Predsjednik Pravoslavnog umjetničkog vijeća također je uvjeravao da je dio posvećen političkim ličnostima "sitan" unutar svih hramskih mozaika. "Nema elementa štovanja i posebnog izražavanja osjećaja odanosti", rekao je.

Lica Vladimira Putina, Josifa Staljina ili ruskog ministra obrane Sergeja Shoigua bit će na zidovima potpuno nove pravoslavne crkve blizu Moskve, posvećene ruskim oružanim snagama. Ruski predsjednik, sovjetski diktator i dobar broj članova aktualne ruske političke scene zastupljeni su na mozaicima koji ukrašavaju crkvu. Novi hram bi trebao biti jedna od najviših pravoslavnih crkava na svijetu a posvećen je ruskoj aneksiji ukrajinskog poluotoka Krima.

Svijetli i šareni mozaik koji predstavlja Putina prikazuje ga između ruskih zastava i okruženog je ministrom obrane Shoiguom i figurama poput predsjednice Vijeća Federacije, Valentine Matviyenko, predsjednika Dume, Viacheslava Volodina ili direktora FSB-a Alexandera Bortnikova (Federalna služba sigurnosti, jedna od ruskih obavještajnih agencija, nasljednik KGB-a).

Drugi mozaik predstavlja nekoliko desetaka vojnika Crvene armije koji su 1945. paradirali na moskovskom Crvenom trgu kako bi proslavili Pobjedu u Velikom Domovinskom ratu (kako zovu razdoblje Drugog svjetskog rata u kojem je SSSR učestvovao) noseći Staljinov portret.

Slike Crkve Uskrsnuća izazvale su čuđenje kod mnogih Rusa, ne samo zbog reprezentacije Putina i ličnosti u trenutnoj politici; također zato što je Staljin tijekom Drugog svjetskog rata bio otvoren protivnik religije I njegovu su pesnicu osjetili mnogoi vjernici, ne samo pravoslavci.

“Te su slike apsolutno primjerene, odražavaju stranice povijesne istine koje se ne mogu proizvoljno ukloniti”, rekao je predsjednik Vijeća Ruske pravoslavne crkve za umjetnost, arhitekturu i restauraciju Leonid Kalin državnoj agenciji Tass. Kalin je potvrdio da se mozaici dovršavaju u katedrali, čija je gradnja još uvijek u tijeku, te da uključuju i scenu koja predstavlja grupu žena i legendu “Krim je naš”.

Prizor koji vodi do 2014. godine, kada je nakon operacije s vojskom bez zastave i referendumom koji međunarodna zajednica smatra nezakonitim, Rusija anektirala taj ukrajinski poluotok.

“Ta je tradicija oduvijek postojala pri prikazivanju povijesnih prizora. Razumije se da je jedan od tih značajnih događaja bio pristupanje Krima. Članovi Vlade koji će tamo biti zastupljeni sudjelovali su u ovom pridruživanju”, rekao je jedan od sveštenika novog hrama, Stefan Klinsky.

Na polemiku oko portreta sovjetskog diktatora nadbiskup Kalin priznaje je da nisu svi članovi stručnog vijeća Ruske pravoslavne crkve pristali odobriti lik Staljina u jednom od mozaika. “Ne sviđa se svima, možda su mnogi naši rođaci bili njegove žrtve, uključujući i moju, ali ne možemo istrgnuti tu stranicu iz povijesti i potisnuti sjećanje na tu osobu koja je na više načina služila pobjedi sovjetske vojske protiv nacista”, dodao je Kalin.

Predsjednik Pravoslavnog umjetničkog vijeća također je uvjeravao da je dio posvećen političkim ličnostima “sitan” unutar svih hramskih mozaika. “Nema elementa štovanja i posebnog izražavanja osjećaja odanosti”, rekao je.

Otvaranje crkve Uskrsnuća Hristova, koja se dovršava u Patriotskom parku na periferiji Moskve, zakazano je za 9. maj, što je dan kada se obilježava Dan pobjede nad nacističkom vojskom. Međutim, s obustavom proslave Dana pobjede zbog pandemije koronavirusa nije potvrđeno da će hram, koji je prema projektu visok 95 metara, biti otvoren na javnoj ceremoniji.