Zbijeni jedni uz druge, ispod deka, na betonu spavaju ljudi iz Pakistana, Irana, Afganistana, Indije, Bangladeša, Kašmira... Prekriveni dekama i folijama, dišu i ne pomjeraju se. Kiša i snijeg padaju po njima. Sretnici su u šatorima

Piše: Alma ARNAUTOVIĆ

Iako autobuska i željeznička stanica u Tuzli zvanično nisu migrantski kampovi, nezvanično, oni to jesu, uzmemo li u obzir činjenicu da mjesecima unazad na ovim mjestima svakodnevno živi i boravi između 150 i 200 migranata.

Zbijeni jedni uz druge, ispod deka, na betonu spavaju ljudi iz Pakistana, Irana, Afganistana, Indije, Bangladeša, Kašmira… Prekriveni dekama i folijama, dišu i ne pomjeraju se. Kiša i snijeg padaju po njima. Sretnici su u šatorima. Za njihove dnevne obroke brinu se humanitarne organizacije i građani volonteri, koji im, između ostalog, donose deke, dušeke, ali i drva, kako bi koliko-toliko zagrijali promrzle šake i stopala.

Među mladićima okupljenim oko vatre koju su naložili u bačvi zatekli smo Pakistanca Ferhana Alija.

“Prehladno je. Prehladno je da bi se ovdje spavalo, zato sam i ustao”, započinje razgovor.

Ferhan je u Tuzli već pola godine. Kaže nam da je bio u Bihaću i da je četiri puta pokušao prijeći granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

“Hrvatski policajci nisu dobri ljudi. Udarali su nas i uzeli su nam stvari. Meni su uzeli mobitel i punjač. Zato sam se vratio u Tuzlu”, rekao je Ferhan.

Toalet i tuševe više niko ne spominje, a neki od migranata zaraženi su skabijesom, odnosno šugom. Većina ih je prehlađena.

“Ovo je katastrofa i sramota za jedan grad koji se hvali otvorenošću, multikulturalnošću i turizmom. Ovakva se slika svako jutro šalje iz Tuzle i svako ko dođe u ovaj grad prvo što vidi jesu ljudi kako spavaju vani u ekstremnim uvjetima. Ne možemo očekivati od njih da se ponašaju u skladu s našim svjetonazorima, ali ovdje sam svaki dan i tvrdim da su oni mila majka spram onoga kako žive. I mi, volonteri, doživljavamo razne neugodnosti od dijela građanstva. Ja sam se skoro fizički obračunao s jednim vozačem autobusa koji je iz čista mira izašao i počeo galamiti na četvericu mladića i psovati im majku. Kada sam ga zamolio da ne galami, rekao mi je: ‘Nemoj da te stresem ovdje pred policijom.’ Također, za svoj novac, ovi ljudi ne mogu otići da se ošišaju, a u pojedinim objektima im je zabranjen ulaz. Riječ je o pojedincima koji se nedolično ponašaju prema migrantima i raduje me što i dalje veliki broj građana Tuzle, Tuzlanskog kantona i šire iskazuje solidarnost i suosjećanje prema ovim ljudima. Ipak, ovaj se problem mora sistemski riješiti, a da li će, u to sumnjam”, navodi Senad Pirić, volonter koji duže od godinu i po pomaže migrantima.

Tuzla je ranije bila tranzitna tačka na ruti koju su ovi ljudi prelazili dolazeći iz Srbije, a idući ka Evropskoj uniji. No, unazad nekoliko mjeseci situacija se promijenila. Govoreći o onima koji se trenutno nalaze na stanicama, Pirić pojašnjava da su tu oni koji su tek stigli, kao i oni koji su u Tuzli “zaglavljeni” već nekoliko mjeseci.

“Jutros je iz Srbije stiglo njih desetero. Imate ljude koji odlaze u Bihać pa, kako ne mogu preći granicu, iz Bihaća se vraćaju ovdje. Žalosno je što je više njih bolesno. Ljudi su promrzli i možemo očekivati više posla u Hitnoj pomoći i u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla”, ističe Pirić.

Iz mobilnog tima Crvenog krsta Tuzlanskog kantona (CK TK) potvrdili su da je znatan broj migranata bolestan.

“Od 15. oktobra svakodnevno od 9 do 13 sati pružamo prvu pomoć migrantima. Njihovo je zdravstveno stanje u skladu s uvjetima u kojima borave i u kojim spavaju. Nakon nekoliko hladnijih noći i prvog snijega, primjetan je veliki broj prehlada, glavobolja, povišenih tjelesnih temperatura itd. Osim toga, neki imaju karakteristične povrede za njihov put, poput bolova u mišićima, žuljeva. Također, daje im se i psihosocijalna podrška”, izjavio je Abdurahman Aljić, vođa mobilnog tima CK TK.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK) potvrdili su nam da je od početka ove godine, zaključno s 31. oktobrom, evidentirano 10.055 migranata. Evidentirana su i 22 događaja s obilježjima elemenata krivičnog djela, zatim četiri događaja kvalificirana kao prekršaj i četiri ostala događaja, u kojima nije bilo elemenata prekršaja niti krivičnog djela. Također, policijski službenici MUP-a TK su, vršeći kontrolu učesnika u saobraćaju, u toku 2018. i 2019. godine preduzeli službene mjere i radnje prema 20 vozača za koje su utvrdili da vrše nezakonit prijevoz migranata, a o svim slučajevima upoznati su službenici Državne agencije za istrage i zaštitu.

“Formiran je štab zadužen da prati problematiku migranata, planira aktivnosti i održava redovne radne sastanke s ciljem blagovremenog postupanja po navedenoj problematici. S tim u vezi, poduzeto je više službenih mjera i radnji. Između ostalog, pojačana je kontrola vozila i vozača u saobraćaju s ciljem sprečavanja i otkrivanja počinilaca krivičnih djela krijumčarenje ljudi. Prikupljaju se sva sigurnosna saznanja i prosljeđuju nadležnim organizacionim jedinicama u Upravi policije MUP-a TK, odnosno policijskim agencijama na nivou Bosne i Hercegovine, shodno njihovim nadležnostima. Dalje, u skladu s procjenom o kretanju i zadržavanju migranata, osigurano je stalno prisustvo policijskih službenika na mjestima na kojima borave migranti, i to ispred službenih prostorija Službe za poslove sa strancima, Terenski centar Tuzla, i na lokalitetu međugradske autobuske stanice Tuzla. Nakon izvršene registracije u Službi za poslove sa strancima – Terenski centar Tuzla, radi lične sigurnosti, kao i sigurnosti drugih građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja, policijski službenici proprate migrante od Terenskog centra do međugradske autobuske stanice u Tuzli”, naveli su u MUP-u TK.

Iz ovog ministarstva ističu da je policijskim službenicima Uprave policije MUP-a TK naloženo da prilikom poduzimanja službenih mjera i radnji prema migrantima iskažu visok nivo senzibiliteta.

“Neophodno je poštovati njihova ljudska prava u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, istovremeno poduzimajući sve potrebno radi izvršenja osnovne zadaće policije koja se ogleda u održavanju povoljnog sigurnosnog ambijenta u našem kantonu”, kažu u MUP-u TK.

Inače, građani su održali protest zbog ranijih prijedloga da migrantski kamp bude na lokaciji stare kasarne u Ljubačama ili u prostorijama starog rudnika u Bukinju. I lokalne vlasti gradova Tuzle i Živinica bile su protiv.

Ferhan Ali naglašava da ne odustaje od svog nauma u odlasku u zemlje Zapadne Evrope. Ističe zahvalnost prema lokalnom stanovništvu i policiji i dodaje da do proljeća neće ponovo, po peti put, pokušati da prijeđe granicu.

“Ovdje su ljudi i policajci dobri, ali ne znam kako ćemo i koliko ćemo još moći izdržati na ovoj hladnoći”, zabrinut je Ferhan.