Rusija već odavno nije velika sila na polju biomedicine. To im ipak nije zasmetalo da tvrde da su prvi proizveli vakcinu protiv virusa korona. Vladimir Putin naredio je da proizvodnja vakcine započne s ciljem masovnog vakcinisanja njegovih građana u oktobru, a prvo će biti vakcinisani zdravstveni radnici. “Znam da djeluje prilično učinkovito, da stvara stabilan imunitet”, izjavio je ruski predsjednik. Zapravo, nema pojma niti zna bilo šta o tome. Još se ništa ne zna o imunogenim učincima vakcine, trajanju imuniteta i, što je najvažnije, je li ona uopće sigurna

Piše: Damir HADŽIĆ

Ako je trka za vakcinom protiv virusa korona bila maraton, onda je Rusija prije nekoliko dana na cilj utrčala pola sata prije ostatka svijeta, proglasivši samu sebe pobjednikom takmičenja. Kada se ruski predsjednik Vladimir Putin videokonferencijom obratio svim ministrima svog kabineta ozbiljnog lica i objavio, kako njima, tako i ostatku svijeta, da je Rusija odobrila prvu vakcinu protiv korone na svijetu, nazvanu Sputnjik V, bila je to jasna aluzija na slavna vremena sovjetskog osvajanja svemira. Sputnjikom je nazvana vakcina kojom se pokušava okončati pandemija koja je u svijetu ubila skoro 800 hiljada ljudi.

Kirill Dmitriev, čelnik Ruskog fonda za direktna ulaganja, fonda koji finansira istraživanje vakcine, kazao je kako je namjerna aluzija na 1957. godinu i prvi satelit koji je ikad izašao u orbitu. “Amerikanci su se iznenadili kad su začuli zvučni signal Sputnjika, a isto će se dogoditi i s vakcinom, Rusija će je prva dobiti.” Ipak, niko ih van Moskve ne shvata ozbiljno. Osim Milorada Dodika, koji je odmah potrčao najaviti kako će bosanskohercegovački entitet Republika Srpska naručiti milion ruskih vakcina. Svi relevantni igrači okrenuli su glavu od Rusije kako bi pratili šta rade istinski konkurenti u utrci za vakcinom, oni koji trenutno na njoj rade u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.

Trenutno postoje dva glavna pristupa kako napraviti vakcinu protiv ovog virusa koja gradi dugotrajni imunitet. Prvi je upotreba oslabljenog oblika virusa, koristeći dijelove njegove RNA, a drugi je upotreba vektora, obično drugog virusa, koji je izgubio sposobnost replikacije, ali koji može postići potrebne mehanizme da se pojave u našem tijelu. Od prvog tipa (ARN) trenutno je najperspektivniji onaj na kojem rade stručnjaci iz SAD-a.

Kada je drugi tip u pitanju, u tijesnoj su utrci kineska firma CanSino Biologics, vakcina s Univerziteta u Oxfordu i projekt kompanije Astra Zeneca. Kao i mnogi drugi takmičari u ovoj utrci, i jedni i drugi temelje projekte na adenovirusima, blagim patogenima poput onih koji uzrokuju prehladu. Ruska vakcina slijedi upravo ovaj šablon, toliko blisko da je nekoliko kompanija i istraživačkih centara u Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD-u prošlog mjeseca optužilo Kremlj da je hakovao njihove računarske servere u potrazi za bitnim informacijama o vakcini.

Neki se prototipovi, poput CanSinovog, temelje na adenovirusu 5 (Ad5), a drugi na adenovirusu 26, poput vakcina koje su razvili Johnson & Johnson. Ruska je laboratorija krenula srednjim putem i koristi oba adenovirusa, 5 i 26. “Općenito, ideja koja stoji iza vakcine uopće nije čudna, čudni su samo razvojni rokovi”, napisao je na svom blogu Science stručnjak za razvoj lijekova Derek Lowe, nazvavši rusku objavu rezultata “reklamnom akcijom” koja “više potiče sažaljenje nego poštovanje”.

Taj je potez vrlo sličan onome od prije nekoliko sedmica kada je Moskva odobrila prvi lijek za liječenje virusa Covid-19. Lijek se zvao Avifavir, a ubrzo je otkriveno da je riječ samo o generičkoj verziji japanskog lijeka protiv gripe. Taj je japanski lijek izazvao veliku buku na tržištu, patent za njega ima kompanija Fujifilm, ali je lijek brzo odbačen zbog niske učinkovitosti i velikih nuspojava.

Unatoč Putinovoj najavi da je Rusija prva zemlja koja je odobrila vakcinu protiv virusa korona, u utrci za vakcinama na vodećim su pozicijama kompanije CanSino Moderna, stručnjaci s Oxforda ili njemačka BioNTech, koja svoju vakcinu proizvodi zajedno s američkim gigantom Pfizerom. Sve su to već istraživanja u fazi III, odnosno daju se velikom broju ljudi kako bi se potvrdilo da vakcina štiti od virusa i ne stvara dugotrajne nuspojave.

Tehnički, Putinova vakcina bila bi između faze I i faze II jer je davana samo malom broju ljudi. Prema saopćenjima iz Moskve, vakcinisano je stotinjak dobrovoljaca, uključujući jednu od dvije Putinove kćeri, a prema registriranom kliničkom ispitivanju, za koje još uvijek nema podataka, oko 38 ljudi u dvije serije. Zapravo se očekivalo da će samo kliničko ispitivanje završiti 15. augusta, ali bez objavljivanja rezultata u nekoj od naučnih publikacija, ali Rusija je odlučila preskočiti nekoliko stepenica i registrirati vakcinu prije nego što je uopće započela fazu III. Sudeći prema izjavama ruskog Ministarstva odbrane, 18 vojnika koji su testirali vakcinu u tom prvom krugu nije imalo ozbiljnih problema. “Nakon vakcinisanja, 28 dana vitalni znakovi dobrovoljaca ostali su unutar normalnih nivoa”, precizirano je.

Uobičajena stvar kod ove vrste razvoja jeste pričekati između tri i šest mjeseci prije nego što se pređe na fazu III jer se neke nuspojave mogu pojaviti nekoliko sedmica nakon vakcinisanja. To je također ono što rade i ostali konkurenti, pa se, unatoč činjenici da su mnoge od ovih formula prethodno testirane za druge namjene, niti jedna farmaceutska firma nije usudila garantirati učinkovitu i sigurnu vakcinu na tržištu do kraja 2020. ili početkom 2021. godine.

Put do vakcine protiv virusa korona je obećavajući, ali neizvjestan: niti jedan lijek još uvijek nije dokazao učinkovitost i sigurnost kod velikog broja ljudi (faza III), ali nekoliko ih je blizu cilja. Evropska unija zaključila je ugovor s kompanijom AstraZeneca o isporuci vakcina jer su joj oni najbliži, a pregovara se s još pet kompanija o kupovini njihove vakcine jer još uvijek nije poznato koja će prva dobiti vakcinu.

Preliminarni sporazumi Evropske komisije, koja će doze raspodijeliti proporcionalno populaciji svojih zemalja, uključuju kupovinu 1.205 milijardi doza šest eksperimentalnih vakcina protiv korone: 300 miliona iz Oxforda i AstraZenece; još 300 miliona vakcina koju su razvili francuska multinacionalna kompanija Sanofi i britanski GSK; 225 miliona njemačke biotehnološke firme Curevac; 200 miliona od američke kompanije Johnson & Johnson, 200 miliona od BioNTecha i Pfizera i 80 miliona doza od američke kompanije Moderna.

Budući da su kompanije usred faze ispitivanja, nemoguće je nedvosmisleno utvrditi datume dolaska vakcine na tržište. Prve doze predviđene su za kraj ove ili sredinu sljedeće godine. AstraZeneca je procijenila da će njihov program biti spreman do decembra 2020. Od 179 eksperimentalnih vakcina protiv korone, od one 34 koje su ispitivane na ljudima, osam je prototipova već u fazi III. Najnapredniji je bio onaj s Univerziteta Oxford i AstraZenece, s obećavajućim rezultatima u prvom ispitivanju s 1.000 ljudi koji su objavljeni u julu. U istoj su fazi Moderna, BioNTech i Pfizer, kineski Fosun Pharma i CanSino Biologics te, naravno, ruska vakcina. Istraživanja lijekova zapravo ne završavaju kada su oni na tržištu. Ono što je poznato kao faza IV sastoji se upravo u prijavljivanju svih slučajeva i štetnih učinaka nakon što se primijene na populaciju.

Prije nekoliko dana na berzi je naglo pala vrijednost dionica kompanije AstraZeneca. Ta kompanija u saradnji s Univerzitetom Oxford vodeća je u istraživanju vakcine protiv virusa korona, ali je nakratko zaustavila istraživanje usred faze III nakon otkrivanja nuspojave kod dobrovoljca koji je sudjelovao u kliničkom ispitivanju. Kad je vijest objavljenja, pale su im dionice iako se uopće ne zna je li mijelitis otkriven kod dobrovoljca nuspojava vakcine ili pak nema nikakve veze s ispitivanjem.

AstraZeneca nije jedina koja je posljednjih dana pretrpjela velike gubitke na berzi zbog vakcine za koronu. Ista se stvar dogodila Moderni i Pfizeru, koji također imaju vakcinu u fazi III. Međutim, njima se to desilo nakon što su objavili da će duboko zamrzavanje njihovih vakcina zakomplicirati njihovo skladištenje i distribuciju, što se nije baš previše svidjelo investitorima. Nakon što je objavljena, Donald Trump nije dopustio da mu stvarnost pokvari planove, posebno usred izborne kampanje pa najavljuje da će vakcina biti gotova do oktobra, ohrabren dosadašnjim napretkom Moderne i Pfizera, ali je jasno da je taj rok nemoguće ispoštovati. Iako političari poput Trumpa svako malo govore o vrlo kratkim rokovima, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da do 2022. neće biti masovnog vakcinisanja.

Sve zemlje pokušavaju favorizirati vlastite vakcine, a Evropska unija ima blizak odnos s francuskim Sanofijem, čekajući da i njihova ispitivanja napreduju. Ono što se ne očekuje jeste bilo kakav sporazum s Kinom ili Rusijom, iako je vakcina koju je promovirao Putin iznenada puštena na tržište i zasad nema zvaničnih potvrda o nuspojavama. Međutim, rusku vakcinu WHO smatra eksperimentalnom i, iako je Rusi odobravaju u svojoj zemlji, ona nije međunarodno priznata, kazali su iz ove organizacije.

Stručnjaci poput Nice Popescua, direktora programa pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, tvrde da vijesti z Moskve treba uzimati s velikim oprezom i dodaju kako, dok ne prođe nekoliko mjeseci, svijet neće znati funkcionira li ruska vakcina ili ne. Sumnja se ne samo u vakcinu već i u sve ono što okružuje njezin razvoj koji je službeno započeo 17. juna, puno kasnije od konkurenata. Prema onome što do sada znamo, a to je uglavnom iz saopćenja za štampu, Rusi koriste adenovirus 26, koji nosi protein S, poznat kao šiljak, jedan od biljega koji upozoravaju tijelo da je virus ušao u zgradu. Potpuno je isti razvojni put kao onaj koji koristi Johnson & Johnson, a koji ima prilično obećavajuće rezultate.

Još jedan faktor potiče sumnju u vezi s vakcinom, odnosno sumnje da je Rusija uspjela ilegalno se domoći jednog dijela istraživanja. U svijetu u kojem prevladava saradnja, ne samo između naučnika nego i u industriji, s farmaceutskim kompanijama koje se povezuju s univerzitetima ili drugim firmama kako bi olakšale i ubrzale proizvodnju vakcine, sve što okružuje Gam-COVID-Vac, što je zvaničan naziv za rusku vakcinu, potječe s jednog mjesta: Istraživački institut Gamaleya. Institucija je nazvana po Nikolayu Gamaleyi, doktoru i pioniru na polju mikrobiologije, koji je početkom 20. stoljeća uspio iskorijeniti boginje iz Rusije.

Najnovija međunarodna dostignuća tog centra datiraju iz kasnih ‘50-ih i ranih ‘60-ih, kada su dali veliki doprinos vakcinama protiv bruceloze ili dizenterije, ali prije nekoliko desetljeća dospjeli su na marginu. Rusija već odavno nije velika sila na polju biomedicine. To im ipak nije zasmetalo da tvrde da su prvi proizveli vakcinu protiv korone. Vladimir Putin naredio je da proizvodnja vakcine započne s ciljem masovnog vakcinisanja njegovih građana u oktobru, a prvo će biti vakcinisani zdravstveni radnici. “Znam da djeluje prilično učinkovito, da stvara stabilan imunitet”, izjavio je ruski predsjednik. Zapravo, nema pojma niti zna bilo šta o tome. Još se ništa ne zna o imunogenim učincima vakcine, trajanju imuniteta i, što je najvažnije, je li ona uopće sigurna.

Objašnjenje brzine kojom su Rusi najavili novu vakcinu treba možda potražiti iza niza malih političko-ekonomskih katastrofa koje, sve skupa, dovode u opasnost dugoročnu stabilnost Putinovog sistema. Loše upravljanje pandemijom na nacionalnom nivou odnijelo je više od 15.000 života prema službenim podacima, a tome treba dodati ekonomsku stagnaciju i korupciju koja potresa zemlju.

Trovanje političkih oponenata, protesti u Habarovsku, regiji udaljenoj 8.000 kilometara od Moskve, gdje su hiljade ljudi izašle na ulice vičući Dolje s carem nakon hapšenja guvernera Sergeja Furgala znače Molotovljev koktel problema za Putina. Prema istraživanju neovisne agencije Levada Center, predsjednik Rusije zabilježio je kontinuirani pad popularnosti sa svojih najviših nivoa od 89 posto, koliko je iznosila nakon invazije na Krim 2014. godine, na 58 posto u maju prošle godine. Zato mu je trebao njegov vlastiti Sputnjik.