POVEZANI TEKST: Liderstvo u Bosni i Hercegovini: Kvalitet sljedbenika determinira i kvalitet lidera (2)

POVEZANI TEKST: Liderstvo u Bosni i Hercegovini: Higijena političke komunikacije (3)

POVEZANI TEKST: Liderstvo u Bosni i Hercegovini: Državno vođenje bitnije i od karizme (4)

Maglovita klima, maglovita rješenja

Puno je različitih interpretacija stanja i objašnjenja razloga zbog kojih je politička klima tako maglovita, situacija teško shvatljiva i rješiva te mnoštvo optužbi na račun drugih učesnika političkog života u Bosni i Hercegovini, a vrlo malo samokritičkog sagledavanja objektivnih razloga koji su uzrokovali sve tragične događaje u modernom periodu bh. historije (kao i mnogim prethodnim). U takvoj situaciji još više brine činjenica da se na političkoj pozornici ne naziru rješenja oko mogućih i izvodivih načina pronalaženja puta koji će voditi prema napretku svih građana i svih naroda, odnosno, države Bosne i Hercegovine u cjelini.

U takvom ambijentu situacija biva dodatno usložnjena mnoštvom pojedinačnih pokušaja, određenih političkih i akademskih centara, institucija ili pojedinaca koji nude teorijska ili principijelna rješenja za sve probleme, odnosno odgovore na sva pitanja koja se postavljaju u Bosni i Hercegovini, ali ne i praktične modele primjenjive u realnom bh. ambijentu. Općepoznata je istina da je faza primjene najosjetljivija i najkritičnija faza realizacije svakog projekta ili ideje. Sadašnjoj političkoj bh. praksi nedostaju ideje i projekti koji su prošli više prethodnih faza i koji su spremni za praktičnu primjenu.

Nedostatak realne, izvodive i od strane relevantnih političkih centara usaglašene vizije, koja bi služila kao osnova za akciju u mnogim sferama bh. države i društva, praktično nudi prostor mnogim samozvanim ekspertima i strukturama da ponude svoje varijante rješenja. Nekompetentni, nepotpuni i neizvodivi pristupi političkom ambijentu Bosne i Hercegovine taj isti ambijent čine samo zamršenijim, maglovitijim i teže shvatljivim.

Ovdje valja zapaziti da veliki broj intelektualaca, nevladinih organizacija, udruženja građana i sl., nude mnoga rješenja koja naizgled djeluju privlačno, prihvatljivo i izvodivo. Suština je problema, po pravilu, vezana za samu implementaciju. U samoj primjeni ideje, koncepta ili rješenja, sva kompleksnost situacije i odnosa u Bosni i Hercegovini postaje do kraja vidljiva i jasna. Stoga je uputno imati rezervu prema bilo kom rješenju koje se odnosi na Bosnu i Hercegovinu (koje je u mnogim drugim zemljama jednostavnije primjenjivo) sve dok ne bude praktično testirano i primijenjeno.

Istovremeno, skoro da ne postoji sfera ljudskog djelovanja u Bosni i Hercegovini koja se ne može politički konotirati, odnosno povezati s nekim aktuelnim političkim procesom. Ta dimenzija bh. realnosti politički ambijent čini dodatno složenim i kompleksnim.

Geografski i historijski aspekt bosanskohercegovačke posebnosti u značajnoj su mjeri međusobno povezani i prožeti, ali ih je moguće i odvojeno razumijevati i posmatrati. Tokom duge i dinamične historije svog postojanja, Bosna (a Bosna i Hercegovina od vremena Austro‑Ugarske i dalje) je neprekidno bivala prostor na kome su se susretala carstva i sile različitih historijskih etapa, prostor koji je dijelio i spajao države, religije, civilizacije i kulture, te prostor oko kojeg su se sporazumijevale (a više nesporazumijevale i nerazumijevale) različite sile pojedinih historijskih epoha.

Kao rezultat takvog naslijeđa, danas je Bosna i Hercegovina država i teritorij koji se često spominje kao ”granični”, ”najistočniji”, ”najzapadniji”, ”najsjeverniji” i sl., zavisno od toga da li govorimo o prisustvu katolika, pravoslavaca, muslimana ili govorimo o nekom drugom aspektu savremenih međunarodnih odnosa.

Stabilne granice pod stalnim prijetnjama

Historijska dimenzija bosanskohercegovačkog realiteta posebno je zanimljiva. Vjerovatno se nijednom drugom naukom ne manipulira u toj mjeri kao što je slučaj s historijom. Manipulacije bh. historijom posebno su prisutne. Oko mnogih sadržaja, etapa i događaja iz bogate bh. prošlosti postoji mnoštvo nesporazuma i neslaganja.

Primjera radi – da li je moguće postići makar i približan konsenzus oko suštine uzroka i karaktera rata koji je u Bosni i Hercegovini bjesnio od 1992. do 1995. godine? Veoma teško, a na prvi pogled i nemoguće, i pored činjenice da postoji toliko živih svjedoka događaja, toliko dokaza i toliko još živih i prepoznatljivih činjenica i istina. Neslaganja oko nekih starijih perioda je još teže miriti i usaglašavati.

Druga ilustracija – iako evropski i svjetski historijski atlasi Bosnu i Hercegovinu, pored Švicarske, prepoznaju kao jednu od evropskih država s najstabilnijim granicama u posljednjih nekoliko stoljeća, u mnogim kontekstima, posebno dnevnopolitičkim, Bosna i Hercegovina osporava se na mnoštvo različitih načina, posebno od strane neposrednog istočnog i zapadnog susjeda.

Iako su prisutna osporavanja tradicije i kontinuiteta postojanja bosanske države od strane njenih susjeda, upravo se baš iz tih krugova dobijaju i neupitni znakovi duboke ukorijenjenosti i značaja bosanske države na ovim prostorima. Primjera radi, hrvatski povjesničar Ivo Banac s američkog Univerziteta Yale tvrdi: ”Bosna je bila posljednja velika srednjovjekovna država među Južnim Slavenima.”

Mnoštvo je drugih primjera kojima se osporavaju atributi državnosti Bosne i Hercegovine, što je posebno relevantno i značajno sa stanovišta činjenice da se takvim odnosom nastoji osporiti mogući konsenzus oko razumijevanja sadašnjeg stanja iz više različitih centara i na bazi tog zajedničkog razumijevanja pronaći zajednički put napretka.

Aktualna praksa pokazuje da veći broj etno-političkih centara unutar Bosne i Hercegovine ne samo da ne traga za takvim zajedničkim shvatanjima već ih aktivno, a ponekad i kreativno, onemogućavaju, iz prostog razloga što postojanje zajednički prihvatljivih stajališta oko bitnih pitanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine znače nestanak ovih centara s političke pozornice, a time i gubljenje svih poluga moći, utjecaja i drugih privilegija kojih se ne namjeravaju dobrovoljno odreći.

Moguće je, pored svega toga, zaključiti da je pored svih uspjeha, padova i mnoštva različitih iskušenja, snaga i utjecaj onih koji su se borili za opstanak i kontinuitet države bivao uvijek jači od utjecaja onih koji su se borili protiv nje ili je pokušavali uništiti.

Stalna je borba sastavnica prošlosti, a sasvim izgledno i budućnosti Bosne i Hercegovine i, kako se iz više uglova zapaža, jedna od pozitivnih dimenzija njene suštine, u smislu da je čini postojanijom, otpornijom i žilavijom. Komentirajući činjenicu da su svi narodi izloženi stalnim iskušenjima i mogućnostima padova, Churchill je konstatirao: ”Narodi koji su pali boreći se ponovo ustaju, dok oni koji se kratko predaju bivaju uništeni.“

Utjecaj historije, odnosno načina njene interpretacije, valja imati u vidu, jer je primjere manipulacije historijom moguće prepoznati u mnogim sferama bh. države i njenih društava (društva) – političkim, sigurnosnim i odbrambenim strukturama, obrazovnim i vaspitnim sadržajima, ekonomskim rješenjima, mehanizmima i organizacijama kulture, načinu rada sportskih klubova i institucija itd.

Kulturološka i civilizacijska dimenzija posebnosti prostora Bosne i Hercegovine povezana je s ostalim aspektima ukupnog stanja, istovremenim prisustvom različitih interesa i utjecaja različitih kultura i civilizacija koje su utjecale na fizionomiju ovog prostora.

Duhovnost i opstanak

Iako teorija to ne naglašava, u bosanskohercegovačkoj stvarnosti, tokom različitih etapa njene prošlosti, moguće je zapaziti da je bosanska duhovnost nešto što je Bosnu i Hercegovinu činilo posebnom i što je tokom historije činilo jednu od veoma važnih dimenzija bosanskohercegovačke državnosti. Ljudi koji su živjeli u Bosni, unatoč mnogim razlikama koje su bile prisutne, često napadani od strane raznih zavojevača, opstajali su, u velikoj mjeri, zato što su bili upućeni jedni na druge, zato što su njegovali specifičnu svijest pripadanje jedinstvenom prostoru i domovini i zato što su, u više navrata, zajednički plaćali krvav danak i visoku cijenu takvim svojim uvjerenjima. Ova posebna duhovnost može se prepoznati kao značajna integrativna dimenzija bosanskohercegovačke državnosti i identiteta.

Tokom posljednjih dviju decenija na sceni Bosne i Hercegovine i regiona prepoznatljiva je namjera mnogih učesnika političke i javne komunikacije da dokažu koliko su narodi koji žive na ovim prostorima različiti, implicitno sugerirajući kako je njihov zajednički život nezamisliv ili teško ostvariv. S druge strane, mnoštvo je primjera koji pokazuju sasvim suprotno. Unatoč postojećim razlikama, veliki je broj kulturoloških, pojedinačnih i kolektivnih vrijednosti koji povezuju različite narode na ovom prostoru. Pritom, razlike koje postoje i koje su evidentne nisu nikakva prepreka dobroj međusobnoj komunikaciji i saradnji, već, naprotiv, uvećavaju mogućnosti i šanse svakog od pojedinih aktera, kao u smislu zadovoljavanja kulturoloških i mnogih drugih, društvenih i pojedinačnih, ciljeva, interesa i potreba.

Kulturološke promjene koje se događaju na prostoru Bosne i Hercegovine u velikoj su mjeri rezultat trendova znatno širih dimenzija, a često i onih koje imaju globalne karakteristike. Važno je primijetiti da širi, pa i globalni trendovi, sve više imaju utjecaja na određene lokalne prostore i to do mjere da je model izoliranosti pojedinih malih prostora u budućim vremenima skoro i nemoguće zamisliti zbog sve većeg stepena komunikacija i interakcije koja se događa na međunarodnom planu. Trend globalnih utjecaja na male države opredjeljivati će, zasigurno, sve više i više kulturološku scenu Bosne i Hercegovine.

Liderstvo i položaj

Nije nimalo jednostavno razumjeti suštinu liderstva u Bosni i Hercegovini s bilo kojeg pojedinačnog stanovišta. Liderstvo u Bosni i Hercegovini nije moguće promišljati a ne uzeti u obzir njen specifičan geopolitički, geokulturološki i geoekonomski položaj.

Kulturološku dimenziju liderstva u Bosni i Hercegovini nije moguće shvatati bez poznavanja i shvatanja dinamične historije Bosne i Hercegovine, pri čemu su različiti utjecaji, različite kulture i različite imperije u različitim historijskim periodima ostvarivali veoma snažan utjecaj na suštinu sveukupnih odnosa unutar Bosne i Hercegovine i na liderstvo u njoj.

Tokom dugih perioda historije Bosna i Hercegovina nalazila se na razmeđima civilizacija i kultura. Često su njene granice ujedno bile i granice razdvajanja velikih imperija ili država.

Koliko god historija Bosne i Hercegovine (posebno srednjovjekovne Bosne) svjedoče o posebnosti državnog i etničkog identiteta Bosne i Hercegovine, još toliko, s druge strane, valja prepoznati realnost da je specifičan sveukupan položaj Bosni i Hercegovini namijenio posebnu vrstu interesa i utjecaja koje velike sile imaju prema njoj.

Nije u tom pogledu BiH izuzetak u odnosu na mnoštvo drugih malih država čiju sudbinu opredjeljuju velike sile, ali je BiH specifična po tome što je najistočnija katolička, najzapadnija pravoslavna i najsjevernija islamska država Evrope. Historijski gledano, ta činjenica postaje još relevantnija ako se u obzir uzme i činjenica da su Židovi, nakon protjerivanja iz Španije krajem XV stoljeća, prvu dobrodošlicu u tadašnjoj Evropi, pronašli na prostoru Bosne, koja je tada već bila u sastavu Osmanske države.

Taj specifičan etnički, vjerski, kulturološki i sveukupni amalgam različitosti koji se ”kalio, vario i oplemenjivao” na tlu Bosne i Hercegovine, često je bio predmetom osporavanja i promicanja, napada i odbrana, negiranja i potvrđivanja, ali uvijek važna dimenzija sveukupnih odnosa unutar Bosne i Hercegovine, kao i važna sastavna dimenzija svake od pojedinačnih vrijednosti i dimenzija koje čine Bosnu i Hercegovinu. Tako valja razumjeti da se bosanskohercegovački islam razlikuje od islama u drugim dijelovima svijeta, što je, također, u sličnoj mjeri primjenjivo i na pravoslavlje, i na katoličanstvo, pa i na judaizam i druge religije prisutne na teritoriji BiH.

Lokalno i globalno

Liderstvo na prostoru Bosne i Hercegovine, više nego u slučaju bilo koje druge pojedinačne države, pored poznavanja elemenata stanja i situacije unutar Bosne i Hercegovine, zahtijeva i poznavanje mnoštva aspekata globalnog stanja, koje na neposredan ili posredan način može biti povezano s procesima u BiH, bilo da na njih ostvaruju direktan ili indirektan utjecaj.

Mnoštvo je načina na koji se procesi i problemi unutar BiH povezuju sa znatno širim kontekstom. Svi globalni domeni moći (vojni, ekonomski, tehnološki i kulturološki) ostvaruju svoje utjecaje na procese i stanje u Bosni i Hercegovini. Poznavanje političkih i diplomatskih tokova jeste neophodno za donošenje mnogih odluka koje naizgled proizvode samo lokalne posljedice. Globalni i regionalni demografski trendovi utječu na promjene odnosa snaga, kako na znatno širem planu tako i na državnom planu.

Ova dimenzija položaja Bosne i Herceovine može posebno biti iskorištena u smislu ostvarivanja ekonomskog razvoja unutar same države, a posebno u pogledu njenog ekonomskog povezivanja sa susjedstvom, kao i sa znatno širim okruženjem.