Nije tajna, muškarci i dalje vladaju politikom. Kako smo ranije pisali, hrvatske stranke imaju šest žena na pozicijama nosilaca listi, dok srpske stranke nemaju nijednu. U nastavku analiziramo kakvo je stanje u strankama koje računaju na glasove bošnjačkog glasačkog tijela. Treba reći da neke od stranaka jesu i nominalno bošnjačke stranke, a neke bi radije da se ne opredijele, ali svejedno računaju na glasove Bošnjaka

Piše: Jakub SALKIĆ

Koliko su zaista žene ozbiljno shvaćene u politici, a koliko su samo statistička kategorija, često je pitanje koje problematiziraju razne nevladine organizacije. Najbolji pokazatelj ozbiljnog angažmana žena u politici jeste to koliko su im stranačke kolege spremne povjeriti odgovornost nosioca izborne liste. Naime, nije tajna, muškarci i dalje vladaju politikom. Kako smo ranije pisali, hrvatske stranke imaju šest žena na pozicijama nosilaca listi, dok srpske stranke nemaju nijednu. U nastavku analiziramo kakvo je stanje u strankama koje računaju na glasove bošnjačkog glasačkog tijela. Treba reći da neke od stranaka jesu i nominalno bošnjačke stranke, a neke bi radije da se ne opredijele, ali svejedno računaju na glasove Bošnjaka.

DRUGO MJESTO KAO SUDBINA

Podsjetimo, u Izbornom zakonu BiH stoji član: “Svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog spola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati spola koji je manje zastupljen raspoređuju se na kandidatskoj listi na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata itd.”

Analizirajući izborne liste, može se konstatirati da su sve stranke ispoštovale zakonsko pravilo o zastupljenosti žena na listama. Stranke su se vrlo često slijepo držale pravila, pa je za žene u većini slučajeva rezervirano drugo mjesto na listama. Rijetko prvo. Naravno, ne mora značiti da veće šanse ima muškarac koji je nosilac liste od žene koja je na rednom broju 2, ali za nosioca liste uglavnom se postavlja osoba koja je poznata i priznata u zajednici iz koje dolazi i koja može “privući” veći broj glasača. Prva pozicija na listi na neki je način priznanje, ukazivanje počasti za kandidata od njegove stranke, pa je stoga i važno ko će biti nosilac liste.

Prema nekim izvještajima, samo 16 posto nosilaca kandidatskih listi jesu žene. Zanimljivo je pogledati ko su žene kojima je ukazana čast da budu nosioci kandidatskih listi. Krenimo od kantonalnog nivoa. Ajla Hrnjica iz Narodne stranke radom za boljitak i Vildana Alibabić iz Naše stranke nositeljice su izbornih listi za Skupštinu Unsko-sanskog kantona. Alibabić je vanredna profesorica na Biotehničkom fakultetu u Bihaću i predsjednica Gradskog odbora NS Bihać, dok za Hrnjicu nema nikakvih podataka. Ostalih 12 stranaka nemaju nijednu ženu na prvoj poziciji na listi. Za razliku od USK, u Posavskom kantonu nijedna stranka koja računa na glasove Bošnjaka nije stavila ženu za nositeljicu izborne liste za Skupštinu Kantona.

U Tuzlanskom kantonu za ulazak u Skupštinu tri su žene na “pol-poziciji”, ali s vrlo malim, gotovo nikakvim izgledima da uspješno završe izbornu utrku. Savez mladih snaga, tzv. SMS, na prvo mjesto svoje liste postavio je Selmu Hodžić, i ne samo da je na prvom mjestu, ona je i jedina osoba na listi. Liberalna stranka BiH za nositeljicu liste koja broji ukupno dvoje kandidata postavila je Selmu Džankić, dok je Stranka penzionera/umirovljenika za nositeljicu liste postavila Spomenku Mićić.

Dvije Selme potpuno su nepoznate u političkom životu BiH, za razliku od Spomenke, čija karijera traje od 1996. godine, kada se priključila Stranci za BiH. Ovu stranku napustila je 2011. i postala samostalni zastupnik, da bi tri godine poslije prešla u Narodnu stranku radom za boljitak. Bila je zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona (TK), zamjenica predsjednika Skupštine, ministrica za rad i socijalnu politiku te delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH). Od 2007. do 2011. godine bila je potpredsjednica FBiH, a na općim izborima 2010. bila je kandidat za Predstavnički dom Parlamenta FBiH, ali nije direktno izabrana, nego je dobila kompenzacijski mandat. Na Općim izborima 2014. kandidirala se za Skupštinu Tuzlanskog kantona, ali nije osvojila mandat. Nakon što se penzionirala, priključila se Stranci penzionera, pa će pokušati izboriti svoje mjesto u Skupštini TK-a.

Liberalna stranka BiH i u Zeničko-dobojskom kantonu postavila je ženu za nositeljicu liste – Nadu Jelić. Lista ove stranke inače broji dvoje kandidata. Narod i pravda u ZDK-u na listi imaju nevjerovatnih više od 60 posto žena na listi. Od tri kandidata, dvije su žene, s tim što je Katarina Štrbac nositeljica liste. Naša stranka, kao i LS, nastavila je s tradicijom, pa je i u ZDK žena nositeljica liste – Sanja Renić, dok je Nezavisna bosanskohercegovačka lista na prvu poziciju stavila Naidu Delibašić. Naravno, LS ne odustaje od tradicije, tako je i Jelić potpuno nepoznata, kao i Katarina Štrbac iz Naroda i pravde. Za razliku od njih, malo više iskustva u politici ima Naida Delibašić, koja je kao članica SBB-a izborila mandat u Skupštini ZDK-a, da bi 2015. godine izašla iz kluba SBB-a u Skupštini, a 2018. godine je napustila ovu stranku i pojačala redove Nezavisne bosanskohercegovačke liste. Ova mlada političarka već je pokazala zavidan “preletački” potencijal. Renić je također relativno iskusna u politici, kao članica Naše stranke bila je predsjedavajuća Gradskog vijeća Zenice, ali je s te pozicije smijenjena 2017. godine.

U Bosansko-podrinjskom kantonu četiri stranke postavile su žene na čelne pozicije izbornih lista za Skupštinu. Stranka demokratske akcije (SDA) postavila je Aidu Obuću za nositeljicu liste, Demokratska fronta-Građanski savez (DF-GS) Editu Velić, Narod i pravda Delilu Klovo‑Kajić, a Goraždanska priča Nerminu Kamenicu. Aida Obuća po struci je pravnica, u politici je od 2008. godine, u dva mandata je bila vijećnica u OV Goražde, upravo završava prvi mandat u Skupštini Kantona kao predsjedavajuća Skupštine i kandidatkinja je za drugi mandat u Skupštini.

Edita Velić također je zastupnica u Skupštini BPK-a, predsjednica Komisije za mlade u Skupštini, te članica Predsjedništva i Glavnog odbora DF. Delila Klovo-Kajić bivša je ministrica zdravstva i socijalne politike BPK-a. Kao članica SDP-a je u februaru 2011. godine imenovana na tu funkciju, a podnijela je ostavku u maju iste godine. Jedina žena koja nema mnogo iskustva u politici, a nositeljica je liste jeste Nermina Kamenica, koja je po struci stomatolog i vlasnica je privatne stomatološke ordinacije.

U Srednjobosanskom kantonu samo je jedna žena nositeljica liste, Amina Brkić iz A-SDA, a i ona je potpuno nepoznata. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu Narod i pravda je za nositeljicu liste postavio Nihadu Obradović. Osim što je ranije bila članica SDA, Obradovićka nema nekih značajnijih kompetencija, dok je Građanski savez na “pol-poziciju” postavio Hatu Bebanić, preletačicu iz Stranke za BiH, koja je, kao i cijeli GS, poznata po hiperprodukciji saopćenja za javnost o svim mogućim i nemogućim temama.

U Kantonu Sarajevo tri su žene nositeljice listi. Izvjesna Demokratska stranka BiH postavila je izvjesnu Jasminu Mujić za nositeljicu. Stranka penzionera postavila je Sonju Akšamiju za nositeljicu liste. Akšamija je bila profesorica engleskog jezika i književnosti, sada je penzioner i predsjednica Stranke penzionera BiH. S prve pozicije krenut će i SDP-ova Segmedina Srna‑Bajramović, bivša TV voditeljica i aktuelna zastupnica u Parlamentu FBiH.

Glavni adut Demokratske fronte u Livanjskom kantonu jeste mlada nada ove stranke Ana Konta, studentica međunarodnih odnosa i diplomatije na UNSA, dok je izvjesna Anela Lero uzdanica Nezavisne bh. liste.

Za Narodnu skupštinu Republike Srpske stranke koje računaju na glasove Bošnjaka kandidirale su dvije žene kao nositeljice listi. Pokret demokratske akcije (PDA) kandidirao je bivšu predsjednicu Skupštine opštine Prijedor Azru Pašalić, a Prva stranka izvjesnu Hajriju Pirić.

VARLJIVA STATISTIKA

U utrku za Parlament FBiH s prve pozicije na listi krenut će ukupno 28 žena iz 12 izbornih jedinica. Naša stranka tako je kandidirala Šeherzadu Delić kao nositeljicu liste u svojoj izbornoj jedinici. Delić je ranije bila članica Prve stranke i kandidatkinja za Gradsko vijeće Bihaća na lokalnim izborima. Ova je stranka još jednoj ženi dala “pol-poziciju” – Nermini Vehabović‑Rudež, psihologinji i vijećnici u Općinskom vijeću Visoko. Osim njih, nositeljica liste ove stranke jeste i Nasiha Pozder, potpredsjednica stranke i asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu, kao i Sabina Ćudić, također potpredsjednica stranke, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo i profesorica na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology.

SBB je za nositeljicu liste postavio Azru Hadžić-Bećirspahić, zastupnicu u Parlamentu FBiH i predsjednicu Kantonalnog odbora stranke, te Faiku Mujanović-Glamočanin, ginekologinju iz Travnika.

Laburistička stranka na prvo je mjesto liste postavila Elmu Đogić, zastupnicu u Parlamentu FBiH, BOSS-Mirnes Ajanović Zadu Bajrić, Asmiru Karić, Jasminu Čabrić, Snežanu Subašić i Lejlu Eminović. Prva stranka odredila je za nositeljice liste Edinu Beganović i Lamiju Rahmanović, Bosanska patriotska stranka – BPS Belmu Suljić, Nezavisna bh. lista Senadu Mehinović i Elmu Purišević. Zajedničko ovim kandidatkinjama jeste to što su potpuno nepoznate u političkom životu BiH. Malo poznatija od njih jeste Elzina Pirić iz PDA, koja je bila predsjednica Općinskog odbora SDA Banovići i zastupnica u Parlamentu FBiH. Ova preletačica je s Mirsadom Kukićem izašla iz SDA i formirali su novu stranku PDA. Još jedna stranka nastala iz SDA, Narod i pravda, postavila je ženu za nositeljicu liste, a riječ je o izvjesnoj Medihi Talić. Kada smo već kod nepoznatih, Stranka penzionera je za nositeljicu liste postavila Amru Huskić, Komunistička partija Alemu Muharemagić, dok je A-SDA postavila Selmu Memić.

SDP je na 1. mjesto liste postavio Jasminu Zubić, predsjednicu visočkog Općinskog odbora i zastupnicu u Parlamentu FBiH, dok je DF-GS za nositeljice listi izabrao Maru Đukić, specijalistu pedijatrije i porodične medicine, kandidatkinju za načelnicu Općine Odžak na prošlim lokalnim izborima, te Suzanu Franjku Galić, zastupnicu u Parlamentu FBiH. Zanimljivost iz njene karijere jeste to što je kao članica “ljevičarske” partije o državnom trošku išla u Bleiburg.

SDA je za nositeljice listi postavila predsjednicu Federacije BiH Meliku Mahmutbegović, koja je od 1998. godine do danas na svakim izborima dobijala povjerenje građana za svaku poziciju za koju se kandidirala, te Veldanu Hadžić. Međutim, najzvučnije ime među imenima za Parlament FBiH jeste svakako generalna direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebija Izetbegović, koja je na drugoj poziciji na listi.

Najviše žena nositeljica izbornih listi za državni parlament dao je BOSS, tri: Fadila Štrkljević, Nermina Bećić i Valida Kadunić. Naravno, u političkom životu potpuno nepoznate žene. A‑SDA je dvije žene stavila na “pol-pozicije”: Veru Vučković i Zoru Milutinović, dok su Narod i pravda, Laburistička stranka, Stranka penzionera, SDP i Naša stranka stavili po jednu. Izvjesna Selma Pračić predstavlja NP, kćerka Fikreta Abdića, bivša zastupnica u Parlamentu FBiH i aktuelna vijećnica u OV Velika Kladuša predstavlja Laburističku stranku, Našu stranku zastupa Mirjana Marinković-Lepić, bivša direktorica tuzlanskog Doma penzionera, a Stranku penzionera predstavlja izvjesna Jovanka Marić i, na kraju, SDO-ova uzdanica Safira Karahodžić, direktorica Kina Kozara iz Prijedora.

Samo nekoliko stranaka i pokreta nema nijednu ženu na poziciji nosioca liste, a među tim su strankama Nezavisni blok, Demokratska narodna zajednica, Liberalno-demokratska stranka, Stranka za BiH, Socijaldemokratski front, Novi bošnjački pokret i Sarajevska priča. Najviše žena na poziciji nosioca liste ima stranka BOSS-Mirnes Ajanović (8), slijedi Naša stranka (7), zatim DF i Narod i pravda po 5, Stranka penzionera, A-SDA i Nezavisna bh. lista po 4, SDA, SDP i Prva stranka po 3, SBB, Laburistička stranka, PDA i Liberalna stranka po 2, te ostale stranke s po jednom ženom nositeljicom liste.

Međutim, statistika može zavarati jer većina manjih stranaka na liste je stavljalo žene pro forme, a činjenica da je veći dio žena na takvim listama potpuno nepoznat javnosti govori da nemaju nikakve šanse za uspjeh.