Fakulteta prirodnih i tehničkih nauka, Fakulteta menadžmenta i javne uprave, Fakulteta umjetnosti i društvenih nauka, Pravnog fakulteta i Edukacijskog fakulteta. Univerzitet ima i postdiplomske programe za stjecanje master i PhD zvanja. Na fakultetu studira oko 2.000 studenata iz 47 zemalja svijeta. Predavanja su na engleskom jeziku, a diplome su međunarodno priznate.

“Turkish Airlines” jedna je od prvih aviokompanija koje su se nakon rata pojavile na Sarajevskom aerodromu. Već više od dvadeset godina egzistira direktna aviolinija Sarajevo – Istanbul. U toku ljeta se otvara i čarter-linija na relaciji Sarajevo – Antalya. Upravo preko turskih operatora, turisti s Bliskog istoka bili su prvi put u prilici doći i vidjeti prirodne ljepote naše zemlje. Od tada BiH bilježi rast i diverzifikaciju turističkog sektora.

Prema zvaničnim podacima za 2017. godinu, robno-trgovinska razmjena BiH s Turskom iznosi 1,2 milijarde KM, što ovu zemlju pozicionira na 7. mjesto najvažnijih ekonomskih bh. partnera. Ipak, i pored navedenih brojki, postoji značajan prostor za poboljšanje ekonomskih odnosa, ne samo između BiH i Turske nego i između zemalja regije i Turske.

Turska je u nekoliko navrata organizirala trilaterale na relaciji Turska – BiH – Hrvatska, odnosno Turska – BiH – Srbija s ciljem unapređenja međusobne ekonomske saradnje. Najaktuelniji je svakako projekt izgradnje autoputa na relaciji Sarajevo – Beograd, putem kojeg bi se povezale ekonomske regije od interesa za obje zemlje.

Veći promet roba, usluga, ljudi, kapitala, povezivanje Azije i Evrope preko Balkana može donijeti isključivo korist svim narodima na ovom prostoru. Jedino dobro integrirane regije imaju šansu da se natječu i budu konkurenti na globalnoj ekonomskoj sceni. Posljedice usitnjenosti, izolacije i getoizacije vidljive su na svakom koraku. Visok vanjskotrgovinski deficit, odliv visokokvalificirane radne snage, manjak investicija, usporen rast i razvoj, niske plaće – zajednički su problemi svih zemalja regije…

U tom smislu, svaka inicijativa i konkretni koraci na povezivanju naroda i regije dobro su došli. To je prepoznao i aktuelni srbijanski predsjednik otvorivši Srbiju za investicije s Bliskog istoka i Turske. U oktobru prošle godine, na poziv srbijanskog predsjednika Vučića, u Srbiju dolazi turski predsjednik Erdoğan u pratnji 10 ministara i preko stotinu poslovnih ljudi. Rezultat je najuspješnija poslovna godina u ekonomskim odnosima dviju zemalja. Dakle, svaka priča o neoosmanizmu nema uporišta. Uglavnom dolazi iz usta onih koji nemaju šta ponuditi. Potrebno je vlastito izborno tijelo animirati temama o arlaukanju, planskom dovođenju migranata i slično.

Nadati se da će preovladati one snage i politički predstavnici koje vode regiju naprijed i vuku konkretne poteze koji se mogu osjetiti na terenu. Rezultati njihovog rada ogledat će se u povećanju broja uposlenih, izvoza, životnog standarda.

S druge strane su dežurni pseudopatriotski drekavci čiji je najveći ekonomski domet odlazak do Beča. Tamo se zadužuje po znatno nepovoljnijim uvjetima u odnosu na domaće izvore finansiranja. No, sve ima svoju cijenu, pa i dilovi koje je lakše napraviti s ljudima koji su izvan dometa bh. pravosudnih organa.