Bosnu i Hercegovinu organizacija “Hasene” nikad nije napustila. Podrška i pomoć traju kontinuirano od 1992. godine do danas. Sve do 2014. godine Humanitarna organizacija “Hasene” je Bosnu i Hercegovinu i njene građane podržavala preko državnih institucija i organizacija, potom preko nacionalnih organizacija, Islamske zajednice i nevladinih organizacija. Svoju opredijeljenost da Bosnu stavljaju na prvo mjesto svog aktivizma čelni ljudi organizacije “Hasene” krunisali su formiranjem regionalnog odbora za Balkan 2014. godine, sa sjedištem u Sarajevu

Piše: Anes DŽUNUZOVIĆ

Svaka kriza, svako teško i izazovno vrijeme predstavljaju izazov za humanitarne organizacije. Pandemija izazvana virusom korona zaustavila je cijeli svijet. Osim medicinskog problema, postala je i veliki ekonomski, privredni, socijalni i humanitarni problem. Kako u cijelom svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini, veliki broj ljudi ostao je bez posla, bez redovnih primanja, što je njih i njihove porodice učinilo ovisnim od humanitarnih organizacija i humanitarne pomoći.

Humanitarna organizacija “Hasene” (na arapskom dobročinitelj), čije se sjedište za regiju Balkan nalazi u Sarajevu, dio je velike Međunarodne humanitarne organizacije “Hasene International”, koja je smještena u njemačkom gradu Kölnu. “Hasene International” predstavlja humanitarni dio Islamske organizacije “Millî Görüş” i formirana je 1992. godine, u teškom i izazovnom vremenu u kojem su se našli Bosna i Hercegovina i Bošnjaci. Tada organizacija “Millî Görüş” odlučuje formirati humanitarnu organizaciju koja će biti zadužena da pomaže Bosnu i Hercegovinu. Organizacija je mijenjala ime, a naziv “Hasene International” nosi od 2010. godine. Dok je trajala Agresija na Bosnu i Hercegovinu, fokus aktivnosti ove organizacije bio je na pomoći građanima Bosne i Hercegovine kroz razne humanitarne projekte.

Danas “Hasene” djeluje kroz svoje urede na četirima kontinentima u 36 organizacionih regija, a svoje humanitarne aktivnosti provodi u više od 100 zemalja u svijetu, na šest kontinenata. Bosnu i Hercegovinu organizacija “Hasene” nikad nije napustila. Podrška i pomoć traju kontinuirano od 1992. godine do danas. Sve do 2014. godine Humanitarna organizacija “Hasene” je Bosnu i Hercegovinu i njene građane podržavala preko državnih institucija i organizacija, potom preko nacionalnih organizacija, Islamske zajednice i nevladinih organizacija. Svoju opredijeljenost da Bosnu stavljaju na prvo mjesto svog aktivizma čelni ljudi organizacije “Hasene” krunisali su formiranjem regionalnog odbora za Balkan 2014. godine, sa sjedištem u Sarajevu.

Od formiranja regionalnog odbora organizacije “Hasene” 2014. godine u Sarajevu je aktivna narodna kuhinja koja opskrbljuje toplim obrokom i suhom hranom oko 250 osoba. O radu narodne kuhinje i drugim aktivnostima od 2014. godine, pa i ranije, kao i u ovom vremenu pandemije virusa korona za Stav je govorio Enver Eminović, direktor organizacije “Hasene” za regiju Balkan. “Izazov koji je došao s pandemijom virusa korona nije spriječio naš rad. Nismo napustili liniju činjenja dobra iako smo izloženi riziku prenosa virusa kako u samom centru, gdje djeluje narodna kuhinja i gdje se nalaze naši uredi, tako i na terenu. Korisnici naše kuhinje su kao i u normalnim okolnostima nastavili primati topli obrok, pojačano suhim obrocima, uz određene izmjene izazvane uredbama kriznih štabova. Osobama starijim od 65 godina i onima koji zbog nefunkcioniranja gradskog saobraćaja nisu u prilici doći po hranu hrana se dostavlja na kućnu adresu. Evidentno je ovih dana, dok traje pandemija, da je pojačana potreba kod ljudi za pomoć. Nama se svakodnevno javljaju osobe s molbom da im se pomogne donacijom hrane. Mi moramo odgovoriti i odgovaramo na takve pozive. Uostalom, moto naše organizacije jeste: ‘Ruka ruci za oskudne i ugrožene’, a vodimo se hadisom Poslanika, a. s.: ‘Allahu je najdraži onaj koji najviše koristi ljudima…'”, kaže Eminović.

Humanitarna organizacija “Hasene” ima i druge redovne projekte. Podjela ramazanskih paketa jedan je od njih. Ramazanski paketi dijele se na cijelom Balkanu. Ove godine bit će podijeljeno 7.720 paketa, a broj po državama određen je na osnovu analize na terenu. U Makedoniji će biti podijeljeno 1.250, u Srbiji 2.700, Crnoj Gori 900, Bosni i Hercegovini 1.120, Albaniji 850 i na Kosovu 900 paketa. “Ovo je naša redovna aktivnost koja se sprovodi na nivou cijele organizacije. Provodili smo je u Bosni, pa i nekim drugim zemljama na Balkanu i prije nego što smo institucionalno postali prisutni na ovom prostoru 2014. godine. Ove godine na nivou organizacije podijelit ćemo 110.613 paketa u više desetaka zemalja u svijetu.

Ni u ovom poslu nije nas spriječila pandemija virusa korona. Naši donatori nisu bili obeshrabreni situacijom, nisu se uplašili za svoju egzistenciju, nisu prestali misliti na druge koje je pandemija više pogodila nego njih, nisu odustali od dobročinstva, naprotiv, kao nikad do sada bili su mobilni i donirali sredstva za tih 110.613 paketa. Moram napomenuti da su naši donatori zapravo naši članovi i simpatizeri, obični ljudi, uglavnom radnici na više ili manje teškim i izazovnim poslovima širom Evrope, ali svjesni da širom svijeta postoje porodice koje su u potrebi i kojima će njihov paket omogućiti normalniji i dostojanstveniji život makar u mjesecu ramazanu. Naši donatori su uglavnom Turci, turska dijaspora koja naseljava zapadnoevropske zemlje. Što se tiče Bosne, ove godine dijelimo 1.120 paketa u 30 općina. Fokus uvijek stavljamo na porodice u potrebi, a, nažalost, često su to povratničke porodice. Prilikom kupovine namirnica za pakete insistiramo na bosanskohercegovačkim proizvodima”, ističe Eminović.

Još jedna od redovnih aktivnosti HO “Hasene” jeste podjela kurbana. Prvi je put ova akcija na nivou organizacije provedena 2010. godine, a tada je kurbansko meso donirano u 53 zemlje svijeta, da bi 2015. godine taj broj prešao 100 zemalja. “Ova akcija redovno se provodi u Bosni i na Balkanu i bit će provedena i ove godine bez obzira na pandemiju, uz, naravno, dodatne mjere opreza i onako kako to budu nalagale državne institucije. Mi sredstva za kurbane dobijemo od naše centrale, a onda se trudimo da kurbane kupimo kod povratnika i onih koji žive od stočarstva. Zatim kurbansko meso podijelimo ljudima koji su u potrebi”, tvrdi direktor Eminović i nastavlja o drugim projektima organizacije: “Stipendiranje jetima (siročadi) također je redovan projekt naše organizacije. U ovom trenutku organizacija stipendira širom svijeta, a dominantno u siromašnim zemljama Afrike i Azije više od 8.000 jetima. Na Balkanu broj stipendiranih jetima stalno je u porastu. U ovom trenutku u Bosni stipendiramo 335 jetima, u Srbiji 120, i to uglavnom u Sandžaku, uz nekoliko stipendista iz Preševa, te u Makedoniji 28. Organizacija pronalazi donatore za jetime i uplate se vrše preko organizacije. Ni nakon pandemije virusa korona i ekonomskog udara na sve, pa i na donatore ovim jetimima, nismo imali slučaj, bar zasad, da je na Balkanu neko od stipendista izgubio donatora”, s ponosom naglašava Eminović.

Organizacija “Hasene“ pruža podršku odgojno-obrazovnom sistemu kroz obnove škola, vjerskih objekata i sl. U Bosni i Hercegovini obnovili su unutrašnjost OŠ “Klokotnica” u općini Doboj-Istok, zatim OŠ “Radoč” u Bužimu, u Komaranima kod Prijepolja (Sandžak) obnovili su područnu školu, također i jednu školu u Albaniji. “Dijelimo i školski pribor, odjeću, obuću i sl. Obnovili smo munaru Lala-pašine džamije u Livnu, kao i jedan mekteb u Goraždu. I u drugim smo vanrednim situacijama pri ruci. Tako smo 2014. godine, kada su Bosnu pogodile velike poplave, među prvima bili na terenu u dolini rijeka Bosne, Save, Drine, pružili prvu pomoć u namirnicama, alatu, čizmama, medikamentima, mašinama za ispumpavanje vode i isušivanje vlage. Na velikoj pomoći smo bili migrantima prije dvije godine na tzv. ‘Putu spasa’ kroz Makedoniju i Srbiju”, rekao je Eminović, navodeći samo dio aktivnosti organizacije “Hasene”.

Enver Eminović, direktor organizacije “Hasene” za regiju Balkan, s velikim žaljenjem i čuđenjem ističe činjenicu da njihov humanitarni rad u ovako dugom periodu nisu prepoznale domaće institucije, firme, imućni pojedinci koji bi po Božijoj zapovijedi trebali biti djelimični oslonac ugroženim i obespravljenim. “No, zasad nas tješi to što je naš transparentni rad i trud na terenu prepoznat od strane turske dijaspore koja podržava rad naše organizacije. Možda bi se kao uzrok ovoj indolentnosti mogla prozvati naša nenametljivost medijima. No mi nismo nametljivi zato što čvrsto vjerujemo da istini ne treba nikakva reklama i šminka i da će ona kao takva biti prepoznata, ako ne od svih, a ono bar od pravih humanih i bogobojaznih ljudi. Na kraju, nagradu ne očekujemo od ljudi već od Boga”, poručio je Eminović.