u BiH sa željom da svojim znanjem i radom pokuša popraviti stanje. On se školovao u Turskoj.  Smatra da svi mi u ovoj državi trebamo početi vjerovati u BiH, kada vjerujemo u nju, počet ćemo je voljeti, kada je počnemo voljeti, drugačije ćemo se ophoditi prema njoj – tramvaj je naš tramvaj, bolnica je naša bolnica, tako trebamo posmatrati stvari i ponašati se prema njima.

„Došli smo u fazu kada novac nema više svoju vrijednost, ne dao Bog da vam treba helikopterski prevoz, upitno je da li ćete ga dobiti iako možda imate na računu milion-dva maraka. Moramo biti svjesni toga i početi popravljati te manjkavosti. Svaki dan trebamo se zapitati šta smo uradili da ova zemlja bude bolja i ljepša“, kaže Lagarija.

Od šaltera do direktora

Njemu je posao u Ziraat banci prvo radno iskustvo, počeo je 2004. godine od šalterskog radnika, preko kreditnog službenika, direktora filijale do izvršnog direktora. Marketing mu je najveća ljubav. Iako je marketing teoretski najlakši segment, u praksi je zapravo najteži. Dodaje da je na nagovor supruge upisao i postdiplomski studij, uskoro će i magistrirati. Plan mu je da se, jednoga dana, posveti naučnoj karijeri u ovoj oblasti. Do tada, za njega će svaki radni dan biti obavezni odijelo i kravata. U poslovnom svijetu to je pravilo, bankarski službenici moraju nositi odijelo i kravatu, jer, kako nam pojašnjava Lagarija, tako iskazuju poštovanje prema osobama s kojima razgovaraju.

„Ako me pitate jesam li ja, lično, za to – nisam, ali to je pravilo i mora se poštovati. Nekako sam sputan kada nosim kravatu, nisam slobodan. Teže je nositi kravatu nego majicu, ali poštujemo pravila“, objašnjava on.

Za razliku od Bošnjakovića i Lagarije, voditeljica marketinga i prodaje za pravna lica Seada Srećković prošle godine pridružila se timu Ziraat banke. Prije toga je radila 11 godina u bankarstvu. Kaže da joj je najdraži dio posla rad s klijentima.

Za razliku od Bošnjakovića i Lagarije, voditeljica marketinga i prodaje za pravna lica Seada Srećković se prošle godine pridružila timu Ziraat banke. Prije toga je radila 11 godina u bankarstvu. Kaže da joj je najdraži dio posla rad sa klijentima.

„Najdraži dio posla mi je komunikacija sa klijentima, odnosno prepoznavanje njihovih potreba i iznalaženje najadekvatnijeg rješenja za njihove investicije. Pravi bankar je osoba koja ne samo da pruža uslugu klijentu nego je i njegov finansijski savjetnik. Moje dugogodišnje iskustvo u bankarstvu mi je omogućilo da prepoznam individualne potrebe svakog klijenata ponaosob, uzimajući u obzir njihove mogućnosti i interes Banke.“

Tokom godina rada posjedujete osebujno iskustvo u radu s klijentima. Seada se sjeća slučaja koji joj se urezao u pamćenje o starijem gospodinu gospodinu koji je tražio prekoračenje po tekućem računu kako bi kupio drva ali nije ispunjavao procedure Banke za to i Banka nije mogla da udovolji njegovom zahtjevu. To je vidjela jedna naša klijentica, vlasnica firme koja je rekla da se potrebni novac prebaci klijentu sa njenog računa.

Misija Ziraat banke i jeste da da svoj doprinos boljem životu u Bosni i Hercegovini. Kada u Ziraat banci kažu Bosna i Hercegovina, onda misle na cijelu državu od sjevera do juga i od istoka do zapada, bez ikakve razlike. Ta misija može se ostvariti na dva načina. Jedan je da, kao i sve druge banke, daju kredite pravnim i fizičkim licima u omjeru 50:50 posto. Međutim, ova misija se može postići i na drugi način, kao što se to radi u razvijenim zemljama, a to je da većina kredita ide u privredu. Ziraat banka je izabrala ovu drugu opciju.

„Pravna lica su izvor svega, u ekonomskom smislu, pravna lica su izvor života. Pravna lica su ta u kojima rade fizička lica i zarađuju platu na osnovu koje ih vi kreditirate. Plaćaju poreze od kojih država i svi drugi budžetski korisnici žive. Pravna lica doprinose da se nešto stvarno stvara“, kaže Lagarija, te dodaje: „Krenuvši od naše misije, crtajući taj put kako da provedemo u djelo našu misiju, zaključili smo da moramo biti motorna snaga u onom dijelu koliko mi to možemo da uradimo za razvoj bh. privrede omogućavanjem što povoljnijih sredstava za mala i srednja preduzeća kako bi se oni mogli dalje razvijati. Mi to radimo i svakim danom se trudimo da budemo sve bolji i bolji. Kao rezultat takvog razmišljanja dobili smo povoljne kreditne linije od matične banke iz Turske, odnosno od turske Vlade, koja je vlasnik Ziraat banke“.

Prva kreditna linija turske Vlade bila je za poticanje povratka, odnosno za zapošljavanje i samozapošljavanje povratničke populacije u iznosu od 100 miliona eura. Sredstva su implementirana kroz dvije banke – Ziraat i BBI banku po 50 miliona eura. Ta kreditna linija  počela je 2012. godine, maksimalan rok otplate kredita bio je 10 godina, a  grace period godinu. Cilj te kreditne linije jeste da se da podrška povratničkoj populaciji, da se poveća zaposlenost, poveća poljoprivredna proizvodnja.

„To je miks ciljeva koje nije nimalo lako ostavriti, ali kada vidite lepezu naših klijenata, onda je jasno da smo poprilično dosta toga uspjeli uraditi. Ta kreditna linija bila je prije pet godina. Tada smo nudili kratkoročne kredite po 2,99 posto kamate, a dugoročne kredite po 3,49 do 3,99 posto kamate, s tim što smo imali i određeni iznos sredstava za ugroženu populaciju, koja je imala određene poslovne ideje, a koja smo plasirali po nula posto kamate. A to, kada je o bankarstvu riječ, nije bilo niti će biti kod nas. To je više pokušaj bratske nam zemlje Turske da animira i poboljša ekonomsku situaciju kroz našu banku jer smo mi državna banka. Riječ je dakle o revolving kreditu. Maksimum sredstava u jednom momentu je 100 miliona maraka (50 miliona eura), ali kada klijenti vraćaju novac iz kredita, mi možemo ta ista sredstva ponovo plasirati nekome drugom, tako da smo mi za pravna lica iz prve kreditne linije plasirali 130 miliona maraka, a za fizička lica oko 12 miliona maraka. To je u zbiru 142 miliona KM“, ističe Lagarija.

Izlike su za one koji nemaju hrabrosti i znanja

To je bila prva kreditna linija, pa ni banka nije imala iskustva s tim, ali rezultati pokazuju da ima razloga za zadovoljstvo. Kako su rezultati prve kreditne linije bili dobri, matična banka, odnosno Vlada Turske, odobrila je drugu kreditnu liniju preko Ziraat banke također u iznosu od 50 miliona eura i njena implementacija je počela 2015. godine. Ovoga puta  prelazi se potpuno na ekonomska pravila i primarni cilj je razvoj malih i srednjih preduzeća. Za vrlo kratko vrijeme banka je uspjela plasirati 70 miliona maraka pravnim licima i šest miliona fizičkim licima.

„Za vrlo kratak period ova sredstva su upumpana u privredu BiH i više od 500 ljudi je našlo zaposlenje u firmama koje su kreditirane na prostoru cijele naše države. Ali ove kreditne linije ne treba samo posmatrati kroz ove brojeve. U momentu kada su negativne kamatne stope na tržištu Evrope, bankarski sektor nosi breme da ta povoljna sredstva sada treba donijeti u našu zemlju kako bi se uložila u privredu,  a ne da se koriste kada je Euribor pet posto pa su onda naše kamate sedam posto. Ovo treba utjecati na cijeli bankarski sektor da malo aktivnije kreditira privredu jer samo po takvim uslovima može se razvijati privreda naše zemlje. Mi smo na ovaj način pokušali doprinijeti tome“, pojašnjava Elvedin Lagarija.

Kreditnu neaktivnost, posebno u segmentu privrede, bankari često pravdaju nestabilnom situacijom, ali u Ziraat banci ne traže takva opravdanja. „Zahvaljujući problemima svi mi egzistiramo, problemi jesu tu da se prvaziđu, a ne da budu razlog da nešto ne može, mi tako pristupamo. Ovdje su izraženi rizici, mi to znamo, posebno rizik koji se odnosi na političku i pravnu neuređenost, jer naprimjer, bez obzira na to što imate kolateral ako idete na naplatu putem suda, to traje godinama. Taj segment poslovanja nije dovoljno uređen, ali to nije razlog da mi ne radimo i ne pokušavamo unaprijediti ono što možemo. Predivni su primjeri start up firmi koje smo mi podržali, oni zapošljavaju desteke uposlenika, to su proizvodi koji idu na evropsko tržište. Zadovoljstvo treba tražiti u tome, izlike ne treba tražiti, one su za one koji nemaju hrabrosti i znanja, a mi za sebe držimo da imamo i znanja i hrabrosti da ovaj posao možemo iznijeti dovoljno kvalitetno čak i onda kada nas ne razumiju regulatori i okruženje, ali to nije razlog da odustanemo, naprotiv, idemo naprijed“, kaže Lagarija.

Lagarija tvrdi da nema projekta u BiH koji Ziraat banka ne može isfinasirati sa matičnom bankom. Tako je, između ostalog, svjetlo ugledao Sarajevo City Centar, tako će svjetlo dana ugledati i hotel Ruža u Mostaru. Međutim, veoma malo ima saradnje s državnim sektorom.

Jedan od projekata koji je podržala Ziraat banka jeste Bijela Voda. Direktor ove firme Nedim Alagić kaže da je bukvalno počeo s ledine. Bilo je to 2001. godine. Sada firma ima 16 zaposlenih, ima motel, bungalove, restoran, lovište i punionicu vode. Godišnji prihod od prodaje vode je oko 1,2 miliona maraka. Velika pomoć ovoj firmi bili su krediti Ziraat banke, koja je unatoč činjenici da je firma početnik kada je riječ o ovoj vrsti proizvodnje, s ciljem povećanja zaposlenosti u istočnoj Bosni, obezbijedila povoljna kreditna sredsta. Zahvaljujući Ziraat Bank BH, koja je unatoč činjenici da je firma početnik kada je u pitanju ova vrsta proizvodnje, u cilju povećanja zaposlenosti u istočnoj Bosni, obezbjedila povoljna kreditna sredsta. Zahvaljujući Ziraat Bank BH, voda sa najviših vrhova Bosne se sada konzumira širom svijeta.

Zadovoljni klijenti

Rade Dugandžić iz Čitluka u Zagrebu je živio 25 godina. Odlučio je vratiti se u rodnu Hercegovinu i u Čitluku pokrenuti farmu muznih koza. Tako je nastala firma Alpina Vlake. Njegov poslovni poduhvat finasirala je Ziraat banka s dva miliona maraka. Rade je 2015. godine  nabavio 250 visokomliječnih koza, sada ih ima 370, a cilj mu je 800.

„Mlijeko otkupljuje mljekara Puđa u Livnu i nemamo problema oko plasmana. Nismo imali podršku države, ali eto, Ziraat banka je bila susretljiva prema nama. Ovo je jedini takav projekat na Balkanu za čijim finansiranjem sam tragao duže od 5 godina, sve dok Ziraat Banka BH nije obezbijedila kreditna sredsta zahvaljujući kojim je i projekat ugledao svjetlo dana, a i ljudi sa ovih prostora, moji Hercegovci, našli posao. Za sada tu radi šest ljudi. U sklopu farme imamo i 100.000 sadnica smilja, to nam je dodatni posao, kada nema posla u štali, onda se bavimo smiljem, planiramo zasaditi još 200.000 sadnica“, kaže Rade i dodaje da svi sada traže kozije mlijeko. On će nastaviti uspješnu saradnju s mljekarom Puđa, kojoj je prošle godine isporučio 105 tona mlijeka.

I Žarko Mikić, direktor fabrike za preradu voća i povrća Vitaminka iz Banje Luke, koja je u vlasništvu švicarske firme Kreis, zadovoljan je saradnjom sa Ziraat bankom. Ova firma je u Ziraat banci uzela povoljan kredit i njime zamijenila kredite kod drugih banaka obezbjedivši tako sebi opstanak na tržištu.

„U periodu kada je naša firma imala poteškoće s drugim bankama, naišli smo na podršku Ziraat banke, koja nam je obezbijedila stabilniji opstanak na tržištu. Želimo otkupiti svo voće i povrće koje se proizvede u BiH i treba nam jaka banka partner kako bismo to uspjeli i kako bismo iskoritili taj veliki potencijal naše poljoprivrede. Naravno, da bismo bili konkurentni na tržištu potrebno nam je da imamo banku koja nas prati. Naša konkurentska prednost je upravo potencijal poljoprivrednog sektora u BiH koji je nedovoljno iskorišten. Nama je bitno da imamo što više voća i povrća koje je proizvedeno u BiH, a ne da ga uvozimo i prerađujemo. Zahvaljujući Ziraat Bank BH našli smo stabilnog partnera koji je svojim pristupom pospješio likvidnosnu poziciju naše firme omogućivši pritom da sva plaćanja prema kooperantima budu blagovremena. Ukratko, zahvaljujući Ziraat Bank BH dobili smo novi zamah u poslu, dobili smo partnera koji nas razumije.“, kaže Mikić. Vitaminka svoje proizvode izvozi u Crnu Goru i Hrvatsku,  u ostale članice Evropske unije i Švicarsku, te SAD i Australiju. U EU su njihovi proizvodi ušli u velike trgovačke lance, a u SAD-u i Australiji još se prodaju u malim prodavnicama. Udio izvoza u ukupnoj proizvodnji ove firme je 20 posto, a cilj je 30 posto.

Bez obzira na poteškoće i u BiH se može uspješno poslovati, samo kada se ima želje da svako u svom djelokrugu uradi onoliko koliko može da se stvari unaprijede. Dokazuju to i ove firme koje smo spomenuli, kao i brojne druge. Dokazuju to i Ziraat banka i njeni uposlenici.