“Srpsku djecu niko ne pita o jeziku nastave. Po automatizmu, u istom pravnom sistemu roditelji bošnjačke nacionalnosti upisivat će svoju djecu na nastavu na bosanskom jeziku, a roditelji srpske nacionalnosti svoju na nastavu na srpskom jeziku”
 Esada Džudže, koji je u to vrijeme bio narodni poslanik ispred Koalicije “Lista za Sandžak”, sljedeći korak bile su pripreme da se bosanski jezik uvrsti u školski sistem Srbije.</p>
<p>Od novinskih naslova <em>Bosanski neće proći</em> u beogradskoj štampi, preko direktnih prijetnji zvaničnog Beograda, ali i predstavnika srpske akademske zajednice, zbog inicijative i aktivnosti za uvođenje bosanskog jezika u školama, do printanja udžbenika i, praktično, dovođenja do pred katedru na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, nastava na bosanskom jeziku dosegla je već poodavno razinu nezaustavljivog procesa.</p>
<p>Danas je obrazovanje na bosanskom jeziku u osnovnim i srednjim školama zaokružen proces jer su uređena sva školska dokumenta – od neophodne evidencije, školskih udžbenika, programa završnih ispita za kraj osnovnog obrazovanja… Ovih dana u BNV-u završavaju koncept državnih ispita za kraj srednjeg obrazovanja na bosanskom jeziku i iz <em>Bosanskog jezika i književnosti</em> kao nastavnog predmeta. Za cjelokupan koncept obrazovanja nedostaje još dvanaest udžbenika koji su i dalje sporni za prosvjetne zavode u Srbiji. Prema riječima Džudže, riječ je o “osjetljivim nastavnim sadržajima”, a to su <em>Priroda i društvo</em> za prvi ciklus obrazovanja, <em>Historija</em> za 7. i 8. razred osnovne škole, kao i historija za sve razrede gimnazija i svih srednjih stručnih škola.</p>
<p>“Pokušavamo da u jednom profesionalno-partnerskom odnosu između Bošnjačkog nacionalnog vijeća i državnog izdavača Zavoda za udžbenike prevladamo taj problem. Mnoge smo probleme zajednički riješili u smislu različitih interpretacije historijskih događaja, percepcije događaja, ličnosti, termina koji se upotrebljavaju. Pozivamo se na najveće standarde Vijeća Evrope ističući da jedan manjinski narod, u okviru suverene nacionalne države, u udžbeničkoj literaturi ima pravo na sopstvenu interpretaciju, na sopstvene naučne dokaze, kada govorimo o historiografiji, o načinu percepcije mnogih događaja, naročito od balkanskih ratova do devedesetih godina”, pojašnjava Džudžo i najavljuje da će za učenike deset srednjih škola Vijeće osigurati hiljadu primjeraka čitanke <em>Bosanski jezik i književnost</em>, dok jedna izdavačka kuća u Beogradu godišnje u Srbiji jedva proda hiljadu primjeraka bilo kojeg udžbenika. Kako kaže Džudžo, u pripremi je i elaborat za studij bosnistike na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, sa studijskim programom Bosanski jezik i književnost. Kako najavljuju iz BNV-a, to otvara prostor za još tri studijska programa: historije, muzičke i likovne kulture.</p>
<p>Džudžo ističe da su Sanela Međedović i Adela Karaahmetović-Melajac među najzaslužnijim Bošnjakinjama i saradnicima Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje su, kroz lični primjer, dale nemjerljiv doprinos u implementaciji nastave na bosanskom jeziku. One su, među ostalima, autorice dvanaest udžbenika odobrenih po najstrožijim kriterijima prosvjetnih srbijanskih vlasti.</p>
<p>“Došli smo u fazu da ima više od 17,5 hiljada učenika u nastavi na bosanskom jeziku u osnovnoj i srednjoj školi. Ako uzmete sandžačku porodicu od 4-5 članova, onda imate 75 hiljada ljudi koji su na posredan ili neposredan način učestvovali u donošenju odluke o svom djetetu, njegovoj budućnosti i jeziku nastave na kojem će da uči. Srpsku djecu niko ne pita o jeziku nastave. Po automatizmu, u istom pravnom sistemu roditelji bošnjačke nacionalnosti upisivat će svoju djecu na nastavu na bosanskom jeziku, a roditelji srpske nacionalnosti svoju na nastavu na srpskom jeziku. U Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici imamo nastavu na bosanskom jeziku, a od ove školske godine bit će uvedena u svim školama u Prijepolju. Za Priboj i Novu Varoš, gdje nemamo popunjena odjeljenja, smatramo da je dovoljan model ‘C’, predmet <em>Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture</em>, za očuvanje njihovog etničkog i kulturnog identiteta”, zaključio je Džudžo.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Nije sve tako crno, dolaze nevjerovatne generacijeSljedeći članak
Može li se istovremeno biti radikalan i biti Dino Mustafić
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.