Ismet Bajramović je uništio Sindikat. Nama je bilo 5 do 12 da popravimo ugled, da nešto napravimo kada je Bajramović izabran, a on i njegovi ljudi su ga dokrajčili. Sada će, dolaskom Selvedina Šatorovića, biti još gore. Oni nisu sindikalisti, oni su osobe koji su uvijek uz vladajuće, koji kupuju sebi mir nekakvim predstavama za javnost, a, u principu, ništa ne rade. Oni su sahranili Sindikat

“Izbor novog predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH bit će samo formalnost. Selvedin Šatorović već je izabran za nasljednika Ismeta Bajramovića”, kazala je u razgovoru za Stav Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH. Beširović tvrdi kako je Bajramović godinama bio produžena ruka SDP-a BiH, da je sada veoma blizak SBB-u BiH, a da je na istom putu i njegov nasljednik. Tvrdi kako je Bajramović sahranio Sindikat te da iza njega ostaju brojni dokazi o lošem finanijskom poslovanju, nepotizmu, nestalim donacijama, službenim putovanjima na dva različita mjesta isti dan, uzimanju kredita kod komercijalnih banaka…

Beširović tvrdi da je još prije dvije godine Nadzorni odbor Sindikata tražio da se odbaci izvještaj o finansijskom poslovanju, no da je sve zataškano. NO je prozvao rukovodstvo Sindikata zbog nenamjenskog trošenja sredstava, prekomjernog trošenja na ime reprezentacije, dnevnica, troškova mobitela. U izvještaju je stajalo i da je Sindikat podigao kredit od 42 hiljade maraka bez odobrenja Glavnog odbora.

“Mislim da je taj kredit uzet, barem prema onim izvještajima koje sam ja gledala, kako bi se pokrio manjak u poslovanju od nekih 40 hiljada maraka, odnosno manjak prihoda u odnosu na rashode. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi, ali mislim da je kredit kod komercijalne banke podignut da bi se pokrile te rupe. To je apsurd, svako se od nas mora pokrivati onoliko koliko nam je dug jorgan. A oni stalno, u posljednje tri ili četiri godine, imaju višak rashoda nad prihodima. Očigledno u toj organizaciji nešto ne funkcionira”, kaže Beširović na početku razgovora za Stav.

STAV: Kako može predsjednik bez odluke NO uzeti kredit?

BEŠIROVIĆ: Svaki sindikat mora se pridržavati statuta. U našem Sindikatu trgovine ne mogu donijeti niti jednu odluku sama, jer je to u suprotnosti sa Statutom. Sindikatom se kolektivno upravlja i odluke mora odobriti Glavni odbor. Ja taj dokument nemam, ali sam vidjela da Bajramović uopće nije upisan kao osoba koja je ovlaštena da zastupa Sindikat. Ako je to tako, onda ostaje nejasno kako je uopće došao u situaciju da podigne kredit. Nastranu to što se tako krupne odluke moraju donositi na sjednicama Glavnog odbora. To nisu sitni novci, a još je teži prekršaj jer je kredit podignut na komercijalnoj osnovi, uz prihode od nekih 900 hiljada maraka.

STAV: Gdje se onda troši novac kada posluju u minusu?

BEŠIROVIĆ: Ne znam, to morate njih pitati. Kolika im je plaća, je li tačno da je 3.500 maraka plaća predsjednika, koliko je uopće ljudi zaposleno u Sindikatu? Na plaće se godišnje izdvoji pola miliona maraka, kolike su te plaće i koliko to ljudi Sindikat zapošljava? Sindikat, primjerice, plaća sve kantonalne predsjednike, a oni istovremeno imaju političku ulogu, što je apsurd. Ne može ta osoba biti predstavnik radnika ako ga ti plaćaš. Ti si njemu poslodavac, a protiv poslodavca se ne ide, poslodavac određuje pravila igre.

STAV: Šta se desilo sa mišljenjem NO, da li je ono ikada uvaženo?

BEŠIROVIĆ: Ništa se nije desilo. Po mom mišljenju, to je nepojmljivo, to je skandal da se ignorira ovakav nalaz Nadzornog odbora. Bajramović je istog trena, nakon ovakvog nalaza, morao podnijeti ostavku. Sve je ostalo isto, i do danas je ostao u fotelji. Finansijski izvještaj je usvojen jer se prilikom glasanja, kada ne ide onako kako su zamislili, u igru uvede elektorsko glasanje pa glasaju članovi čija jedna ruka vrijedi pet glasova, i tako to sve prođe uz dogovor. Morate znati kakva je struktura Sindikata da dobijete sliku kako se dogovara.

Postoje 24 granska sindikata, ali je među njima pet moćnih. Dva sindikata obrazovanja, sindikat dva telekoma, što je također apsurd da svaki telekom ima svoj sindikat, i sindikat državnih službenika. Oni su ti koji diktiraju pravila igre. Kraj njih su manji sindikati, tekstil, nafta i hemija, recimo, koji nemaju članstva, nemaju prihoda i sebi kupuju mjesto šutnjom i dizanjem ruku. Probala sam da to iznutra promijenimo, ali sam zbog toga imala posljedica. Vidjela sam da je to okoštala organizacija, da je tu nemoguće nešto promijeniti. Sindikat, u suštini, vode ljudi pred penzijom. Njima je dobro, njima se tu ništa ne čačka. Imaju finu platu, nemaju pritisak članstva i ništa ne žele mijenjati.

STAV: Kakav je status Sindikata rudara?

BEŠIROVIĆ: Rudari se koprcaju u svemu tome, pokušavaju nešto učiniti za sebe. Sinan Husić, predsjednik Sindikata rudara, jeste i jedan od potpredsjednika Saveza sindikata, ali se u toj ulozi nigdje ne pojavljuje niti o tome uopće govori. Sinan Husić ušao je pun entuzijazma, zaista misleći da se nešto može promijeniti. Kada je vidio da ne može, okrenuo se svom poslu, problemima svojih ljudi i nigdje više i ne spominje da je potpredsjednik Saveza sindikata BiH. Praktično, Selvedin Šatorović je sve preuzeo na sebe i on je već odavno prvi čovjek Sindikata.

STAV: Kako je uopće Šatorović dospio u situaciju da bude de facto prvi čovjek Sindikata?

BEŠIROVIĆ: Kada je Ismet Bajramović trebao biti izabran na mjesto predsjednika, ja sam bila ta koja je okupila sindikate jer sam smatrala da nam, poslije Edhema Bibera, treba neko ko će doći iz realnog sektora. Bajramović je tada bio voljan prihvatiti se posla i dogovorili smo da napravimo platformu djelovanja. Trebali smo dogovoriti ciljeve i napraviti reformu Sindikata. Nama je tada zaista prijetila propast. Okupili smo 11 grana sindikata, svi su prihvatili da se ide u to i napravili smo program rada. Nakon tih izbora, bila sam u predsjedništvu Sindikata. Godinu dana kasnije, tražila sam da vidimo imamo li ikakvih rezultata, jesmo li išta promijenili.

Tada sam upala u prve probleme s njima. Sve to vrijeme Šatorović i Saudin Sivro bili su uz mene, međutim, tada je nastao problem s njihovom registracijom. Tada su shvatili, jer je njihova registracija bila upitna, da ne mogu imati nikakav legitimitet osim ako ne budu u okviru Saveza. I tada su stali uz Bajramovića kako bi se oni nametnuli svom članstvu. Bajramovića je lahko “kupiti”, napravili su s njim dogovor jer znaju da ne može više biti izabran nakon dva mandata na mjestu predsjednika. Mislim da je dogovor da Šatorović bude novi predsjednik, a da Bajramović ostane u Sindikatu kao njegov savjetnik. Naravno, uz istu platu kao što je imao i u vrijeme predsjedničkog mandata, a bez ikakve odgovornosti, sklonjen od medija.

STAV: Zanimljivo je da Šatorović u posljednje vrijeme istupa kao prvi čovjek Sindikata u medijima. Čak se i pojavljuje tokom protesta radnika zeničke Željezare, iako je iz drugog granskog sindikata?

BEŠIROVIĆ: Tako za sebe pravi neki PR, ali to je veoma loš PR. Zakasnio je, on je osoba koja iza sebe ima puno neuspjeha. On je bio taj koji se eksponirao pred donošenje Zakona o radu, ne Bajramović. On je najavljivao proteste, pa je najavljivao da će radnici noćiti pred Parlamentom, pa se ništa od toga ne desi. I kada Zakon dođe pred Parlament, oni nemaju niti jednog amandmana na njega. On je učestvovao u izradi Zakona, nakon toga govorio kako Zakon ne valja i, kada je imao šansu da ga promijeni, nije uradio ništa. Pojavljuje se na raznim skupovima, bude u Zenici, pred Vladom Federacije… Ko god dođe pred Vladu, Šatorović trči da ga vide tamo. Pravi sebi imidž velikog lidera, ali on to nije. Štaviše, najlošija je opcija za novog predsjednika.

STAV: Ipak, čini se kako je njegov izbor gotova stvar, da je to već dogovoreno?

BEŠIROVIĆ: Konkurent mu je iz Sindikata šumara, nepoznat čovjek koji nema puno toga iza sebe urađenog. Žao mi je što predsjednica tog Sindikata nije kandidat, ona bi bila odličan izbor, a i vrijeme je za ženu na toj dužnosti.

STAV: Ko je, zapravo, nakon dva mandata Ismet Bajramović, šta su njegovi rezultati?

BEŠIROVIĆ: Osoba koja je itekako svjesna koliko je nedorasla toj poziciji. Svoju je nedoraslost kompenzirao tako što je postao izvršilac naloga. On je bio produžena ruka SDP-a dok je ta stranka bila na vlasti. Sada je veoma blizak i sa SBB-om.

STAV: Da li je postao produžena ruka nakon što mu je kćerka zaposlena u Vladi FBiH u vrijeme mandata Nermina Nikšića?

BEŠIROVIĆ: Da, kćerka mu je tada zaposlena u Vladi, a da apsurd bude veći, cijeli taj skandal i priču oko tog zaposlenja zakotrljali su sindikati obrazovanja. Oni su to saznali i obznanili. I ništa se nije desilo. Bajramović kao osoba nije bitan, bitno je šta je uradio u organizaciji. Ismet Bajramović je uništio Sindikat. Nama je bilo 5 do 12 da popravimo ugled, da nešto napravimo kada je Bajramović izabran, a on i njegovi ljudi su ga dokrajčili. Sada će, dolaskom Šatorovića, biti još gore. Oni nisu sindikalisti, oni su osobe koji su uvijek uz vladajuće, koji kupuju sebi mir nekakvim predstavama za javnost, a, u principu, ništa ne rade.

U Sindikatu sam od 1997. godine, u ovoj zgradi Sindikata su novi ljudi, a nikada nisam vidjela nikakav konkurs za zaposlenje. Kako su oni dobili posao? Svi su ti ljudi došli nekim zaobilaznim putem, na način protiv kojeg se baš Sindikat treba boriti. Priča se da je puno rodbine zaposleno, ali to ne tvrdim jer za to nemam dokaza. Ali da nije bilo transparentnog zapošljavanja, to je tačno. Pa Sindikat plaća Edhema Bibera kao savjetnika. Isti princip za sebe priprema i Bajramović, i on će u savjetničku fotelju nakon izbora Šatorovića. Sindikat se bori protiv “bijelog hljeba” i isto to radi njegovo rukovodstvo.

STAV: Zašto su Vas isključili iz Saveza sindikata?

BEŠIROVIĆ: Nas su isključili iz Sindikata godinu dana nakon kongresa na kojem smo mi odlučili da se povučemo i da se posvetimo svom poslu, radnicima, a ne fotografiranju po televizijama. Svim uposlenicima u ovoj zgradi zabranili su da se pozdravljaju s nama. Pa su onda zabranili da nam se čiste prostorije. Zatim su nam uskratili pravnu pomoć usred jednog sudskog procesa, dva dana prije ročišta. Pravnica nas je nazvala i kazala nam je da nas ona više ne može braniti jer joj je tako naređeno. Tražila sam da mi napismeno pošalje da nas više ne zastupa, ona nam je kazala da ne može jer je predsjednik tako rekao. Sve je to naredio Ismet Bajramović. Javno su me prozivali, dobijala sam prijetnje na mobitel s nepoznatih brojeva. Ali, isključeni smo tek onda kada sam ja tražila da mi se dostave podaci o tome gdje je potrošeno deset hiljada eura donacije namijenjene obnovi zgrade u Mostaru.

Slučajno sam saznala za tu donaciju, zgrada nije obnovljena, a niko ne zna gdje su novci. Nakon što sam poslala dopis, Bajramović donosi odluku o našem isključenju u aprilu 2016. godine. Novac je doniran 2014. godine, nikada nismo dobili izvještaj na što je utrošen i gdje je završio. U to vrijeme sam bila u Glavnom odboru, a nisam ni znala za donaciju ni gdje je novac. Sve je to poslije zataškano, a nas je koštalo. Čujem da će nas, nakon Kongresa, probati deložirati iz ovih prostorija. Mi to očekujemo, ali ne znam kako će to s pravne strane izvesti. Kako god, neka nam vrate novac koji smo uložili u obnovu prostorija i mi ćemo preseliti.