Činjenica da bosanskohercegovačka dijaspora godišnje ulaže oko 1,57 milijardi eura u Bosnu i Hercegovinu govori o njenoj veoma važnoj ulozi u ekonomskom razvoju ove zemlje. Kao najveći ulagač, dijaspora bi trebala mnogo više utjecati na procese u zemlji svog porijekla, ali to nije slučaj. Na izborima 2014. godine pravo glasa iskoristilo je svega 30.000 državljana Bosne i Hercegovine koji žive van granica domovine, što je poražavajući podatak
. Iako kroz dopunske škole nastavnici nastoje u djeci probiti ljubav prema domovini na originalan i zanimljiv način, interesiranje za dopunskim školama polahko opada. Najbolji pokazatelj ovakvog trenda jeste Velika Britanija, u kojoj je prije petnaest godina postojalo jedanaest dopunskih škola na bosanskom jeziku, dok ih sada postoji svega šest.</p>
<p>Slična je situacija i u ostalim zemljama u kojima žive Bošnjaci, što je jasan znak da se nešto treba poduzeti. Nastavnici ističu da su dopunske škole nemoćne u situacijama kada roditelji djeci ne razvijaju ljubav prema domovini. Jedno je sigurno, bilo da je riječ o Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, ili o Bošnjacima u iseljeništvu, to je jedan narod koji ne bi trebao tražiti izgovore za zahlađenje odnosa. Kao i u svemu, tako i na ovom planu zajedničkim i koordiniranim akcijama može se mnogo uraditi na jačanju domovine Bosne i Hercegovine. Rasprave nam ne donose ništa dobro osim što onim nedobronamjernim zadovoljavaju dnevnu kvotu negativnih vijesti od kojih ni matica ni iseljeništvo nemaju koristi.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Teme za hutbu: Da sam ja džematlijaSljedeći članak
Mi smo drčni, karakterni, jaki; pjevamo kada nam je najteže
