Tvrdnje da je riječ o skeletu iz srednjeg vijeka jesu na nivou pretpostavki jer skelet nije vještačen. Onog trenutka kada se nadležni budu tome posvetili, onda ćemo i mi imati informaciju da li se zaista skelet veže za to arheološko područje, ili je iz ranijeg ili možda kasnijeg perioda

Piše: Jakub SALKIĆ

Na arheološkom lokalitetu Mile kod Visokog, mjestu sada poznatom kao Arnautovići, prije nekoliko dana pronađen je ljudski skelet za koji se smatra da potječe iz nekih davnih vremena. Kosti su pronašli radnici kopajući kanal za plinovod koji se radi uporedo s izgradnjom ceste što prolazi 20-ak metara iza temelja crkve u Milama u kojoj su krunisani kraljevi srednjovjekovne Bosne, odnosno mauzoleja u kojem je bio pokopan kralj Tvrtko I Kotromanić.

O ovom pronalasku obaviješteni su MUP Zeničko-dobojskog kantona, Zavičajni muzej “Visoko” i Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH. Skelet je izmješten u Zavičajni muzej, a radovi na izgradnji plinovoda i ceste su obustavljeni. Sada se čeka da Zavod da instrukcije kako dalje postupati. Vjerovatno će građevinski radovi i dalje biti obustavljeni, a arheolozi će detaljno pretražiti teren.

Što se tiče pronađenog skeleta, stručnjaci će uraditi potrebne analize kako bi se utvrdilo kojem historijskom periodu on pripada, mada se može zaključiti, na osnovu količine koštane srži koja se nalazi u pronađenim kostima, da skelet ne pripada periodu koji je arheološki najinteresantniji, a vezan je za Mile, srednjem vijeku, nego je iz nešto mlađeg historijskog razdoblja. Treba napomenuti da arheološki lokalitet Mile obiluje arheološkim nalazima iz različitih perioda, od neolita, preko srednjeg vijeka do osmanskog perioda. Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, arheološko područje Mile 2003. godine proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

“Ova cesta koja se radi zapravo je izmještanje postojeće ceste koja prolazi kroz prvu zonu zaštite, dakle nukleus nacionalnog spomenika. S tim ciljem se i izvode ovi radovi. Kopan je kanal za polaganje plinskih cijevi i naišlo se na skeletne ostatke humanog porijekla. Odmah je reagirao izvođač radova i predstavnici Općine Visoko, kao investitor, prema Zavičajnom muzeju kao nadležnoj instituciji. Mi smo izašli na lice mjesta i konstatirali da je zaista riječ o skeletnim ostacima humanog porijekla, obavijestili su Policijsku upravu Visoko, koja je poslala svoje službenike da osiguraju lokalitet, te su obavijestili Zavod za zaštitu spomenika. Predstavnici Zavoda izašli su na teren, konstatirali situaciju, i sada čekamo zvaničnu notu Zavoda za zaštitu spomenika, koji će dati precizna uputstva šta dalje. Po nalogu Zavoda, skeletni ostaci preneseni su u Zavičajni muzej”, objasnio je direktor Zavičajnog muzeja Elvedin Šabanović.

ARHEOLOŠKA ISKOPAVANJA IZ DEVEDESETIH

Tvrdnje da je riječ o skeletu iz srednjeg vijeka jesu na nivou pretpostavki jer skelet nije vještačen. Onog trenutka kada se nadležni budu tome posvetili, onda ćemo imati informaciju da li se zaista skelet veže za to arheološko područje, ili je iz ranijeg ili možda kasnijeg perioda.

“Dr. Adnan Kaljanac s Instituta za arheologiju pri Katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i ja utvrdili smo da u skeletnim ostacima ima značajna količina očuvane koštane srži, što eventualno može upućivati da je skelet zaista iz nekog nama bližeg vremena. Međutim, pošto je pronađen na arheološkom lokalitetu Mile, najlogičnija pretpostavka koju treba dokazivati ili odbacivati jeste to da je skelet vezan za Mile, naročito ako je poznato da su 90-ih godina rađena određena arheološka iskopavanja i jedan značajan broj tih skeleta tada je izmješten s tog lokaliteta”, istakao je Šabanović.

Zavod i Institut za arheologiju konstatirali su, kada su izašli na teren, da ondje ima nalaza koji su iz srednjeg vijeka, prahistorije, neolita, jer trasa ceste koja se radi kako odmiče od lokaliteta Mile približava se lokalitetu neolitskog karaktera, ali nisu to spektakularni nalazi, samo očekivani arheološki nalazi shodno lokalitetu.

Nova cesta pored nacionalnog spomenika Mile gradi se radi zatvaranja stare ceste, što otvara mogućnost da se istraži neistraženi dio ovog arheološkog područja.

“Iskreno se radujem arheološkim nalazima koji će eventualno biti pronađeni, možda će nekoga i proslaviti jer tuda je prvo prošla pruga za vrijeme Austro-Ugarske, pa onda makadam, zatim asfalt, i to tako funkcionira do danas. Generalni cilj jeste da zatvorimo lokalitet, da stvorimo novu pretpostavku, zašto ne i u turističkom smislu. Upravo radimo na projektu bolje zaštite i obogaćivanja sadržaja kako bismo bili spremni kada se izmjesti ova cesta. Da bi projekt bio uspješan, moraju se uvažavati i potrebe i mogućnosti lokalne zajednice. Od 60-ih godina prošlog stoljeća taj lokalitet je pod zaštitom. Sada je 2017. godina i napokon se našao neko da pokrene te stvari i nadam se da ćemo konačno izmjestiti ovu cestu”, kazao je direktor Zavičajnog muzeja “Visoko”.

U Milama su, prema historijskim dokazima, krunisani bosanski kraljevi, ne svi, ali neki jesu sigurno. Između ostalog, tu je krunisan i ukopan kralj Tvrtko I Kotromanić. Kako kaže historičar Enver Imamović, Mile su bile centar bosanske države, tu je bio mauzolej Tvrtka I, a ne crkva kako mnogi smatraju, na tom lokalitetu bili su dvorci, tu se održavao Stanak – bosanska skupština, bile su i pomoćne zgrade… Međutim, sve to tek treba istražiti.

Mile se tako mogu smatrati duhovnim i političkim, odnosno vladarskim sjedištem srednjovjekovne Bosne u punom kapacitetu, što se najviše odnosi na 14. stoljeće. U samo nekoliko kilometara udaljenim Moštrama podignut je objekt Crkve bosanske. U Biskupićima, koji su vrlo blizu Mila, nalazila se crkva koju je podigao ban Kulin. To je bilo religijsko‑političko čvorište Bosne.

Arheološka istraživanja u Milama vršena su u dvama navratima. Prvi put 1909. i 1910. godine i vodio ih je Karlo Patsch, a onda ponovo 1976. i 1977. godine pod vodstvom Pave Anđelića. U istraživanjima je iskopano više od 100 grobnica i pronađen je veliki broj stećaka. Najznačajnije otkriće bilo je otkrivanje grobnih mjesta za koje se smatra da kriju grobnice Tvrtka I Kotromanića i Stjepana II Kotromanića.

U grobovima su nađeni bogati ostaci – nakit i prstenje. Tvrtkov grob nalazio se, prema pričanju ljudi koji su istraživali u prvoj fazi, ispod velikog stećka. U grobnici Tvrtka I Kotromanića pronađena je brokatna tkanina. Nađeno je više tih motiva, a na jednom je nađen grb s ljiljanima i kruna, što je kasnije 90-ih godina iskorišteno kao motiv za državni grb i zastavu nezavisne Bosne i Hercegovine.