Predsjednik džemata Edin Dragolj ističe da samo organizirano djelovanje Bošnjaka donosi opstanak i spas od asimilacije, a osnovni nosioci organiziranog djelovanja isključivo su džemati. Dodaje da Bošnjaci ovog kraja željno iščekuju pomoć određenih institucija Bosne i Hercegovine

Piše: Adis TANOVIĆ

Godišnjica preseljenja na ahiret prvog predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića (8. august 1925. – 19. oktobar 2003) obilježena je od 11. do 13. oktobra 2019. godine u šest gradova Austrije, Njemačke i Švicarske. Organizator je bila Islamska zajednica Bošnjaka u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, odnosno džemati Balingen, Tuttlingen, Ravensburg, Dornbirn, Küssnacht i Innsbruck.

Sastavni dio programa bio je dokumentarni film o predsjedniku Aliji Izetbegoviću, urađen u produkciji Muzeja “Alija Izetbegović”, koji je izazvao brojne emocije. U ime Muzeja “Alija Izetbegović” obratio se direktor ove institucije Adnan Žiško, te prisutne podsjetio na značaj riječi predsjednika Izetbegovića: “Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem.” Žiško je podsjetio i da je Alija Izetbegović bio jedan od rijetkih predsjednika koji je bio cijenjen i na istoku i na zapadu.

Prvi skup sjećanja na rahmetli predsjednika Izetbegovića održan je u Balingenu, gradiću od 34.000 stanovnika koji se nalazi 70 kilometara sjeverno od Stuttgarta. Džemat koji nosi naziv po gradu Balingenu bio je domaćin obilježavanja 16. godišnjice Izetbegovićeve smrti. Ubraja se među mlađe džemate formirane u Njemačkoj i okuplja Bošnjake u krugu od 40 kilometara. Formiranje džemata Balingen vezuje se za početak agresije na našu domovinu. Prema riječima Šahina ef. Efendića, Bošnjaci Balingena koji su sedamdesetih godina naselili ove prostore i muhadžiri koji su se zbog rata našli na ovim prostorima bili su svjesni nedostatka džemata i potrebe njegovog formiranja. Tada su Bošnjaci spoznali da sebe i svoje porodice mogu sačuvati jedino u islamu, a organizirani kroz džemat.

Džemat Balingen rastao je godinama i razvijao se, te se s vremenom ukazala potreba za vlastitim prostorom. Džamija i munara izgrađene su za tri godine, a svečano otvaranje upriličeno je 15. maja 2016. godine. Koliki značaj za Bošnjake ovog kraja ima gradnja ove džamije, dovoljno govori činjenica da je izgrađena bez kredita i pozajmica, odnosno novcima vrijednih džematlija. Džamija je sagrađena u naseljenom mjestu u blizini dvije crkve.

Džemat ima dobru saradnju s lokalnom zajednicom. Šahin ef. ističe da su vrlo česte posjete džamiji kako pojedinaca, tako i grupa iz obdaništa, škola i raznih udruženja.

Drugi grad-domaćin obilježavanja godišnjice smrti predsjednika Izetbegovića bio je Tuttlingen. Leži na rijeci Dunav kao dio njemačke pokrajine Baden-Wurttemberg. Džemat Tuttlingen formiran je 1. jula 1995. godine. Pokriva širu regiju od Konstanza do Hornberga, Triberga, St. Georgena i Villingena, Schwenningena do Stockacha i Singena te Bloomberga.

U ovim mjestima živi veliki broj Bošnjaka koji njeguju našu kulturu, vjeru, tradiciju, čuvaju jezik, te obavezu prema Allahu, dž. š., i našem Poslaniku, a. s.

Imam ovog džemata prof. Salem ef. Hurić kaže da je za Bošnjake ovog kraja džemat Tuttlingen mnogo više od samog prakticiranja vjere i namaza. To je mjesto gdje naša djeca na bosanskom jeziku uče o islamu i o svojoj domovini. Mjesto gdje se okupljaju i druže prognani i raseljeni iz svoje domovine, kao i oni koji već desecima godina žive ovdje. Godine 2013. džemat je otkupio prostorije u kojima boravi, a u toku je renoviranje objekta. Krajnji je cilj da izraste u prepoznatljiv islamski centar, sa svim popratnim aktivnostima i sadržajima. Veliki doprinos radu džemata sa svojim odborom daje i predsjednik džemata Ilijas Cernica.

Treći grad u Njemačkoj koji smo posjetili kako bismo s Bošnjacima vratili sjećanje na rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića bio je Ravensburg. Domaćin nam je bio Enver ef. Pašalić, veliki poštovalac lika i djela predsjednika Izetbegovića. Nakon programa i proučene dove, prisutnim gostima obratio se glavni imam medžlisa Stuttgart Enver ef. Pašalić, te glavni konzul BiH Began Muhić, koji su istakli da su ovakvi skupovi od velikog značaja za brojni bošnjački narod koji živi izvan svoje domovine.

Pašalić već deset godina uspješno vodi džemat Ravensburg, a istovremeno je glavni imam medžlisa Stuttgart. U vihoru rata privremeno je napustio mihrab, a zamijenio ga je aktivnošću u odbrani od agresora. Pomaže sve projekte koji imaju za cilj očuvanje vjere i nacije, upravo onako kako je zagovarao predsjednik Alija Izetbegović.

Efendija Pašalić ističe da se džemat Ravensburg nalazi u sastavu Islamske zajednice Bošnjaka Njemačke, formiran željom entuzijasta, grupom ljudi koji su osjetili buđenje vjere i potrebu za džematom. Akcent je bio na zbližavanju, ujedinjavanju Bošnjaka, te briga za omladinom, da se ne asimilira u ovoj sredini, te da ne zaborave svoje porijeklo i vjeru. Članovi džemata većinom su iz Bosne i Hercegovine, a dio dolazi iz Makedonije, Kosova, Sandžaka.

Član odbora ovog džemata i predsjednik kulturnog kluba Bosna –  Ravensburg jeste Rajif Begić. On je preživio strijeljanje na Vrhpoljskom mostu, a nakon toga je proveo šest mjeseci u zloglasnom logoru Manjača. Više je puta svjedočio u Hagu. Prvi put 2002. godine na predmetu Radoslav Brđanin i Momir Talić, u predmetu Momčilo Krajišnik i na kraju Ratko Mladić. Također, svjedočio je i u Sarajevu kao glavni svjedok optužbe protiv Jadranka Palije, koji je na mostu počinio zločin, pa osuđen na 28 godina zatvora. U dokumentarnom filmu Svjedok (njem. Der Zeuge) opširnije se mogu pogleda Rajifova svjedočenja.

Nakon posjete Njemačkoj, u naredna dva dana posjetili smo dva grada u Austriji i jedan u Švicarskoj. Dorbirn je manje mjesto u Austriji, smješteno u blizini švicarske granice. Naš domaćin bio je džemat “Izet Nanić”. Predsjednik džemata Edin Dragolj kaže da je džemat osnovan 1992. godine, a danas broji 326 članova (jedna članarina važi za čitavu porodicu). Do 2008. godine džemat nije imao vlastite prostorije, već je bio podstanar na dvije različite lokacije. Svečano otvaranje džamije upriličeno je 6. juna 2009. godine, a svi radovi na džamiji urađeni su bez naknade, što je svakako bio veliki doprinos džematlija.

Dragolj ističe da samo organizirano djelovanje Bošnjaka donosi opstanak i spas od asimilacije, a osnovni nosioci organiziranog djelovanja isključivo su džemati. Dodaje da Bošnjaci ovog kraja željno iščekuju pomoć određenih institucija Bosne i Hercegovine. Želja im je da kroz razne projekte dobiju podršku iz domovine, koju nažalost do sada nisu imali.

Dragolj kaže da mogućnost učenja bosanskog jezika naša djeca imaju u školama ako ih roditelji prijave. Nažalost, interesiranje roditelja za učenjem bosanskog jezika na jako je niskom nivou. Ponovo džemati preuzimaju tu ulogu tako da se u sastavu mektepske nastave djelimično uči i bosanski jezik.

Drugi austrijski grad-domaćin sjećanja na predsjednika Aliju Izetbegovića bio je Innsbruck, grad u zapadnom dijelu Austrije. To je prvi osnovani bošnjački džemat u Tirolu, a kasnije je osnovan bošnjački džemat i u gradu Kufsteinu. U Tirolu živi oko 8.000 Bošnjaka, od kojih je oko 2.500 u samom Innsbrucku. Bošnjaci su u ovaj grad dolazili 70-ih godina 20. stoljeća, neki čak i prije, još za vrijeme Austro-Ugarske. U Innsbrucku se nalazi i mezarje Bošnjaka (njih oko 60), koji su ratovali na strani Austro-Ugarske.

Bošnjaci koji su dolazili 70-tih godina prošlog stoljeća većinom su ostajali da žive i rade na ovom području. Džemat su osnovali početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Na inicijativu današnjeg imama džemata Innsbruck Samira ef. Redžepovića, te u saradnji s Bošnjacima ovog kraja, u septembru 1992. godine osnovan je džemat Innsbruck, koji danas ima 460 članova.

Tokom čitavog perioda džemat Innsbruck nastojao je sačuvati vjerski i nacionalni identitet Bošnjaka koji žive u Innsbrucku i okolini. Džemat Innsbruck jedno vrijeme bio je u iznajmljenim prostorijama. Kod džematlija i imama sazrela je ideja da se nađe trajni smještaj. Donesena je odluka da se kupi zgrada sadašnje džamije. U džematu se pored vjerskih sadržaja provode i druge aktivnosti, te se formiraju folklorna , fudbalska i šahovska sekcija, te hor ilahija i kasida.

Posljednje u nizu sjećanje na predsjednika Izetbegovića održano je u švicarskom gradu Küssnacht. Domaćini su bili Bosanski kulturni centar “Kula” i džemat Küssnacht. Na jednom mjestu imali smo priliku vidjeti niz uspješnih i školovanih Bošnjaka, koji s velikim uspjehom vode ovaj centar i džemat. Predvodi ih Adnan Jakupović, koji je rođen 1991. godine u Švicarskoj. Diplomirao je poslovnu ekonomiju na ciriškom univerzitetu primijenjenih nauka Trenutno je zaposlen kao revizor u kompaniji “Ernst & Young”. Kao sin roditelja Taiba i Refike Jakupović, koji su veliki dio svog života posvetili društvenim aktivnostima vezanim za očuvanje bošnjačke i islamske kulture, i sam je aktivan u provođenju raznih aktivnosti na očuvanju našeg identiteta u dijaspori.

BKC “Kula” je u svom djelovanju od početka 1991. godine do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma bio druga destinacija svih Bošnjaka u dijaspori. Bio je domaćin mnogih gostiju iz političkog, vojnog, intelektualnog i umjetničkog života Bosne i Hercegovine.

BKC “Kula” organizirao je mnoge konvoje humanitarne pomoći upućene za Bosnu i Hercegovinu, te aktivno djelovao s bošnjačkim klubovima diljem Evrope.

Ovaj je centar početkom 2014. godine krenuo u ponovno omasovljavanje svog članstva. Već za šest mjeseci broj članova povećali su za 120%, te smanjili starosni prosjek za 50%, što je garant opstanka iste zajednice. Zbog velikih poplava u domovini, BKC “Kula” je 2014. godine pružio veliku pomoć građanima ugroženih područja u Bosni i Hercegovini.

Cilj BKC “Kula” jeste da sačuva bošnjačko-islamsku kulturu na prostorima Kantona Schwyz i održava duševnu, socijalnu, društvenu i privrednu vezu sa svojom domovinom Bosnom i Hercegovinom. Jedan od najznačajnijih projekata BKC “Kula” jeste izgradnja tradicionalne bosanske kuće u Küssnachtu, gdje je BKC “Kula” i registrirana.