Kulturni faktori također mogu biti važni. Podaci iz Kine govore da se između 75% i 80% infekcije Covid-19 dogodilo u porodčnim jezgrama. Ali svakodnevni kontakt mladih i starih nije isti u svim društvima. U Italiji je najviše ljudi u u dobi od 30 do 49 godina koji žive s roditeljima, takvih je više od 20% u Italiji, Kini ili Japanu, dok je u Njemačkoj nešto više od 10%.
, Španiji (4%) i Italiji (8%). Na ovu razliku utiče sposobnost Njemačke da napravi hiljade testova. No mnogi se pitaju postoji li tu nešto više.</p>
<p>Stopa smrtnosti u slučaju Njemačke također je izuzetno niska u usporedbi s Južnom Korejom (1%), čija se dijagnostička sposobnost također smatra visokom. Kako se, dakle, objašnjava njemački slučaj? Niko sa sigurnošću ne zna. Ni njemačke vlasti nemaju definitivno objašnjenje. Ali postoje najmanje tri hipoteze.</p>
<p>Prvo, moguće je da je virus kasnije izbio u Njemačkoj. Prvo lokalno izbijanje zaraze unutar Europe otkriveno je u Italiji i brzo je napredovalo. Prošlo je samo sedam dna od prvih zaraženih do prvih mrtvih. To sugerira da je epidemija bila aktivna sedmicama, jer bolesti je potrebno dvije ili sedmice da prouzrokuje smrt. Alarm u Italiji natjerao je evropske zemlje da udvostruče svoje napore na otkrivanju.</p>
<p>Kada su prvi slučajevi otkriveni i u Njemačkoj, zasiguno su bili u ranoj fazi. “Njemačka je vrlo rano prepoznala izbijanje epidemije. Idemo naprijed dva ili tri tjedna prije nekih susjednih zemalja”, objasnio je virolog Christian Drosten listu Zeit. „Uspjeli smo jer smo postavili mnoge dijagnoze, puno smo testirali. Svakako su nam u toj prvoj fazi preneseni slučajevi. Ali mislim da nismo propustili veliku epidemiju.”</p>
<p>To bi moglo objasniti zašto je stopa smrtnosti niža. Iz dva razloga. Prvo, jer ako je Njemačka otkrila slučajeve na samom početku, otkrit će više zaraženih mladih ljudi koji su se prvi zarazili (više putuju i imaju više kontakta sa strancima). Mladi se bolje odupiru virusu. Smrti su češće kako virus napreduje i kako zahvača starije ljude.</p>
<p>Drugi razlog je taj što smrti treba vremena. U mnogim smo zemljama vidjeli kako smrtnost raste s vremenom. To se dogodilo u Južnoj Koreji, gdje su testovi iscrpni, a smrtnost se udvostručila: popela se s 0,5% na 1,1% između 1. i 20. marta. Ako je epidemija u Njemačkoj novija od one u Španiji ili Italiji, broj njezinih smrtnih slučajeva mogao bi se povećati.</p>
<p>Druga teza je da su njemački bolesnici mlađi. U Njemačkoj se svakodnevno objavljuje starost uzorka zaraženih, pa znamo da je prosjek 47 godina i da je samo 20% starije od 60 godina. Te su brojke slične onima u Koreji, ali se vrlo razlikuju od onih u Italiji, gdje je prosječna starost zaraženih – koji su otkriveni – 66 godina i 58% starijih od 60 godina. Stariji pacijenti Covid-19 su rizičniji slučajevi.</p>
<p>Na stanovništvo bi mogla utjecati i piramida stanovništva. Italija je evropska zemlja s najviše stanovnika starijih od 65 godina (26%), dok je u Koreji njih samo 14%. No, to ne pomaže objasniti njemački slučaj, gdje je 25% stanovnika starije od 65 godina.</p>
<p>Kulturološki faktori također mogu biti važni. Podaci iz Kine govore da se između 75% i 80% infekcije Covid-19 dogodilo u porodčnim jezgrama. Ali svakodnevni kontakt mladih i starih nije isti u svim društvima. U Italiji je najviše ljudi u u dobi od 30 do 49 godina koji žive s roditeljima, takvih je više od 20% u Italiji, Kini ili Japanu, dok je u Njemačkoj nešto više od 10%.</p>
<p>Konačno, iza svega stoje testovi. Njemačka je putem Instituta Robert Koch, centra odgovornog za kontrolu bolesti, osigurala da može raditi 160.000 testova sedmično. Zemlja je mogla napraviti do 4.000 testova na svaki milion ljudi, što je vrlo daleko od 625 na milion koliko je napravila Španija. Očito je da ranije i bolje otkrivanje smanjuje stope smrtnosti.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
WHO upozorava: I mlađe generacije su podložne virusu!Sljedeći članak
Šta ako se COVID-19 pojavi u Siriji, Libiji i Bangladešu?
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.